Neovisni novinarski portal
28.9.2022.
reflektor
Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Vijesti iz zemlje:
Uskoro urbana blitva s Turske kule

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Ima li što ukusnije od rajčice, blitve, salate, kapulice, krumpira, trešnje… koju ste sami uzgojili? Vjerojatno ima, ali nije to ni bitno. Bitno je kako bi uskoro i oni koji žive u Splitu mogli u proljetno poslijepodne izaći iz svog nebodera i lifta uputiti se s motičicom u svoj mali vrt, odjenuti staru robu, nazuti stare cipele i čeprkati po zemlji, čupkati travčice, malo kopuckati, saditi, sijati, šaliti se i rugati sa susjedima vrtlarima pa onda i brati svoj osobni zeleniš, pa ga odnijeti kući i skuvati za večeru. Umjesto da kupuju plastično talijansko povrće s okusom šperploče, moći će konačno jesti svoje urbanu blitvu i oni koji žive u gradu, a poljoprivredne aktivnosti su im poznate bile samo s televizije ili iz seoskih legendi.

Dakle, nakon nekolicine progresivnijih gradova u Hrvatskoj, i slične prakse koja je u naprednijim državama posijana već odavno, i Split bi uskoro trebao dobiti svoje prve tzv. urbane vrtovena Turskoj kuli, neobičnoj zelenoj oazi koja je preživjela kaose i stihije splitske divlje urbanizacije, odnosno devastacije.

Naime, aktualni splitski gradonačelnik Ivica Puljak je ovih dana donio Zaključak kojim će se upravo tamo čestica zemlje u vlasništvu Grada, površine 4.325 m2, urediti u urbani vrt, a sve u okviru Pilot projekta RU:RBAN, URBACT III Second wave koji Grad Split provodi s Udrugom za permakulturu.

– Pronašli smo gradsku česticu zemlje na Turskoj kuli koja će se ovim projektom privesti svrsi za urbani vrt. Naši sugrađani moći će saditi voće, povrće i druge željene kulture bez potrebe odlaska izvan grada. Ovako se može živjeti u stanu, a istovremeno obrađivati dio zemlje i na taj način pridonijeti i kućnom budžetu i kućnoj radosti koja je neizostavna kad uberete vlastitu salatu, blitvu i ostalo. Dok čekamo da krene prva sadnja na Turskoj kuli i dalje ćemo ”navijati” da se u Splitu dogode urbani vrtovi i u drugim dijelovima grada, za što tražimo način i lokacije – veli Branimir Urlić iz stranke Pametno za Split i Dalmaciju.

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Ta je stranka, zajedno sa svojim srodnim političkim partnerima Možemo i Nova ljevica još prije dvije godine pokrenula inicijativu kojom su najavili pošumljavanje grada s 20.000 stabala, nove zelene površine, mikro šume, obnovljen Marjan i urbane vrtove, kao njihov zeleni plan za borbu s klimatskim promjenama.

Čini se kako taj zeleni plan pomalo dovodi do novog zelenila, makar u obliku budućeg kupusa, petrosimula, pomidora i salate…

Motikom do zdravlja

-Ponosni smo da se naša dugo zagovarana ideja napokon realizira. Ono što smo najavili u izbornom programu, Split kao zelen i pošumljen grad u kojem naši sugrađani svoje slobodno vrijeme kvalitetno provode, na otvorenom, ovim urbanim vrtom još je jedan korak bliže ostvarenju. – vesela je tim postignućem i Kristina Vidan predsjednica stranke Pametno za Split i Dalmaciju.

Urbano vrtlarenje pokret je koji postoji već dugo u svjetskim gradovima, a prije desetak godina pojavio se organizirano i u Hrvatskoj, za sada samo u Puli, Varaždinu, Osijeku, Zagrebu i Umagu, koliko nam je poznato

– Ovaj trend proizvodnje vlastite hrane u gradskim sredinama raste sve više i svake im se godine pridružuju novi gradski vrtovi širom Hrvatske. Ovakvi projekti omogućuju ljudima koji žive u gradu, najčešće u stanovima da koriste svoj komadić zemlje na kojem mogu sami uzgajati hranu. Ovaj uzgoj hrane kojoj znamo porijeklo osim što popravlja kućni budžet, također pomaže u izgradnji zajednice. Dodatna prednost ove aktivnosti je očuvanje bio-raznolikosti, povezivanje s prirodom te promoviranje zdravog stila života i korištenja slobodnog vremena – smatra Branimir Urlić, koji je usput po profesiji agronom.

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Pošumljavanje grada s 20.000 stabala još se čeka, kao i sustavnija obnova Marjana, čudesnog parka koji je proteklih desetljeća nepametnim upravljanjem i potresnom nesposobnošću vladajućih političkih struktura zapušten nebrigom i devastiran novom gradnjom i pokušajima privatizacije njegovih dijelova, poput uvale Bene. No valjda će sada biti bolje… Makar će se po urbanim vrtlima provoditi praksa motikom do zdravlja…

-Splitu nedostaje uređenih zelenih parkovnih površina, posebno u istočnim dijelovima grada,  iako su velike površine u GUP-u rezervirane za iste. Jedan Sućidar, Mejaši ili Brda nemaju niti jednu veću zelenu površinu što je za današnje vrijeme, kada se suočavamo s posljedicama globalnog zagrijavanja, porazno. Desetljećima Grad Split nije ciljano otkupio određenu površinu za formiranje parka ili zelenog odmorišta. Mi ćemo predvidjeti da se svake godine izdvoji iznos od 0,5% proračuna (oko 5 milijuna kuna) za otkup čestica budućih zelenih površina u svrhu njihovog okrupnjavanja (npr. Turska kula) ili formiranja novih. Nadalje, zbog dugogodišnjeg slabog održavanja i zamjene postojećih stabala u drvoredima i drugim površinama nedostaje veliki broj stabala koje treba ponovno posaditi, kao i izvršiti ciljanu zamjenu ostarjelih stabala u mnogim gradskim drvoredima. Našim planom “pošumljavanja” grada u sljedeće 4 godine posadilo bi se novih 20.000 stabala u gradu.– govorio je uoči zadnjih lokalnih izbora Jakov Prkić, aktualni predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita iz koalicije Pametno za Split i Dalmaciju – Možemo! – Nova ljevica.

Mikro šume

Vrijeme je da se to sad i ostvari.

Tamara Visković iz Možemo! Split dodala je da od svih načina na koji se gradovi mogu osnažiti u suočavanju s klimatskim promjenama povećanje postotka zelenih površina je najučinkovitiji, ali istovremeno je i blagotvoran za niz drugih aspekata gradskog života, štednju energije, dinamiku korištenja prostora, njegov izgled i kvalitetu.

-Želimo, zapuštene gradske površine, regenerirati u inovativne urbane zelene forme kao što su mikro šume i urbani vrtovi – rekla je Tamara Visković.

Vjeverica – Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Spominjane su tada i mikro šume sađene tzv. Miyawaki metodom koje rastu deset puta brže, akumuliraju stotinu puta veću bioraznolikost i rješavaju nas četrdeset puta više ugljičnog dioksida od onih konvencionalno sađenih…

-Mogu niknuti uz ceste, igrališta i među zgradama. U zonama kao što su Turska kula, Mejama, Trsteniku, Neslanovcu, Brniku omogućit ćemo  kreiranje urbanih vrtova, koji aktivno uključuju lokalne stanare i imaju niz ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih benefita. Važno je naglasiti da sve ovakve prostore planiramo realizirati kao prostore slobodnog kretanja, i izgradnje zajednice. Jedna od mjera u borbi s klimatskim promjenama koju ćemo potaknuti je izgradnja zelenih krovova  na svim  zgradama većih krovnih površina, a građani i investitori će za isto biti poticani smanjenjem cijene komunalnog doprinosa i komunalne naknade – nastavila je tada Kristina Vidan, te dodala kako će im jedan od prvih koraka po dolasku na vlast biti postizanje dogovora između grada, županije i RH po pitanju vlasništva i nadležnosti gospodarenja Marjanom.

-Omogućit će stvaranje pravnog okvira za ozdravljenje i obnovu zelenih pluća grada čija je budućnost nebrigom dodadašnjih vlasti dovedena u pitanje. Promjene prostornih planova koje ukidaju mogućnost građevinskih manipulacija i reorganizacija Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan, s ciljem njegove učinkovite zaštite i promocije, idući su koraci koji bi osigurali trajnu zaštitu Marjana – zaključila je Vidan.

Zasad nema nekih velikih učinaka što se tiče Marjana, no barem su na vidiku urbani vrtovi.

Turska kula u Splitu – urbana oprema (foto TRIS/G. Šimac)

Upitali smo Tamaru Visković o novoj odluci o urbanim vrtovima.

-Urbani vrt, kao jedna od formi ozelenjivanja grada, ima cijeli niz potencijalno korisnih učinaka – osim onih očiglednih kao što su ekonomski, zdravstveni i estetski, postoji i prostorni i socijalni aspekt ovakvog projekta. Takvi vrtovi potiču stvaranje zajednice, suradnju, druženje, udaljavanje od konzumerističkih praksi koje su postale zamjena za socijalni kontakt i razonodu. Ovakve forme ozelenjivanja idealna su tampon zona između gradskih površina različitih namjena, a posebno bi korisne i potrebne bile u kvartovima koji su gusto naseljeni i u kojima je javna površina svedena na neophodne komunikacijske pravce, ako i to. Naravno, kao i većina prostornih poduhvata, tamo gdje su najpotrebniji najteže ih je realizirati, tako da je ovaj na Turskoj kuli, koji je u najavi, može biti pilot projekt za budućnost – smatra Tamara Visković.

Ne malim feudima

Nadalje, kaže, nije slučajno rekla da postoji niz potencijalno korisnih učinaka.

-Da bi se taj potencijal ostvario nije dovoljno samo omogućiti prostor i inicirati rad na njemu, već se  treba uspostaviti kvalitetan sustav unutar kojeg postoje kolektivno upravljanje, prostori slobodnog kretanja, bez nepotrebnih fizičkih barijera i gradnje. U protivnom, krenu li se takve parcele percipirati kao mali feudi mogu postati mjesto konflikta i na koncu, namjesto da obogaćuju javni prostor, mogu postati nova prepreka u njemu. Također, treba izbjeći opasnost da se, u želji da se realizira jedna vrsta zelene površine, degradira druga. Urbane vrtove treba osmišljavati na mjestima gdje oni predstavljaju novu zelenu vrijednost, a ne na mjestima gdje već postoji visokovrijedan zeleni pokrov, kao što je, na primjer, šuma ili park. Prateći udrugu Permakultura, koja je inicirala projekt prvog takvog vrta u Splitu, vidim da su svjesni složenosti pripreme ovakvog poduhvata. Nadam se da je i grad toga svjestan. –kaže Tamara Visković.

Budućim urbanim vrtlarima na Turskoj kuli želimo plodne nasade, a kakve uživaju već neko vrijeme oni koji besplatno ili za smiješne novce najma kopaju po urbanim vrtovima u Puli, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku…

Urbani vrtovi u Puli (foto Zelena Istra)

Zahvaljujući udruzi Zelena Istra i suradnicima, urbani vrtovi na području Pule tradicija su koja se njeguje već desetljećima, a trenutno je na području tog grada čak 150 tisuća četvornih metara površine namijenjene za te namjene.

Udruga Zelena Istra, zajedno s partnerima Gimnazijom Pula, Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Školom za odgoj i obrazovanje – Pula, Udrugom za autizam Istra i Studentskom udrugom Pula dobila je od Grada Pule na upravljanje Društveni vrt na Gregovici na razdoblje od dvije godine. Društveni vrt dio je Urbanih vrtova Gregovica, nalazi se na području Mjesnog odbora Gregovica i ima površinu oko 1500 m2.

Za one koji su dosad uglavnom kupovali povrće po shopping-centrima evo i orijentira: lokacija Društvenog vrta Gregovica je kod kružnog toka u blizini Pula City Malla, do njega se dođe odvojkom koji vodi prema trgovačkim centrima Harvey Norman, Eurospin i Decathlon.

Inače, Društveni vrt je pokrenut zahvaljujući angažmanu Grupe za urbane vrtove Zelene Istre nastale iz inicijative građana zainteresiranih za realizaciju i promociju urbanih vrtova u Puli te pokretanje prvog društvenog vrta kao mjesta za odmor, druženje, edukaciju o permakulturnom, ekološkom, i organskom uzgoju hrane te promociju i praksu zdravog i samoodrživog načina života te jačanja zajednice.

Slavonija: od plodnih njiva do urbanih vrtova

-U organizaciji Grupe za urbane vrtove Zelene Istre, pozivamo vas na besplatnu radionicu koja će se održati 11. ožujka u 16:30 u Društvenom vrtu na Gregovici. Radionicu vodi Vedrana Kalac, dipl.ing, agronomije, smjer vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Iza Vedrane je dugogodišnji rad u hortikulturi, a zadnjih 5-6 godina intenzivno se bavi uzgojem povrća na malo( površini od 800-tinjak kvadrata) te održava različite edukacije. S dolaskom proljeća dolazi do intenzivnijih radova na otvorenom, pa tako i u povrtnjaku. Ovo je vrijeme provjere i nabavljanja alata, sjemena, supstrata, gnojiva i svega onoga što nam je potrebno za rad u vrtu. Nije potrebno imati mnogo kvadrata zemlje, već i na malim površinama, pravilnim planiranjem i uzgojem mogu se osigurati kvaliteta i količine dovoljne za svakog od nas. Na ovoj radionici upoznat ćemo se s onim od čega sve kreće, to je odabir sjemena i sjemenskih sorti, pravilna sjetva, a kasnije i sadnja presadnica, te odabir supstrata i pribora potrebnih za uspješan rad – poziva Irena Burba, predsjednica Zelene Istre, jedne od najaktivnijih udruženja u Hrvatskoj, koju je godinama vodila Dušica Radojčić, aktualna predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule iz Možemo! Pula.

Prijaviti se na ovu radionicu može na e-mail adresu  ured@zelena-istra.hr – održava se na otvorenom, a broj mjesta nije ograničen.

I ravna Slavonija, nekadašnja hrvatska žitnica, a danas mahom iseljena i zapuštena ima svoje urbane vrtove. Grad Osijek svojim je stanovnicima pilot projektom Urbani vrtovi Osijek osigurao oko 11 tisuća četvornih metara prostora podijeljenoga u 180 vrtnih parcela veličine oko 50 četvornih metara.

Osječki urbani vrt na lokaciji JUG II „Rastanci“ sastoji se od 180 vrtne parcele površine 50 m² i zajedničkih dijelova s pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata, tri zdenca, komposteri, klupe i kante za odlaganje otpada). Zasad je to pilot projekt, na sveukupno 11.000 m², a plan je širiti vrtove i na druge dijelove grada, kako bi građani stekli pravo na uzgoj hrane za vlastite potrebe, vele.

Građani imamu to pravo i danas, pogotovo po napuštenim selima, no loša poljoprivredna politika, prekomjerni uvoz hrane i nesposobne vlasti su uspjele većinu njiva pretvoriti u besplodne šikare dok se mladi i dalje iseljavaju u Irske, Njemačke itd.

Zagreb je glavni grad Hrvatske, pa u Zagrebu ima čak 14 gradskih vrtova u kojima su parcele veličine od 40 do 50 četvornih metara, a broj njihovih korisnika popeo se na više od 1500, kako kažu. Nešto više informacija gdje se vrtovi nalaze, kolike su im površine i kako doći do svog komada zemlje, možete se naći na stranici Gradski vrtovi, a kojoj ne bi odmoglo malo više preglednosti i jasnoće.

Vrtovi u Varaždinu (foto Gredica)

Projekt ‘Gradski vrtovi’ započeo je 4. travnja 2013. godine i to, kako je rečeno, s ciljem da se građanima omogući korištenje obradivog zemljišta u gradu u svrhu proizvodnje hrane (povrća i jagodičastog voća), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.

Parcele koje se dodjeljuju na temelju Javnog poziva površine su 50 m² i na njima je omogućeno navodnjavanje povrtnih kultura pomoću ručnih pumpi za vodu, a opremljene su popratnim sadržajima kao što su sanduci za spremanje alata, komposteri, kante za otpad i spremnici za vodu. Na svakoj lokaciji, osim dijela na kojem su vrtne gredice predviđene za proizvodnju hrane, organiziran je i zajednički dio predviđen za edukaciju i radionice te za druženje i odmor.

Parcele se dodjeljuju na dvije godine, uz mogućnost produljenja, a prednost imaju socijalno ugroženi građani, pa se pri dodjeli obradivog zemljišta uzima u obzir broj članova kućanstva, prebivalište i njihova primanja.

Vijesti iz rahle zemlje

– Prednost imaju oni koji se nalaze na burzi rada, primatelji socijalne pomoći te hrvatski branitelji, a da istodobno nemaju u svom vlasništvu, suvlasništvu ili zakupu neko drugo obradivo zemljište. – vele, ali nismo provjeravali jesu li za vrijeme Bandićeve vlasti komadić zemlje za okopavanje i sadnju dobivali i oni koji nisu spadali u navedene skupine.

Ovako se radi u vrtu (foto Gredica)

-Riječ je o pozitivnom primjeru održivog korištenja gradskog zemljišta, ali Gradski vrtovi su i više od toga u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu. Jer, osim što omogućuju dostupnost zdrave hrane i poboljšavanje kućnog proračuna građana, doprinose i očuvanju zdravije okoline, bioraznolikosti, povezivanju s prirodom i među ostalim, zdravom načinu korištenja slobodnog vremena i promoviranju zdravog stila života, te razvijanju partnerstva Grada i građana –kako je to lijepo sročeno.

U Varaždinu su pak gradski vrtovi ukupne površine oko 6000 kvadrata preko Udruge Gredica organizirani na području gradskih četvrti Banfica i Biškupec. Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica” je neprofitna organizacija osnovana 2012. kada je na zapuštenom i obraslom građevinskom zemljištu u vlasništvu Grada Varaždina ukupne površine 13000m2 osnovala gradske urbane vrtove “Čudesni vrtovi”. Čudesni vrtovi su gradski vrtovi zajednice osnovani su u proljeće 2012. godine kao pionirski poduhvat u Hrvatskoj temeljen na primjerima pozivne prakse iz cijelog svijeta, te su potaknuli osnivanje mnogih sličnih vrtova diljem Hrvatske.

U Čudesnim vrtovima trenutno navodno motikama i grabljama operira više od 100 građana s područja Varaždina. Stotinjak korisnika (zajedno vrtlare i druže se te za svoje osobne potrebe proizvode ekološko voće i povrće, a njihovi vrtovi su opremljeni s devet alatnica ispunjenih pripadajućim zajedničkim alatom i strojevima, zatim sa osam vrtnih pumpi, ograđeni su te je na zajedničkim površinama posađeno 50-ak stabala i grmova voćki.

Eto, u jeku ratne agresije na Ukrajinu i tragičnih vijesti o gluposti čovječanstva, dolaze nam i eto neke posve drukčije bolje vijesti iz naše zemlje.

I to doslovce – iz zemlje, svježe prekopane rahle zemlje spremne za sjetvu i sadnju povrtnih kultura.

Dječje razmišljanje o urbanim vrtovima (foto Zelena Istra)

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)

 

 

Tags: , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI