Zagrebačka gradska vlast formirala je radnu skupinu za građansku energiju. Ta na prvo čitanje ne tako značajna vijest o radu zelene administracije gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koja bi neupućenima mogla zazvučati kao novi prilog tezi o bujanju birokracije i upućivati na još jedno alanfordovsko „istraživanje ruda i gubljenje vremena”, i nije sasvim beznačajna. Ta crtica, stidljivo objavljena samo u službenim gradskim glasilima, potvrđuje da u Zagrebu vladajući Možemo! ipak nešto radi u okviru lani donesenog programa „Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama te zgradama gospodarske namjene na području Grada Zagreba u razdoblju 2022.-2024.” Mogla bi vijest značiti i da će trinaest stručnih pojedinaca aktivnih u području građanske energije sudjelovati u stvaranju poticajnih uvjeta za građansku energiju na razini Grada Zagreba što će posljedično doprinijeti i razvoju građanske energije i u drugim gradovima. Važno je to u svjetlu nedovoljno utabanog puta građanskoj energiji koja kod nas nije još uvijek niti približno zaživjela. No, za bolje razumijevanje važnosti rečene crtice, neophodno je najprije vladati terminologijom a onda i poznavati kontekst. Idemo redom.
Kada govorimo o građanskoj energiji mislimo na energiju proizvedenu i trošenu lokalno, iz obnovljivih izvora, u vlasništvu ili većinskom vlasništvu građana. Regulativni okviri pojam definiraju kao demokratski pristup energiji kroz uključivanje građana u planiranje, oblikovanje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom, dakle u sve ono što sada rade, recimo, HEP i druga energetska poduzeća ili državne institucije. Građanska energija skovani je pojam koji novodonesenom direktivom Europske unije ulazi polako u nacionalna zakonodavstva mnogih europskih zemalja, no inicijative građanske energije odavno redovito nalazimo u zemljama poput Nizozemske i Njemačke koje već godinama njeguju demokratizaciju energetskog sektora. Inicijativa građanske energije u Hrvatskoj je zasad šest, što je nešto više od, primjerice, dvije u Sloveniji, tri u BiH, dvije u Srbiji ili tri u Makedoniji. Od tih šest inicijativa građanske energije u nas, tri su utemeljene na Kvarneru – Energetska zadruga Otok Krk, Energetska zadruga Apsyrtides koju su osnovali građani Cresa i Malog Lošinja te riječka Inicijativa građanske energije u Drenovi. Uz zagrebačku Zelenu energetsku zadrugu preostale dvije formirane su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – Energetska zadruga KLIK u Križevcima i Energetska udruga građana Zeleni Prelog.
Višestruke koristi od građanske energije
Koristi od projekata građanske energije višestruke su. Povećavaju, na primjer, sigurnost opskrbe, stabiliziraju cijene, zadržavaju i dijele dobit lokalno, doprinose razvoju lokalnih zajednica, uključuju građane u tranziciju na obnovljive izvore. Inicijative djeluju kroz različite oblike, od energetskih zadruga i udruga preko zaklada, dioničkih društava do neformalnih zajednica poput inicijative grupnog financiranje (eng. crowdfunding). Koriste pritom razna tehnološka rješenja i izvore financiranja. Pokreću energetske projekte, investiraju u obnovljive izvore, uključuju građane u energetske poslove, agregiraju, opskrbljuju, distribuiraju, pohranjuju ili dijele energiju. Udružuju se onda i u energetske zajednice građana, pravne subjekte koji se temelje na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju i pod stvarnom su kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela uključujući općine, ili mala poduzeća, sa svrhom pružanja okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima, vlasnicima udjela ili lokalnim područjima.
Priručnik za energetske zajednice
–Kako bi se umanjio utjecaj energetike na okoliš i klimatske promjene, energetski sektor okreće se energetskim zajednicama koje imaju investicijski potencijal potreban za sustavne društvene i ekonomske promjene. Trenutnim energetskim sektorom upravljaju veliki investitori i energetske tvrtke koje najčešće daju prednost profitu ispred kvalitetnih usluga i interesa korisnika energetskog sustava. Energetske zajednice građana rezultat su dugogodišnjih napora da energija postane svima dostupna, da se o njoj odlučuje na demokratski način te da se korisnici još više uključe na energetskom tržištu. Neminovno je sve veće uključivanje svih društvenih skupina u razvoj projekata obnovljive energije, od tih projekata dijelit će dobit unutar zajednice i uživati druge koristi kod zajedničkog djelovanja (npr. možemo dijeliti dobit i energiju, stvoriti kvalitetnije energetske usluge, otvoriti nova radna mjesta, potaknuti cirkularnu ekonomiju, lokalno gospodarstvo…) – piše na samom početku publikacije Građanska energija – vodič za uspostavu energetskih zajednica, priručnika kojim izdavač Zelena energetska zadruga (ZEZ) teži transformaciji energetskog sustava na pravedan, uključiv i održiv način – kako bi energija bila u rukama građana. Goran Čačić, njihov programski koordinator, podsjeća kako svjedočimo drastičnim promjenama cijena energenata i pitamo se kako se od toga zaštititi te daje odgovor na to pitanje – maksimalno proizvoditi energiju lokalno i to na način da se kao krajnji korisnici uključimo u donošenje odluka o tome kako se energija proizvodi i distribuira, a projekti građanske energije upravo to omogućuju. Ove godine objavljeni ZEZ-ov priručnik poučit će svog čitatelja da građanska energija osigurava energetsku neovisnost, otvara lokalna radna mjesta i pokreće lokalnu ekonomiju, a da se promjenama u energetskom sektoru ublažavaju utjecaji klimatskih promjena i omogućuje porast standarda građana koji sudjeluju kroz investicije i odlučivanje te kao davatelji energetskih usluga. Pročitali smo i da bi građani EU-a do 2050. godine pola svoje energije mogli proizvoditi iz vlastitih potreba te da se nakon usvajanja novih direktiva EU-a i nacionalnih zakona očekuje ozbiljniji razvoj pokreta građanske energije. Za sve one koji žele znati više, piše unutra i o planu energetske zajednice građana, izvorima financiranja, odabiru organizacijskog oblika, najčešćim preprekama energetskih zajednica, a ima zapisanih i praktičnih savjeta za dobre timske i organizacijske odnose.
