Na ovome portalu često pišemo o problemima zagađenja okoliša plastikom i mikroplastikom. Premda se nekima čini kako su upozorenja na problem zagađivanja plastikom uzaludna, ipak ćemo i ovaj put skrenuti pažnju kako od oceanskih dubina do planinskih visova ljudi zagađuju planet sićušnim česticama plastike te je mikroplastika ušla i u naša tijela, s neizvjesnim posljedicama, kako upozoravaju znanstvenici.
Slike zagađenja plastikom postale su uobičajene: morska kornjača koja se ugušila zbog bačene vrećice za šoping, plastične boce za vodu koje prekrivaju naše plaže, a i svi su već navikli na “Veliki pacifički otok smeća”, monstruoznu nakupinu plutajućeg otpada površine tri Francuske, tj. 1,6 milijuna četvornih kilometera.
“Otok” se nalazi između Kalifornije i Havaja i najveći je od pet oceanskih akumulacijskih zona na kojima se zbog oceanskih struja nakuplja otpad. Tim područjem pluta 80.000 tona plastike, ukupno sadrži 1,8 bilijuna predmeta raznih veličina, a 99 posto otpada čini plastika.
Svake se godine proizvedu milijuni tona plastike, uglavnom od fosilnih goriva. Kada završi u okolišu, plastika se razgrađuje u sve manje i manje dijelove.
“Prije 10 godina nismo mogli ni zamisliti da bi moglo biti toliko mnogo mikroplastike, nevidljive ljudskom oku, i da će biti posvuda oko nas”, rekao je Jean- Francois Ghiglione istraživač u Laboratoriju za mikrobiološku oceanografiju u Francuskoj.
“I nismo mogli ni pojmiti da ćemo je pronaći u ljudskom tijelu”, dodao je znanstvenik.
Sada, upozorava Ghiglione, sve više otkrivamo mikroplastiku u ljudskim organima, “uključujući u plućima, slezeni, bubrezima pa čak i u posteljici”.
Ne treba ni čuditi i da udišemo te čestice koje su prisutne i u zraku, posebice mikrovlakna iz sintetske odjeće.
“Znamo da je mikroplastika u zraku, znamo da je svugdje oko nas”, rekla je Laura Sadofsky, s britanskog fakulteta Hull York Medical School.
Njezin tim je u plućnom tkivu pronašao polipropilen i PET (Polietilen teraftalat), utvrdivši da vlakna dolaze od sintetičkih tkanina.
U ožujku su prvi tragovi PET-a pronađeni i u krvi.
S obzirom na maleni uzorak dobrovoljaca, znanstvenici smatraju da je prerano donositi zaključke, ali dijele bojazan da bi plastika, ako je u krvotoku, mogla doprijeti do svih organa.
Znanstvenici su 2021. pronašli mikroplastiku i u posteljici, izražavajući “veliku zabrinutost” zbog mogućih posljedica na razvoj fetusa.
No, zabrinutost nije isto što i dokazani rizik.
Plaža zagađena plastikom
“Potencijalno je to veliki problem, ali nemamo znanstveni dokaz da sa sigurnošću potvrdimo o kojim se učincima radi, ako ih ima”, rekao je Bart Koelmans, profesor na sveučilištu Wageningen.
WWF je 2019. objavio šokantno izvješće u kojem stoji da ljudi godinama konzumiraju i udišu do pet grama plastike tjedno, dovoljno za izradu bankovne kartice.
Koelmans, koji osporava metodologiju i rezultate studije, izračunao je da je tjedna količina bliža zrnu soli, ali da se “tijekom životnog vijeka ipak nakupi”.
Dok se temeljita istraživanja na ljudima tek trebaju provesti, toksično djelovanje mikroplastike na životinjama pojačava naše strahove.
“Mikroplastika nevidljiva našem oku ima pogubne učinke na sve životinje koje smo proučavali u moru i na kopnu”, rekao je Ghiglione.
On upozorava da mnoštvo kemikalija pronađenih u tim materijalima, uključujući umjetne boje, stabilizatore, nezapaljiva sredstva, mogu štetno djelovati na rast, metabolizam, šećer u krvi, krvni tlak i reproduktivno zdravlje.
Ranije ove godine UN je započeo rad na donošenju međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma za borbu protiv plastike kao globalne pošasti.
Godine 2019. je upotrijebljeno 460 milijuna tona plastike, dvostruko više nego 20 godina ranije. Manje od 10 posto je reciklirano.
Godišnja proizvodnja plastike od fosilnih goriva bi do 2060. mogla dosegnuti 1,2 milijarde tona, s otpadom koji premašuje milijardu tona., upozorila je prošli mjesec Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
A kod nas? Kod nas ekološke organizacije učestalo upozoravaju na plastuificiranje okoliša.
Zelena akcija izvela je performans na Glavnom kolodvoru s kojeg je pozvala Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na ambicioznije zakonodavstvo koje će onemogućiti pojavu zabranjenih jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu.
Aktivisti i aktivistkinje na Glavnom kolodvoru su u sklopu kampanje “Srpanj bez plastike” održali simulaciju utrke s ciljem Hrvatske bez jednokratne plastike.
“Simbolično smo diskvalificirali Ministarstvo zbog neprovođenja dosadašnjih zakonskih odredbi i manjka vizije i ambicije prilikom transpozicije Direktive o jednokratnoj plastici u hrvatsko zakonodavstvo”, pojasnila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Glavna poruka ovog preformansa je, kako kaže Mileusnić, da Ministarstvo da ambicioznim zakonskim odredbama onemogući manipulaciju s isporukom zabranjenih jednokratnih proizvoda na tržište i da ozbiljnije krene u borbu protiv zagađenja plastikom”.
Naime, zakonska nedorečenost trgovcima i ugostiteljima omogućuje daljnju prodaju i dijeljenje zabranjenih jednokratnih plastičnih proizvoda, a proizvođačima i distributerima mogućnost stavljanja na tržište bez ikakvih sankcija.
Rezultat je da se zabrana u praksi ne provodi pa je jednokratne plastične proizvode još uvijek moguće naći u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima i trgovinama diljem Hrvatske.
“Također, pozivamo Državni inspektorat na inspekcijski nadzor proizvođača i distributera umjesto dosadašnje prakse nadzora ugostitelja i trgovaca na koje se zabrana u suštini i ne odnosi”, poručila je Mileusnić.
Zelena akcija godinama potiče Ministarstvo na usvajanje mjera koje bi Hrvatsku postavile na visoko mjesto u borbi protiv zagađenja plastikom u Europi.
Također, pozivaju i širu javnost, uključujući trgovce i ugostitelje, da se uključe u kampanju “Srpanj bez plastike” i okrenu ponovnoj uporabi kako bismo zajedno zaustavili zagađenje plastikom.
