Drastično povećanje cijena energenata koje je uzdrmalo mnoge budžete ubrzalo je tranziciju prema zelenijim izvorima i populariziralo koncept vlastite proizvodnje električne energije, u tolikoj mjeri da se državni operater HEP pogubio u nikad prije viđenoj količini zahtjeva za priključenjem malih kućnih solarnih elektrana na elektroenergetsku mrežu pa umjesto propisanih 15 dana čekanje potraje i do 12 mjeseci. Sve ostalo, od instalacije na krovovima do potrebnih nekoliko dozvola, da se riješiti puno brže. Isprsila se i država, pa izdašno subvencionira solare na krovovima i oslobađa PDV-a.
Koliko košta ugradnja male solarne elektrane na krovu obiteljske kuće, u kojem se roku može povratiti investicija i ima li kakvih subvencija i olakšica, prva su važna pitanja na koja bi svaki zainteresirani mali ulagač volio čuti precizan, lako razumljiv i jednostavan odgovor. -Za usporedbu samostalnog financiranja i financiranja uz poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao primjer smo uzeli solarnu elektranu snage 5,6 kW za obiteljsku kuću u Zagrebu. Samostalnim financiranjem ulaganje u elektranu ove snage vratilo bi se za 9,8 godina. Ovisno o responzivnosti svih dionika u procesu realizacije elektrane (korisnik, HEP, izvođač), proces od izrade projekta do ugradnje trajao bi do četiri mjeseca. Kada bi se ista solarna elektrana financirala uz poticaje u iznosu od minimalno 40 % ukupnog troška, trošak opreme i ugradnje iznosio bi oko 35.000 kuna. Razdoblje povrata ulaganja u ovom bi slučaju bilo znatno kraće – oko 5,7 godina, no sam proces realizacije bi trajao oko tri puta dulje, ako računamo da ste s pripremom za prijavu krenuli barem tri mjeseca prije otvaranja Javnog poziva, odnosno ako računamo razdoblje čekanja na prijavu, čekanja na objavu rezultata te samu realizaciju. – odgovara se u tekstu Ima li smisla realizirati solarnu elektranu bez poticaja Fonda?, na stranici Na sunčanoj strani, neprofitnom servisu Zelene energetske zadruge (ZEZ) za podršku i realizaciju solarnih elektrana za kućanstva.
Uštede i do 64.000 kuna
Utvrđuje se i da poticaji Fonda mogu dosta skratiti razdoblje povrata ulaganja, a u kućnom budžetu sačuvati i do 64.000 kuna, kako je Fond olakotna okolnost ali da ne bi trebao biti presudan faktor pri donošenju odluke o ulaganju i da odbijajuća okolnost može biti i to da morate imati vlastita sredstva za ulaganje i prije nego se odobri sufinanciranje. Kako bi umanjili trošak i što više skratili period povrata, više od 90% građana odlučnih oko ugradnje solarne elektrane čeka na poticaje Fonda. Takvi rezultati ovogodišnjeg istraživanja Zelene energetske zadruge pokazuju da je početno ulaganje za mnoge građane nemali udar na kućne budžete. Natječajem koji od sredine studenog traje još koji dan do kraja godine, Fond subvencionira instalacije solarnih elektrana i sustave grijanja potrošne tople vode u koje su uključeni sunčani toplinski kolektori. Po obiteljskoj kući može se dobiti najviše do 128.000 kuna. Taj maksimalan iznos odnosi se na sufinanciranje 80 posto troškova i vrijedi na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka, dok se na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka sufinancira 60, a na svim ostalim 40 posto troškova. Fond sufinancira troškove nabave i ugradnje na temelju dokaza samostalnog plaćanja – znači da trošak prvo morate platiti sami. Da bi se prijava smatrala valjanom, objekt mora biti legaliziran, vlasništvo objekta i priključka riješeno, glavni projekt solarne elektrane izrađen, a suglasnost za ugradnju HEP ODS-a ishodovana. Priložiti je potrebno i energetski certifikat i izvješće o provedenom energetskom pregledu odgovarajućeg energetskog razreda – za kontinentalni dio A, B ili C, a primorski A ili B. Dodjeljuje se 95 milijuna kuna, zahtjevi se šalju isključivo poštom do 31. prosinca u ponoć, a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost procjenjuju da će provedbom poziva biti ugrađeno 2350 sustava za korištenje OIE.
Više od 12 mjeseci čekanja HEP-a
Da je ulaganje u vlastitu solarnu elektranu bilo isplativo i prije energetske krize i da je s rastom cijena postalo još isplativije i potrebnije, kako bi se kućanstva samostalnom proizvodnjom struje zaštitila od poskupljenja, govore u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ), konzultantskom društvenom poduzeću koje pomaže građanima prevladati prepreke u realizaciji solarnih elektrana. -Dok je jednima problem financiranje, drugi redovito zapinju u administrativnom procesu. Za primjer, kroz jedan od nagradnih natječaja koji smo proveli, za pet kućanstava je osigurana potpuno besplatna realizacija solarne elektrane. Više od 12 mjeseci nakon ugradnje i brojnih urgiranja prema lokalnim ispostavama HEP-a, čak četiri od pet kućanstava i dalje čeka na priključenje na elektroenergetsku mrežu. Slučajevima poput ovog svjedočimo i u našoj Facebook grupi Solarni klub, koja okuplja gotovo 30.000 građana iz cijele Hrvatske zainteresiranih za korištenje solarne energije, od kojih mnogi na svakodnevnoj bazi iznose slična iskustva.-navode u Zelenoj energetskoj zadruzi, podsjećajući i na to da dio građana nije u mogućnosti ugraditi vlastitu solarnu elektranu jer ili žive u stambenim zgradama ili ne zadovoljavaju administrativno-tehničke uvjete za ugradnju.
Lakše nego ikad
U HEP-ODS-u, firmi državnog operatera koja se pokazuje najslabijom karikom u ovom procesu, opravdavaju se da enormno povećanje obima posla nisu mogli planirati i da je utjecalo na rokove rješavanja zahtjeva za priključenje, odnosno prekoračenje zakonskog roka za izdavanje obavijesti od 15 dana, od uredno podnesenog zahtjeva. Uvjeravaju i da unatoč velikom pritisku, HEP ODS sve zahtjeve korisnika nastoji riješiti u najkraćem mogućem roku i da se intenzivno radi na ubrzanom rješavanju neriješenih predmeta i skraćivanju rokova realizacije budućih zahtjeva. Sve ostalo traje znatno kraće. Kad pronađete radnike kojih na tržištu manjka, instalacija se riješi u dva dana, a broj papira smanjen je na tri – vlasnički list, dokaz o legalnosti i ugovor s mrežom. Lakše je nego ikad. Država se, k tome, isprsila poreznom olakšicom – oslobađanjem građana plaćanja PDV-a na nabavu i ugradnju sunčanih elektrana za kućanstva.
Maksimalno olakšati ulaganje u solarnu energiju
Smatraju u ZEZ-u i da u zemlji s velikim solarnim potencijalom poput Hrvatske, a posebno u jeku energetske krize, svim građanima treba maksimalno olakšati ulaganje u solarnu energiju. Misle i da bi državne mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata morale biti dugoročnije. Predlažu da se kroz FZOEU omogući cjelogodišnji, kontinuirani pristup sufinanciranju ugradnje solarnih elektrana za kućanstva, uspostavi financijska podrška za ulaganje u obliku „solarnih” kredita s niskom kamatnom stopom (1-2%) kao i fond za energetski siromašna kućanstva za ulaganje u solare. Navode i da bi ishođenje potrebnih dozvola i priključenje solarnih elektrana na mrežu trebalo idealno svesti do 15 dana, a maksimalno u okviru zakonski definiranih rokova čije je probijanje u praksi sada već standard te uvesti sustav praćenja i kontrole obračuna. Traže i da se građanima zakonski omogući ulaganje u solarne elektrane na javnim objektima, poboljša zakonska regulativa koja se odnosi na energetske zajednice građana, osigura barem jedan obrazovni program za instalatere solarnih elektrana po županiji i sredstva iz EU fondova za povećanje stručnih kapaciteta u lokalnoj samoupravi, informiranje građana i sufinanciranje troškova realizacije solarnih elektrana. Zaključuju da Hrvatska treba više koristiti veliki potencijal solarne energije koji joj je na raspolaganju za dugoročnu zaštitu građana od promjena i kriza na tržištu električne energije.
