Dvadesetsedma obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u Knin je, na stadion NK Dinare gdje se održavala središnja svečanost, za promjenu, dovela cijeli državni vrh. Nitko nije nikog bojkotirao jer bi time bojkotirali sami sebe kod hrvatkih građana i birača. Jer, Knin je svakog 5. kolovoza za Hrvatsku, napose njezinu političku i vojnu elitu, centar svijeta. Poslije, kako bude, tko ga se sjeti. Predsjednik države, Zoran Milanović i u ovoj prigodi se držao teme neravnopravnog položaja Hrvata u BiH, dok je hrvatski premijer poručio kako “ponovo svjedočimo jalovim i lažnim optužbama za protjerivanje Srba”…
Olujom je u 84 sata oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog hrvatskog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Započela je 4. kolovoza u 5 sati ujutro, i bio je to početak kraja petogodišnje okupacije koja je krenula s balvanima i barikadama na cestama 17. kolovoza 1990. Zahvaljujući JNA koja se na svaki način, i ljudstvom i teškim i lakim naoružanjem, uključila u tzv. pobunu krajinskih Srba, rat je prerastao u brutalno, sustavno uništavanje hrvatskih gradova, ubijanje i iseljavanje sela od domicilnog hrvatskog stanovništva. Olujom je napokon oslobođen golemi okupirani teritorij pod vlašću “pobunjenih krajišnika” koji je zauzimao preko 18 posto državnog teritorija RH.
Milanović: Hrvatski narod u BiH se obespravljuje i vrijeđa
-Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo ovdje na isto mjesto i uvijek imamo nešto novo za reći. Što je to toliko jako i koliko dugo će nas vući. Je li to strah od zaborava, jesu li to poruke koje treba uporno odašiljati, a što se katkad čini uzaludno. Međutim, nije uzaludno- počeo je svoj govor Milanović, i odmah se, prenosi N1, nadovezao na težak položaj BiH Hrvata:
-U nizu tema koje bih ovdje mogao i trebao otvoriti, usredotočit ću se na dvije. Kada govorimo o položaju Hrvata u BiH, iza nas je skoro 30 godina gledanja, rada, pokušaja pregovora, ratovanja,uzaludnih vjerovanja, razočaranja, ljutnje i očaja u nekim trenucima. Reći da je Hrvatska jamac Daytonskog sporazuma je potrebno, ali nije to dovoljno. Ljudi koji su dali život i zdravlje u Domovinskom ratu, očekivali su više, da naša država bude i instrument naših ciljeva, pravednih težnji i da se time služimo kada je potreba. Sada je potreba. Hrvatski narod u BiH se obespravljuje i vrijeđa. Vrijeđa se i ljude koji su vodili ovu zemlju. Koristi se prilika da se nagazi slabijeg od sebe. Gledali smo mi to u povijesti više puta. Hrvatska se mora tome suprotstaviti. Naša država nije puki pasivni promatrač. Nismo ušli u NATO i EU da bismo bili korisnici fondova, nego da bismo našu državu i instrumente koji stoje na raspolaganju koristili u svom interesu i u prkos onima koji nas žele obezvrijediti. Osjećam da toj politici nema alternative. Druga tema je mogla biti Oluja i odlazak srpskog stanovništva. To jest ljudska tragedija, ali joj je prethodila ljudska pohlepa, glupost vlastodržaca u Beogradu, kratkovidnost onih koji dane prije Oluje nisu htjeli pristati na plan Z4.
Taj plan za Hrvatsku nije bio povoljan- rekao je šef države u Kninu- ali hrvatsko vodstvo ga je bilo spremno prihvatiti iako bi bili kritizirani zbog toga godinama. Međutim, migom sudbine, tvrdoglavošću onih koji su mogli dobiti više i bolje, nisu prihvatili. Tu su na djelo stupili oni najhrabriji. Hrvatska je mogla izgledati drugačije, ali okolnosti su bile takve da su na scenu stupili oni koji možda dan prije te operacije nisu bili sigurni što će se dogoditi.
Treba imati pred očima da Hrvatska nije imala streljiva za više od nekoliko tjedana. Kada danas slušam laži i bezobrazluke da Hrvatska ima projekte u BiH, idemo biti jasniji. Nije Hrvatska vojska omogućila Daytonski sporazum, nego ga bez Hrvatske ne bi bilo. Neprijatelj ne bi bio razbijen NATO-ovim bombarderima, nego čizmama hrvatskih vojnika, vojnika HVO-a, najhrabrijih sinova, nikakvi američki, britanski, francuski leteći strojevi, i to u 10. mjesecu 1995. godine- ustvrdio je predsjednik Milanović.
Kazao je i da se Washingtonski sporazum danas bezobrazno obezvrijeđuje.
-Tome se moramo suprotstaviti i stalno naglašavati da to radimo mirnim sredstvima, civilizirano, ali glasno. Ono što oni na drugoj strani ne razumiju, ali morat će razumjeti. Argumenti i instrumenti su na našoj strani, članica smo EU i NATO-a. Možemo natjerati da se naš glas čuje i one koji se prave kao da nas nema, jer ne tjeramo ih na protuprirodni blud, nego poštene aranžmane. To je zadatak ovih političara- kazao je Milanović napominjući da se Hrvatska nema kome ni zašto ispričavati.
Plenković: Pokušava nas se prokazivati jalovim i lažnim optužbama za protjerivanje Srba…
Predsjendik Vlade, Andrej Plenković uz čestitke svim hrvatskim građanima za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, prisjetio je okupljene, javlja N1, i da Hrvati gotovo 900 godina, kako je rekao, nisu bili suvereni, “sve dok u vremenu tektonskih promjena, uz viziju Tuđmana i hrabrost branitelja, nismo ostvarili pravo na slobodu i državu. Upravo su branitelji kamen temeljac slobode i demokracije” poručio je, dodajući da je “veličanstvena pobjeda u Oluji bila odlučujuća, jer su hrvatska vojska i policija vratile najveći dio okupiranih područja i time omogučile mirnu reintegraciju”.
-U Bihaću je spriječeno ono što se dogodilo u Srebrenici. Omogućen je i Daytonski sporazum, čiji je aneks i Ustav BiH. U okolnostima osvajačke agresije na Ukrajinu, još jednom vidimo koliko je cijena slobode. Upravo zato što znamo kako je biti žrtva agresije, dali smo potporu Ukrajini i pružili smo utočište za 20 000 Ukrajinaca. Ustrajat ćemo i na ustavnim pravima Hrvata u BiH jer nema europske BiH sve dok svi njezini građani ne budu legitimno i demokratski predstavljeni u tijelima zemlje. Preduvjet za to je pravedni izborni zakon- naglasio je Plenković.
Govorio je i o politici poštovanja digniteta Domovinskog rata i branitelja, čiji je dio i jačanje vojske, policije, sustava domovinske sigurnosti.
– To nije samo retorika, topla riječ, to je konkretna politika koju vodi Tomo Medved, na čemu mu iskreno zahvaljujem. To se manifestiralo donošenjem zakona o pravima branitelja i njihovih obitelji, čime smo ispravili nepravde. Donošenjem zakona o civilnim stradalnicima cjelovito smo regulirali i ovo bolno pitanje.
Proglasili smo Vukovar mjestom posebnog pijeteta, a vratili smo i Dan državnosti na 30. svibnja. Povećali smo značajno proračun za branitelje. Značajno smo poboljšali profesionalni i životni standard naših policajaca, a zahvalni smo i svim drugim sastavnicama, a osobito vatrogascima koji spašavaju i živote i materijalna sredstva- kazao je Plenković.
Rat u Europi, nastavio je, ozbiljno je narušio sigurnost, i premda je 27 godina proteklo od kraja rata, to nas upozorava da moramo i dalje jačati obrambene sposobnosti. Stoga smo stavili hrvatskog vojnika u središte naše obrambene politike. Izdvajamo za obranu 7,6 milijardi kuna, što je najviše od proglašenja samostalnosti- pohvalio se premijer i potom okrenuo hrvatsko-srpskim odnosima.
–Hrvatsku se pokušava prokazivati jalovim i lažnim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iako je poznato da ih je vodstvo prisililo na evakuaciju, što su i sami pokajnici potvrdili u Haagu i potvrdili dokumentima. Najavljene optužnice protiv hrvatskih pilota su neprihvatljive, tim više što dolaze iz države iz koje je pokrenuta velikosrpska agresija i koja ne pokazuje spremnost da prizna svoju, odnosno odgovornost Miloševićevog režima. Vlada će čvrsto štititi branitelje i neće dopustiti da se u pitanje dovede pravedan, legitiman, obrambeni i oslobađajući karakter Domovinskog rata, niti da se optužuju naši heroji. Kao demokratska zemlja, ponosimo se što štitimo prava svih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku manjinu, čiji predstavnici su članovi Vlade– rekao je, naglašavajući da Srbija ne surađuje niti oko ratnih zločinaca, niti pitanja nestalih.
– Mi ćemo raditi na dobrosusjedstvu, miru, stabilnosti i dijalogu, ali to očekujemo i od svih naših susjeda- poručio je premijer iz Knina.
“Slika bez tona”
Sudionicima svečanosti obratio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je kazao da je Hrvatska danas neusporedivo bolja i uređenija država, a da pobjeda u Domovinskom ratu, gledajući rusku agresiju na Ukrajinu, postaje tim snažnija i važnija.
General Mladen Markač nije krio da mu je čast i ponos govoriti u ime branitelja u Kninu na dan kada slavimo pobjedu i kad se, reći će, domovina zahvaljuje svojim braniteljima koji su prepoznali Tuđmanovu viziju ostvarenja sna o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj te su se spremno odazvali na njegov poziv u obranu domovine.
-Mnogi se s bojišta nikada nisu vratili, mnogi su nas napustili nakon rata, a za mnoge ni danas ne znamo gdje su. Svi oni poginuli i nestali uvijek su u našim mislima. Drage obitelji, znamo da vi najviše trpite. To trpljenje ne možemo od vas preuzeti, ali možemo dijeliti vašu bol i čuvati sjećanja na naše ratne prijatelje. S vama smo i uz vas. Nećemo dopustiti da se ljudi i događaji iz Domovinskog rata zaborave- obećao je Markač.
Na središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinare u Kninu pročitana su i imena svih 242 smrtno stradala branitelja tijekom Oluje, te dvojice koji se još vode kao nestali.
Na Kninskoj tvrđavi, kao i svake godine, ceremonijalno je, uz zvuke državne himne, podignuta hrvatska zastava, podnesen je prijavak predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, a u 9 sati i 43 minute zazvonila su kninska crkvena zvona u spomen na trenutak prije 27 godina kada je Hrvatska vojska oslobodila Knin koji je bio epicentar pobune.
Predsjednik Milanović i premijer Plenković na središnjoj svečanosti sjedili su jedan uz drugoga, navodno su se i rukovali i to, kako je sam rekao, na inicijativu Plenkovića, no, bila je to ipak tek “slika bez tona”…
