Još jedan veliki uspjeh Plenkovićeve hadezeovske administracije: obnovljeno je jedno privatno ličko skladište krimpira. I to tzv. europskim novcem u za mnoge od nas vrtoglavom iznosu od, kako su to napisali na stranicama Ministarsva poljoprivrede – 987 tisuća eura. Da, utrošeno je 987 tisuća EU-eura na rekonstrukciju postojećeg skladišta krumpira u vlasništvu privatne tvrtke Agrovelebit.
I to je bio razlog da se mnogobrojno i ponosno tzv. visoko izaslanstvo HDZ-a i Vlade RH svečano pojavi na otvaranju preuređenog skladišta krumpira. S obzirom da je krumpir poljoprivredni proizvod koji se proizvodi na polju, vrlo visoku delegaciju HDZ-ovaca je predvodila – logično – ministrica poljoprivrede M. Vučković (HDZ). A bio je tu i ministar prometa i mora i infrastrukture O. Butković (HDZ), valjda zato jer se krumpir često prevozi prometnicama i preko mora.
-Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandrom Zokić u utorak, 14. veljače 2023. godine, u nazočnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića, zastupnice u Hrvatskom saboru Anite Pocrnić Radošević, župana Ličko-senjske županije Ernesta Petrya i načelnika Općine Lovinac Ivana Miletića sudjelovala na otvorenju skladišta krumpira tvrtke Agrovelebit u Gospiću, projekta sufinanciranog sredstvima Mjere 4 Programa ruralnog razvoja, uz odobreni iznos potpore veći od 987 tisuća eura. – javljaju iz Ministarstva poljoprivrede (i krumpira).
Svečano otvaranje skladišta krumpira (foto Ministarstvo poljoprivrede)
Kako vele, projekt skladišta krumpira tvrtke Agrovelebit sufinanciran je sredstvima operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja, a uključuje rekonstrukciju i opremanje postojećeg skladišta krumpira. Operacija 4.1.1. predvidjela je i, kako se veli, i novu suvremenu tehnologiju pomoću uređaja koji automatski održavaju najpovoljniju atmosferu u skladišnim komorama, čime se postiže dulji vijek skladištenja krumpira.
Prtetpostavlja se kako se radi o suvremenim tehnološkim uređajima koji se obično nazivaju frižideri.
Ima i objašnjenje zašto se uvodi navedena suvremena tehnologija. Naime, krumpiri se kvare i klijaju, a proizvođači ih više ne smiju nemilice posipati praškovima i herbicidima naziva klorprofam. Okrutna Europa zabranila klorprofam. Zašto? Pa da se ljudi ne truju, jer, kako je objašnjeno, klorprofam i njegov glavni metabolit 3-kloranilin predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače.
Krumpir s klicama
-Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga u dijalogu s proizvođačima krumpira Ministarstvo poljoprivrede, kreiralo 15,2 milijuna eura vrijedan Natječaj i usmjerilo sredstva direktno u izgradnju potrebne infrastrukture. Na spomenutom natječaju ugovorena su ulaganja u 22 skladišta, među kojima i ovo tvrtke Agrovelebit. – pojašnjava se.
Samohvali nije bilo kraja…
-Ovaj projekt još je jedan iskorak u razvoju lokalne proizvodnje, ali i uspješan primjer suradnje Ministarstva poljoprivrede i proizvođača te sjajno zajedničko rješenje uz pomoć sredstava europskih fondova, koje će itekako koristiti Lici. Krumpir uzgaja 1620 ličkih poljoprivrednih gospodarstava, a nosi i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na razini EU, koja se temelji na kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i tradiciji proizvodnje, uz „Lički škripavac“ i „Ličku janjetinu“. Unatoč brojnim izazovima, pa i onima demografske prirode, poljoprivreda u ovom vrijednom kraju se razvija, a to govore i aktualni podaci u odnosu na 2015. godinu – broj od 13 tisuća goveda porastao je na 21 tisuću, 77 tisuća ovaca na 82 tisuće ovaca, broj koza s 2400 na 2725, dok je udio mladih poljoprivrednika narastao s oko 7 % na 17,4 %. To nije dovoljno za ostvarivanje naših strateških ciljeva, no to je više od hrvatskog i europskog prosjeka i korak u smjeru prijeko potrebne generacijske obnove – izjavila je ministrica Vučković.
Očišćeni i narezani krumpir za pomfrit
Iz njenog ministarstva iznose i nevjerojatne brojke. Kako kažu, kroz Program ruralnog razvoja u Ličko-senjskoj županiji ugovorena je potpora vrijedna 155,7 milijuna eura te isplaćena potpora u iznosu 143,4 milijuna eura, od čega je u Gospiću ugovoreno 54,2 milijuna eura i isplaćeno 52,9 milijuna eura.
Silan novac, no bilo bi baš zanimljivo doznati kako je utrošen, s obzirom da Lika još uvijek nije postala poljoprivreda europska superregija. Vozeći se kroz Liku baš se i ne primjećuje neka napučenost po selima, gradovima i poljima, nego je pak slika obrnuta.
Inače, interesantno je istaći kako je poduzeće Agrovelebit u HDZ-ovom bastionu Lici, tj. Lovincu 2013. godine osnovala Općina Lovinac. Zvučalo je kao poštena i zanimljiva zamisao: lokalna uprava se aktivno uključila u razvoj poljoprivrede u gospodarski potpuno devastiranom kraju, koji je takav zahvaljujući ponajprije desetljetnoj katastrofalnoj, nekompetentnoj i nemarnoj državnoj i lokalnoj politici države naspram najslabije razvijenim dijelovima zemlje (i onim bolje razvijenim, dakako).
No, gle ‘čuda’, već dvije godine kasnije isto je poduzeće – privatizirano. Pa normalno… EU-novaca i poticaja na lopate…
– Poduzeće je osnovano inicijalnim sredstvima općine Lovinac u čijem je većinskom vlasništvu bilo do početka 2015. godine kada je poduzeće dokapitalizirano i privatizirano. – pojašnjava se na stranicama poduzeća.
Mediji prenose izjavu direktora poduzeća Nikole Vidakovića o tome kako je išla ta obnova skladišta krumpira zbog kojeg je visoko izaslanstvo poteglo iz Zagreba u Liku.
Krumpir u tavi
– Rekonstruirali smo postojeće skladište tako da smo jedan dio srušili i sagradili tri nove komore. Kapacitet svake od tih komora, koje su potpuno automatizirane, iznosi od 320 do 330 tona. Dio koji nismo srušili uredili smo i u njemu su smještene tri manje komore kapaciteta oko 90 tona. One su također automatizirane. Tako smo potpuno promijenili dosadašnji način skladištenja. Znatno smo ubrzali proces prihvata krumpira u skladište. Isto tako, kupili smo i opremu za prihvat, viličar, opremu za čuvanje, box palete – ističe Nikola Vidaković, direktor Agrovelebita.
Na kraju ovog teksta o skladištu krumpira i HDZ-u, red je nešto reći i o ličkom krumpiru:
-Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm, te je duguljasto ovalnog oblika. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj Ličkog krumpira iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh – kažu.
Krumpir su u Peruu skladištili i jeli prije 8000 godina, navodno.
U Liku je stigao prije prije 250 godina.
Krumpiri
