U okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact : Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom” , provedenog od 29. travnja do 17. svibnja 2022. na reprezentativnom uzorku od 1.401 odraslog sudionika u dobi od 18 do 64 godine, pokazalo se da su u covid-teorije zavjere sklonije vjerovati mlađe osobe, pogotovo one u dobi od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih obitelji i s manjim primanjima te ljudi iz provincije ( odnosno, manjih mjesta ). A tko je sklon generalno teorijama zavjera podložniji je i onima s prefiksom “covid”, mahom u to ljudi koji izražavaju nisku razinu povjerenja prema znanosti, a skloni su desnim populističkim stavovima i religioznosti, neskloni, pak, kritičkom mišljenju, objavljuje u zaključcima o provedenom istraživanju GONG kao nositelj projekta.
Istraživanje pokazuje, zaključuje GONG, i da gotovo polovina ispitanika uzima zdravo za gotovo teoriju da se “statistikom manipulira radi preuveličavanja smrtnosti od COVID-19 uključivanjem osoba koje su umrle od drugih bolesti”.
Profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Andrea Vranić, iz rezultata istraživanja iščitava generalni zaključak da je vjerovanje u zavjere o COVID-19 povezano s općenitim vjerovanjem u kojekakve zavjere, sasvim neovisno o pandemiji.
-Bitna je uočena poveznica između vjerovanja u COVID-19 teorije zavjera i posjedovanja konspiratornog “mentaliteta opsadnog stanja“, odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja u nepredvidivom globaliziranom svijetu. Takve osobe će biti sklonije pronalaziti poveznice među nepovezanim događajima te pretpostavljati postojanje skrivenog, zavjereničkog djelovanja koje ih povezuje- objašnjava koordinator istraživanja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Nebojša Blanuša.
Profesor Blanuša, prenosi GONG, upozorava kako takav način razmišljanja ima značajan anti-demokratski potencijal, te odražava pojednostavljeno crno-bijelo promatranje svijeta, netrpeljivost prema drugačijim mišljenjima i ljudima te znatnu sklonost prema protestnom ponašanju.
U prilog tezi da sklonost zavjereničkom mišljenju povezanom s COVIDom-19 nije zanemariv problem, da utječe na ponašanje, govori i to da su osobe sklone vjerovanju u zavjere oko COVID-a-19 i spremnije djelovati protiv propisanih zaštitnih mjera. Mjere često smatraju neopravdanima, teže podnose posljedice mjera, i u manjoj su mjeri spremne cijepiti se ubuduće ako to bude službena preporuka, primjećuje suradnica na Pro-factu, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković.
Temeljem rezultata istraživanja prof. Blanuša ssmatra da je, uz socijalnu pravednost, nužno znanstveno, političko i medijsko opismenjavanje građana, da bi znanstvenici trebali komunicirati odgovornije, a mainstream mediji svojim bombastičnim naslovima samo su pridonosili uvjerenju dijela populacije da je i COVID-19 tek još jedna teorija zavjere.
-Uz anketu, prethodno u sklopu Pro-fact projekta, također su provedena istraživanja o mapiranju dezinformacijskih aktera, širenju dezinformacijskih narativa kroz vrijeme te sadržaju dezinformacijskih grupa i stranica na Facebooku. Ovaj projekt nije samo istraživačke prirode, nego ima i svoje informativne i edukativne komponente. Gong nalaze istraživanja spušta na jednu praktičnu razinu te ih primjenjuje u svojim programima medijske i političke pismenosti- napominje Svjetlana Knežević iz Gonga, kao nositelja projekta, ciljanog na podizanje svijesti i jačanje kapaciteta novinara i građana u pristupu društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID -19 dezinformacijskih kampanja.
GONG je u ovom projektu surađivao s partnerima s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dobrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Hrvatskim novinarskim društvom ( HND ) i Sindikatom novinara Hrvatske ( SNH ).
