Održana je nova sjednica Antikorupcijskog vijeća kojem je na čelu Most-ov Nikola Grmoja. Na javno saslušanje o načinu upravljanja kompanijom, odazvao se bivši član Uprave Ine Davor Mayer koji je u Upravi bio do 2020.. Pozive na saslušanje i ovog puta su ignorirali premijer Andrej Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić. Pozivi su upućeni i bivšim članovima Uprave Ine Niki Daliću, Barbari Dorić, Darku Markotiću i Ivanu Krešiću, kao i Mayeru koji se jedini odazvao. Krešić je, pak, popustio pritiscima iz redova HDZ-a. Iz Mayerovog iskaza proizlazi da je ministra Ćorić sugerirao članovima Uprave da prihvate Memorandum koji je posljedično doveo do gašenja sisačke rafinerije, a sve kako bi se odobrovoljilo Mađare da nas podrže kod ulaska u Schengen i OECD, što je Vijeće ocijenilo skandaloznim!
-Sve što je Krešić rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države- započeo je svoj iskaz pred Antikorupcijskim vijećem Mayer, ograđujući se odmah od pitanja koja se odnose na poslovanje Ine jer je to poslovna tajna.
Ina, strateški interes Hrvatske kojim upravljaju Mađari
Vijeću se predstavio kao inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci. Tijekom minulih godina radio je u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu Ine imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, kada se Hrvatska intenzivno pripremala za ulazak u EU, u vrijeme trajanja pretpristupnih pregovora.
-Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljičnovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine, kao što ima nad HEP-om- rekao je Mayer, prenosi N1. Naravno, naglasio je, članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom. No, u svim zemljama je ključni kriterij da u naftnim kompanijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas, dodao je, to nije uvijek slučaj.
Danas strateškim interesom RH upravlja Mađarska, nastavio je Mayer, i to je glavni problem koji je generirao i sve ostale, jer energetika je geopolitičko pitanje, dakl,e Ina je geopolitičko pitanje, naglasio je.
-Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije- rekao je Mayer te se osvrnuo na pitanje spornog Memoranduma.
Memorandum
–Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo– iznio je, dodajući da je 2014. MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak.
-Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama. 2016. na Badnjak Plenković je obznanio da Hrvatska ide u vraćanje Ine, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju. RH u ovom odnosu u Ini već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni- kazao je Mayer. Dodao je i kako je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. mađarski državljanin, a mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima, napomenuo je uz konstataciju kako “ovdje imamo problem strateške korporacije s jedne strane i države s druge strane.”
Mayer je također rekao da je prvi problem u Ini da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članovi uprave biraju se temeljem natječaja, a u njegovom slučaju taj je izbor trajao 11 minuta. Dao je svoj CV i u 11 minuta nastojao objasniti kako neke stvari ne smije iznositi jer ga vezuje poslovna tajna. Članovi povjerenstva su bili Ćorić, Validžić i Vuković kojima se trebao predstaviti a uglavnom o onome što radi nije smio govoriti.
Most-ov Božo Petrov je upozorio kako je najveći nonsens da Mađari nemaju 50 posto vlasništva u Ini a njome u potpunosti upravljaju, i to uz sufliranje hrvatske Vlade koja javno priča jedno, a iza leđa javnosti radi sasvim suprotno. U javnost su plasirali priču o otkupu Ine, čime su doveli u zabludu građane, a zapravo su sve radili u dosluhu s Mađarima. Ocijenio je neprihvatljivim i neshvatljivim da Vlada ne informira ljude koje je imenovala u Upravu tvrtke o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost kompanije. A hrvatska Vlada je, kako je iznio Mayer, poticala potpisivanje spornog Memoranduma kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje, rekao je Petrov, u ruke tuđe strateške kompanije.
Škugor i kriteriji izbora ljudi u državne korporacije
Odgovarajući na pitanje Dalije Orešković ( Centar ) o kriterijima kod imenovanja članova NO i Uprave, Mayer je načelno rekao “da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije”. A na pitanje zastupnice tko je, po njegovim saznanjima, predložio i na temelju kojih kriterija Damira Škugora kao direktora Inine tvrtke kćeri i jesu li ljudi u kadrovskoj službi Ine imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaju plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki i pritom oštetio Inu za 20-ak milijuna eura, Mayer je odgovorio:
-Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada, kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja -rekao je Mayer.
A što se tiče Memoranduma i uloge bivšeg ministra Ćorića, Mayer kaže:
–Memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine, koliko se sjećam. Dugo se pregovaralo, mi smo na neki način vršili poslovni pritisak da se što prije ugovori modernizacija rafinerije Rijeka. Bez toga Ina prestaje imati smisla osim samo kao distributivno skladište. Ne puno prije od potpisivanja memoranduma, ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. Došao je iznenada. Ne mogu reći da je bio u neskladu s onime o čemu smo razgovarali, ali tada je prvi put donesena odluka da se daje smjernica članovima uprave Janafa, da bi bilo dobro da naprave prespoj između rezervoara u Sisku na Janaf, jer samog trenutka kad to napravite, nama prestaje razlog zašto rafinerija Sisak treba raditi. Dok taj prespoj nije napravljen, nafta je morala biti prerađivana u Sisku- objasnio je i dodao:.
-Mi smo rekli da bi bilo bolje da je završena evaluacija pa da se onda napravi prespoj. Imate jedan vrlo toksičan odnos između države i MOL-a. Kad je bio taj Memorandum, ja sam ga vidio možda dan dva prije nego što je potpisan. S mađarske strane bio je potpuno nebitan. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da ne možemo Sisak dirati dok se ne riješi pitanje domaće nafte. Ovim pitanjem smo riješili, samo je pitanje jesmo li od strane MOL-a dobili adekvatni uzvrat, rekao je Mayer.
Otkup Ine- obmana javnosti
“Za vas kao člana Uprave taj je memorandum bio iznenađenje i niste imali utjecaj na njegov sadržaj? Kažete da ste zagovarali da se modernizira Rijeka, a Janafu je dan nalog da napravi premosnicu?”, upitala je Orešković, a Mayer odgovorio:
-Da je završilo otkupom Ine cijela ova priča, ili da završi, ovo ne bi bio nikakav problem. Ako ne završi otkupom Ine, ili nekim drugim aranžmanom u kojem strateški partner neće upravljati strateškom kompanijom, onda se postavlja pitanje što je hrvatska strana dobila. To je bilo kompleksno pregovaranje, dva dana prije sam vidio taj memorandum, ja na njega nisam mogao utjecati, ali nama kao Upravi on nije bio bitan.
Kad smo odlučili da ćemo otkupiti Inu, bila je logika kao i ministra Ćorića, pustimo sad to, znate kakav je smjer kompanije. Znamo kakav je smjer kompanije, s naše strane bilo je da se ide u smjeru povratka u hrvatske ruke, bilo otkupa ili pronalaska novog strateškog partnera, rekao je Mayer, što je Orešković protumačila kao potvrdu da je to “bio čisti dogovor Tomislava Ćorića i mađarske strane. A priča s povratkom Ine u hrvatske ruke bila je jedna maska”, zaključila je Orešković.
Mirela Ahmetović ( SDP ) je tražila da se razjasni uloga hrvatskih članova Uprave u praćenju poslovanja Ine.
-Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH iz 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?- pitala je Ahmetović.
Mayer je potvrdio da je upoznat te da je dijelom surađivao na toj studiji, koliko je zakon dopuštao, a to je zapravo bila podloga Hrvatskoj za obje internacionalne arbitraže(prvo je MOL pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske a potom Hrvatska protiv MOL-a ).
Umalo fizički obračun između Zekanovića i Bulja
“Ovo pitanje sam postavila iz razloga što javnosti želim dati do znanja da su hrvatski članovi Uprave imenovani uz obvezu prema Zakonu o trgovačkim društvima, ali i moralnu i političku, da štite interese Republike Hrvatske i u punoj ste mogućnosti tražiti sve podatke o poslovanju Ine“, rekla je Ahmetović. Mayer se složio sa zastupnicom da članovi Uprave imaju apsolutnu odgovornost za upravljanje, neovisno imaju li podatke ili ne.No, članovi Uprave, rekao je, odgovaraju svim dioničarima, a ne samo jednom- Vladi RH.
U jednoj od nekoliko pauza tijekom sjednice Vijeća umalo je došlo do fizičkog obračuna između zastupnika Hrvoja Zekanovića i Mira Bulja. Krenulo je međusobno naguravanje, ali su ih kolege brzo i efikasno razdvojile.
Inače, Zekanović je bivšem članu Uprave Davoru Mayeru koji je pristao biti saslušan, prigovorio da je dolaskom na Antikorupcijsko vijeće pristao sudjelovati u političkim igrama, pače u političkom cirkusu Nikole Grmoje. Ipak, upitao ga je je li točno da legalno prima iz proračuna oko 2 milijuna kuna godišnje, odnosno da je u 11 godina provedenih u Ini primio oko 22 milijuna kuna legalnog novca. Zašto u proteklih 11 godina nikad nije imao hrabrosti upozoriti da nešto u Ini ne valja, i je li sada progovorio samo zato što ga je Plenković “nabio” iz Ine? Jeste li vi kao član Uprave Ine imali suradnju s ministrima Mosta? Kolika je vaša plaća?- inzistirao je Zekanović.
.-Prvo, ja više nisam član uprave Ine pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave Ine– odgovorio je Mayer, a kako mu je Zekanović konstantno upadao u riječ, Grmoja ga je izbacio sa sjednice Vijeća te proglasio stanku jer je “HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća”.
Sjednica je trajala satima, a nakon Mayerovog iskaza vjerojatno je svima jasnije zašto je HDZ-u bilo tako silno važno da se javno saslušanje ne održi i proglasi neposlovničkim, bezmalo nezakonitim.
