Hrvatska je na početku humanitarne krize, izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, deklarirala svoje mogućnosti i kapacitete u pogledu prihvata ukrajinskih izbjeglica. Trenutno je kod nas svoj privremeni dom i sigurnost našlo preko osam tisuća nesretnih ljudi koji su, mahom žene i djeca, izbjegli pred paklom rata. No, hrvatska Vlada je spremna osigurati prihvat za oko 20 tisuća ljudi u organiziranom smještaju za što je potrebno dnevno oko 8 milijuna kuna, odnosno, na godišnjoj razini oko dvije milijarde kuna, što svakako bez solidarnosti građana i donacija neće biti lako…
Trenutno je najveći broj ukrajinskih izbjeglica koje su odlučile bolje i sigurnije dana u vlastitoj zemlji čekati u Hrvatskoj, najvećim dijelom zbrinuto u privatnom smještaju, što također ima svoju cijenu. I unatoč iskazanoj solidarnosti s Ukrajincima i humanosti koju hrvatski građani iskazuju, javljajući se dragovoljno za prihvat izbjeglih obitelji, država će na određeni način morati pomoći i tim hrvatskim građanima u pokrivanju bar dijela troška koji će imati.
Što država i koliko može u ovoj iznimno teškoj humanitarnoj krizi, što može Crveni križ, što Zaklada Solidarna, a što Caritas, govorili su u nedjelju za N1 izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, u ime Zaklade Solidarna Ivan Blažević te sestra Jelena Lončar iz Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Markt je naveo podatak o 8.700 izbjeglica iz Ukrajine koji su došli u Hrvatsku i od kojih je velik broj smješten u privatnim kapacitetima, dok je, kako je kazao, samo 20-ak posto ljudi zbrinuto u organiziranom smještaju. Smatra da su kod nas došli oni koji su to htjeli, koji su Hrvatsku izabrali kao ciljanu destinaciju, ali i da će sekundarna migracija biti velika, jer nijedna zemlja ne može biti spremna za prihvat tako enormno velikog broja ljudi. Jer, Ukrajinu je u manje od mjesec dana rata napustilo preko tri milijuna ljudi!
Markt je kazao i da je izračun, na bazi 20 tisuća izbjeglica, koliko Hrvatska maksimalno može po raspoloživim kapacitetima prihvatiti, dnevno oko 8 milijuna kuna troškova, ili oko dvije milijarde kuna godišnje. Dosad je od donacija, naveo je Markt, prikupljeno 1,4 milijuna kuna, što je kap u moru onoga što je za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica potrebno.
Solidarna je više angažirana u integrativnim procesima, uključivanje izbjeglica u hrvatsko društvo, djece u škole, odraslih u proces rada, organiziranje učenja hrvatskog jezika, pravnu pomoć u nostrifikaciji dokumenata, stanarine, prekvalifikacije, psihološku pomoć, a u tome se, dakako, istaknuo je Blažević, računa na pomoć lokalnih zajednica.
Sestra Lončar je kazala da je Caritas organizirao humanitarnu akciju “Sitno je bitno” kojom se prikuplja materijalna i financijska pomoć za izbjeglice, a otvoren je i poseban račun za prikupljanje financijskih sredstava. Caritas je, odnosno Crkva, pripremio i neke svoje objekte za prihvat i smještaj ukrajinskih stradalnika.
Ilustracija: Djeca u ukrajinskoj školi u skloništu (foto Facebook)
