Uz zastrašujući tutanj ruskih granata koje padaju na Ukrajinu, u sjeni najveće humanitarne katastrofe u Europi nakon Drugog svjetskog rata ( dosad je iz Ukrajine izbjeglo tri milijuna ljudi ), traju pregovori o uvjetima mira između Moskve i Kijeva. Pozitivni pomaci su mali, slabašni, ali od pregovora se ne može i ne smije odustati jer sve je bolje od rata koji uzima goleme ljudske žrtve i stvara nesagledive materijalne štete. Kijev ultimativno zahtijeva prekid vatre, i to je za Ukrajinu polazište svih pregovora o miru. No, Putin od rata ne odustaje ni u vrijeme dok izaslanstva sukobljenih strana pregovaraju…
Radi se na nacrtu mirovnog sporazuma, i kako kaže ukrajinski ministar obrane Oleksii Reznikov, glavni ukrajinski pregovarač, treba se nadati da će rat biti uskoro okončan, i to porazom Rusije.
Ukrajninski predsjednik Volodimir Zelenskij nije spreman trgovati nacionalnim teritorijem svoje države i inzistira na međunarodno priznatim granicama iz 1991., u kojima je, nakon raspada SSSR-a, Ukrajina priznata i od Ujedinjenih naroda.
Rusija je 2014. anektirala Krim, iako je bio dio ukrajinskog državnog teritorija, a priznala je neovisnost i Luganska i Donjecka u regiji Donbas, kao samoproglašenih republika, na kojima je uspostavljena ruska administracija. I upravo je status tih okupiranih ukrajinskih područja ključno pitanje mirovnog sporazuma s Rusijom, jer Zelenskij ne želi trgovati teritorijalnom cjelovitošću države. Zelenskij ne odstupa od svog početnog stajališta da se državne granice ne mogu mijenjati.
No, u pregovorima treba ipak imati u vidu realnost, a ona je takva da Krim i Donbas, s Luganskom i Donjeckom, nisu pod ukrajinskom kontrolom.
Ističe se kako je ruska strana u pregovorima ponešto omekšala, da su skloniji kompromisu i pomirljiviji u pregovorima. Ali, s obzirom da o ratu ili miru odlučuje Putin, nakon njegovog najnovijeg obraćanja teško je vjerovati u sklonost ruskog vođe kompromisu i prekidu rata.
Istina je da sada težište stavlja na domaće “izdajnike i šljam” koji se okrenuo Zapadu i koji će, kaže, narod ispljunuti poput muhe koja im je uletjela u usta- ispljunuti- ponavlja s gađenjem, ali i dalje nastavlja razarati ukrajinske gradove i ubijati nedužne civile, djecu, žene, starce, bez milosti.
Volodimir Zelenskij Rusiju smatra terorističkom zemljom, američki predsjednik Biden, pak, Putina otvoreno naziva ratnim zločincem, što u Moskvi drže neprihvatljivim.
Trenutno se pokušava se dogovoriti izravan susret Putina i Zelenskog, na kojem je ukrajinski predsjednik inzistirao od početka rata, a Turska je pokazala želju biti domaćin toga susreta. No, bilo je pokušaja posredovanja i dosad, ali nijedan nije doveo do prekida vatre i konačnog opredjeljenja da se mirnim putem riješe sva sporna pitanja.
Posebno je važno pitanje uloge Kine u ovom brutalnom ratu i njezine eventualne vojne pomoći Rusiji. No, Kina tvrdi da oružje ne isporučuju Putinu, da su oni prijatelji Ukrajine i da je nikad neće napasti. S druge strane, ne žele dovesti u pitanje svoje tradicionalno prijateljske odnose s Rusijom, koju ne mogu otvoreno podržati u invaziji jer bi se to negativno reflektiralo na njihovu reputaciju, radi čega u formuliranju jasnog stava prema Putinovom ratu još uvijek kalkuliraju.
Dakle, očuvanje granica i mogući razgovor o neutralnosti Ukrajine, to je ono na što bi Zelenskij vjerojatno ovog trenutka pristao, jer to je mala cijena za mir koji Ukrajini treba odmah. Hoće li na to pristati Putin, pod uvjetom da se dogovore o nekom posebnom statusu Krima i Donbasa, to nitko ne zna.
youtube
