Neovisni novinarski portal
2.2.2023.
cijene / Vlada
“Divljanje cijena” i nezakonito zaokruživanje eura: U akciji inspekcije prvi su “pali”mali obrtnici, frizeri, zbog, primjerice, 36 centi…

“Divljanje cijena” i nezakonito zaokruživanje eura:
U akciji inspekcije prvi su “pali”mali obrtnici, frizeri, zbog, primjerice, 36 centi…

Zaokruživanje cijena zbog uvođenja eura nije izazvalo novi val poskupljenja koja su sasvim opravdano rezultirala masovnim nezadovoljstvom građana i još većim nepovjerenjem u Vladu i institucije koje svakodnevno dovode potrošače u zabludu. Divljanje cijena, posebno prehrambenih proizvoda i usluga u fokusu je javnosti i prije uvođenja eura, što zbog tržišnih manipulacija izazvanih covid – krizom, što zbog posljedica rata u Ukrajini, no, nisu najveći problemi na hrvatskom tržištu već samo posljednji.

Uvijek slabiji izvlače deblji kraj

Svakodnevne prijetnje nadležnih institucija i Vlade prema trgovačkim lancima i drugim akterima poskupljenja ne bi li se utišalo nezadovoljstvo javnosti, čine se kao pucanj u prazno jer mogu jedino doprinijeti zaustavljanju nezakonitog zaokruživanja cijena.

Državni inspektori krenuli su u akciju kažnjavanja, u korist državne blagajne, „pali“ su prvi mali obrtnici, frizeri, koji su nezakonito zaokružili cijene za, primjerice, 36 centi pa je već jasno da će ponovo deblji kraj izvući oni slabiji.

Nalazimo se na slobodnom, otvorenom, europskom tržištu koje osigurava slobodu odabira proizvoda i usluga. Tako frizer može opravdano povećati cijene usluga zbog poskupljenja vode, energenata ili najma prostora za što neće i ne može biti kažnjen, ali ako nezakonito zaokruži cijene usluga, može biti kažnjen.

Potrošači zasigurno zaslužuju od nadležnih institucija bolju regulaciju tržišta kao i učinkovitiju zaštitu potrošača koja je izostala na hrvatskom tržištu u korist krupnog kapitala.

Zaštita socijalno ugroženih potrošača mogla se postići konsenzusom između Vlade i velikih trgovačkih lanaca, kojim bi se „zamrznule“ cijene osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda koji se već oporezuju po stopi PDV – a od 5%.

Ipak, ususret euru napravljene su brojne predradnje, donesen je Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH kojim su propisana temeljna načela uvođenja eura kao i Etički kodeks sa smjernicama za prilagodbu gospodarstva.

Zaštita potrošača

Tako se u postupku uvođenja eura primjenjuju načela zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.

Načelom zaštite potrošača, potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

Potrošači su dobili pravodobne, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene kuna za eure ili informacije o preračunavanju i iskazivanju cijena međutim time potrošači nisu zaštićeni od poskupljenja. Jedino zakonski mogu biti zaštićeni od zaokruživanja cijena.

Jer zakonom je jasno propisano u Načelu zabrane neopravdanog povećanja cijena da je zabranjeno poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, ali „opravdani razlozi“ se očito događaju bez jasne analize opravdanosti.

Pravilo o preračunavanju i zaokruživanju propisuje da se zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale, a na temelju treće decimale tako da ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan – stoji u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH. Dakle, opravdana je promjena isključivo zbog provođenja matematičkih operacija.

Stoga, ako poslovni subjekt proizvod koji do dana uvođenja eura naplaćuje 12,00 kuna (1,59 eura) od dana uvođenja eura želi taj isti proizvod naplaćivati 1,50 eura to je ispravno i dopušteno.

Kazne

Istim zakonom propisane se novčane kazne u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna za prekršaj ako pravna osoba kao poslovni subjekt, u razdoblju dvojnog iskazivanja jasno ne iskaže cijenu robe i usluge (dvojno) u euru i kuni, ako jasno ne istakne fiksni tečaj konverzije, dok će se za isto novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, iznajmljivač, ili nositelj obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva. Također kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura poslovni subjekt ako, nakon dana uvođenja eura preračunava cijene primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i/ili suprotno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao nositelj Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, organiziralo je u dva pravca praćenje kretanja maloprodajnih cijena najčešće kupljenih roba i usluga u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kuni i euru, koje traje od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023 godine.

Praćenje cijena i javno objavljivanje poslovnih subjekata koji su zaokruživali cijene suprotno zakonu može koristiti potrošačima, pogotovo onim socijalno ugroženima, utoliko da odaberu one poslovne subjekte koji posluju u korist potrošača.

Imamo jednu od najvećih stopa PDV-a u EU!

Potrošačima u Hrvatskoj ne ide u prilog što imamo jednu od najvećih stopa PDV-a u Europskoj uniji čiji je prosjek 21,5%. Tako je standardna stopa PDV – a u Slovačkoj, Sloveniji, Bugarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Estoniji i Austriji 20%, u Italiji 22% dok je stopa općeg PDV – a u Francuskoj 19,6%, u Njemačkoj 19 % a najpovoljnija je u Luksemburgu u visini od 15%.

Cijene hrane i usluga primjerice u Španjolskoj i Češkoj slične su onima u Hrvatskoj, ako posjetite Lidl u Kopenhagenu kupovat ćete po sličnim cijenama kao i u Lidlu u Hrvatskoj, međutim dohodak i životni standard potrošača u EU višestruko je veći.

Sasvim je jasno da se nalazimo na  „divljem tržištu“ koje nije po mjeri prosječnog građanina, a kamoli onih socijalno ugroženih.

Smjernice za prilagodbu gospodarstva i mehanizmi kao što je etički kodeks kojim se prati kretanje cijena roba i usluga, ili se vrši nadzor, ne mogu nas „spasiti“ od poskupljenja cijena kao ni projekti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s udrugama za zaštitu potrošača „tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH“, kao ni poziv Državnog inspektorata da se prijave nepravilnosti kod trgovaca vezane za uvođenje eura.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI