Neovisni novinarski portal
2.2.2023.
Megafon / projekti
Foto:TRIS/M.Maričić

Javna tribina:
‘Čiji su lokalni mediji?’

Foto:TRIS/M.Maričić

Čiji su lokalni mediji? U kojoj mjeri na njih utječe lokalna politika? Guši li im medijske slobode činjenica da se dobrim dijelom financiraju iz lokalnih proračuna koje lokalni vlastodršci uglavnom smatraju svojom prćijom a ne javnim novcem svih građana? Jesu li lokalni mediji za šaku ili nešto više kuna pretvoreni u biltene lokalnih moćnika u kojima ovi po pravilima PR-ovske struke glancaju svoj lik i djelo, a u kojima se ne propituju niti kritiziraju njihovi potezi? Odgovore na ta i takva pitanja o položaju i ulozi lokalnih medija iznjedrila je prva u ciklusu od šest javnih tribina koje udruga TRIS, nakladnik novinarskog portala TRIS, organizira u okviru projekta Megafon, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, projekta kojeg od početka lanjskog prosinca do kraja ovogodišnjeg studenog provodi u partnerstvu sa Ekološkom udrugom Krka Knin.

O nekoj vrsti novinarskog aktivizma, poziciji u neprofitnom mediju kakav je novinarski portal TRIS kojega Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS izdaje devetu godinu, govorila je Davorka Blažević, predsjednica udruge i glavna urednica portala.

-Mi smo se od početka dogovorili da nema cenzure i da nema kompromisa. Što mislimo to i pišemo, čak i ako se eventualno međusobno oko nečega ne slažemo. Sa pozicije profesije puno je ugodnije u nekomercijalnom, neovisnom i neprofitnom mediju koji profesiju ima u fokusu. Dakle, piši što vidiš i što misliš, nemoj pristajati na kompromise i postavljati sebi autocenzuru. Ako nećemo konzumirati slobodu, onda nema ni potrebe da imamo takav medij. Mi se također javljamo na natječaje lokalne samouprave zato što smatramo da zakon obvezuje lokalnu samoupravu na poticanje pluralizma medija i da dio tog kolača pripada i nama. Ako će se isključivo financirati režimski mediji, oni koji podilaze lokalnoj samoupravi da bi od toga financijski profitirali, ne vidim u čemu je pluralizam. Od Grada Šibenika smo zadnjih godina kada bismo se prijavili na natječaje dobivali male potpore, na mjesečnoj razini bi značilo 800 kuna, što je ponižavajuće. – iznijela je Davorka Blažević na javnoj tribini naslovljenoj ‘Čiji su lokalni mediji?’, koju je udruga TRIS u okviru projekta Megafon organizirala u šibenskom Press centru Hrvatskog novinarskog društva.

Foto: TRIS/M.Maričić

Na tribini je sudjelovao i Marko Podrug, nekadašnji novinar portala TRIS, danas glavni urednik lokalnog portala Šibenik IN. Moderatora javne tribine, kolumnista i pisca Emira Imamovića Pirkea, zanimalo je u kojoj mu se mjeri prelaskom u komercijalni lokalni portal suzio prostor slobode.

-Prostor slobode se u neku ruku suzio. Mnogi pokušavaju na raznorazne načine suziti prostor slobode i meni i mojim novinarima, nerijetko i na najprimitivnije i najbanalnije načine. Biti lokalni novinar je specifično. Kada napišeš tekst u kojem kritiziraš rad nekog gradskog odjela, srest ćeš ili pročelnika tog odjela ili njegovog sina, susjedu, majku i svi će imati potrebu komentirati taj tekst. Ako me ne sretnu, nazvat će me jer kao svi se znamo, on zna moju majku ili me je pričuvao tri minute u kolicima dok sam bio mali i svi imaju potrebu komentirati. To je neka vrsta pritiska, drugačija od onoga kad neki moćnik zove vlasnika medija za kojeg radim i prijeti mu da će izgubiti oglase, što se vjerojatno događa, ali ja o toj strani priče ne znam puno. Osobno nisam doživio da mi je neki lokalni moćnik prijetio da će on srediti da izgubimo oglas neke institucije. Ne postoji u Šibeniku takav lokalni šerif koji će prijetiti ali zato postoji puno malih koji misle da mogu biti šerifi i da mogu prigovarati meni i novinarima i utjecati na sadržaj portala – ispričao je Marko Podrug.

Foto: TRIS/M.Maričić

Da su lokalni mediji pupčanom vrpcom vezani sa lokalnom samoupravom i da ovise o njihovom financiranju, ustvrdila je HTV-ova novinarka Maja Sever u ulozi predsjednice Sindikata novinara Hrvatske, koja se na tribinu uključila putem video konferencijske aplikacije. Ispričala je o projektu ‘Lokalni mediji za bolje društvo’ kojega zajedno provode novinarske organizacije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a u okviru kojega su jedva uspjeli dogovoriti razgovore sa urednicima lokalnih medija jer su se ovi bojali da će se njihovi istupi reflektirati poslije na financiranje njihovih medija. Navela je i da su novinari na lokalnim razinama izloženi pritiscima, nerijetko i uvredama, ponekad blagim a ponekad žestokim, ovisno o političarima koji su na vlasti te apostrofirala slučaj kolegice iz Križevaca koja je napisala kritiku o radu lokalnog političara da bi je lokalni političar poslije otvoreno vrijeđao i donosio opservacije o njenoj povezanosti s oporbom.

Sindikat novinara Hrvatske u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom pokušava predložiti drugačije modele financiranja lokalnih medija od strane jedinica lokalne samouprave. Želimo da ti modeli uključuju natječaje koji bi imali jasne profesionalne kriterije i da javna sredstva dodjeljuju povjerenstva u kojem sjede ljudi koji razumiju što znači novinarstvo a ne da se javni novac dijeli bez kriterija i za promociju lokalnih političara – rekla je Maja Sever i zaključila da je oblik financiranja kakav imamo potpuno ugušio slobodu u većini lokalnih medija u Hrvatskoj.

Foto: TRIS/A.Tešić

Koliko su lokalni mediji ovisni o lokalnoj samoupravi iz čijih se lokalnih proračuna sufinanciraju i kako se javnim novcem umjesto informativnog i kritičkog sagledavanja rada lokalnih političara plaćaju najčešće marketinške usluge, pokazalo je friško istraživanje GONG-a provedeno u suradnji s HND-om, čije je prve rezultate predstavila Melisa Skender, novinarka i GONG-ova stručnjakinja za digitalne alate i otvaranje podataka javnog sektora. Preliminarni podaci o troškovima usluga medija, iščitani iz prikupljenih ugovora, u gradovima i općinama četiri županije – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj te Gradu Zagrebu, pokazali su da se mahom radi o marketinškim sredstvima te da se osim medijima dodjeljuju i firmama koji lokalnim samoupravama prodaju medijske usluge iako nisu u registru medija, a građanima – maglu.

-Jedan od razloga zašto su lokalni političari toliko bahati da nazivaju urednike lokalnih medija jer nisu dobro ispali na slici je taj da u ugovorima koje smo zatražili i dobili od jedinica lokalne samouprave u četiri županije i Gradu Zagrebu najčešće stoji da se prije objave treba konzultirati sa načelnicima i gradonačelnicima. Istraživanje je pokazalo da u tim javnim sredstvima koja se dodjeljuju ima jako puno ponuđača usluga informiranja i promidžbe koji niti nisu mediji nego PR agencije i nekakvi specijalizirani portali na kojima ništa od sadržaja nije označeno kao promo materijal, zbog čega su ljudi dovedeni u zabludu da se radi o informativnom sadržaju – rekla je Skender koja se na tribinu uključila video konferencijskom vezom iz svog zagrebačkog stana.

Foto: TRIS/M.Maričić

Maju Sever, koja se u raspravu uključila sa španjolskog aerodroma prije leta, moderator Emir Imamović Pirke pitao je jesu li svi sindikalni pokušaji da se stanje promijeni utopistički i neće li predstavnik lokalne vlasti reći, slušajte, ja vam omogućavam pristup sredstvima, svi znamo da javna vlast javna sredstva smatra svojim sredstvima, zašto bih ja vama dao novac da vi o meni pišete loše.

-Zato što mora. Zato što ih se mora na to prisiliti. Lokalne vlasti se moraju prisiliti da shvate da javni novac nije njihov novac nego novac građana. Zato trebamo utjecati na donošenje novog Zakona o medijima. Zašto bi gradonačelnik dao sredstva TRIS-u koji će kritizirati njihovu vlast?, Ali zato treba prisiliti zakonodavstvo da se javni novac koji se dodjeljuje medijima, dodjeljuje projektima koji odgovaraju kriterijima profesionalnog novinarstva. Ne mislim da će se lokalni političari naglo prosvijetliti i odjednom postati dobri. Čak i ovi koji se prave da su dobri niti su išta napravili po tom pitanju niti za to imaju kapaciteta. To su ozbiljne stvari i to moraju raditi ljudi koji to znaju. To bi trebala biti promjena u sustavu, to bi trebala biti politička odluka. To jest utopija, ne vidim da će se ova vlast skočiti i reći evo izvolite, ne vidim političke volje da se ozbiljno zagrabi u izmjene zakonodavstva koje bi osigurala da se osigura neovisan rad lokalnih medija, ali nema druge nego boriti se. Novinarstvo je važno, jedan od rijetkih korektora u ovom društvu – smatra Maja.

Foto: TRIS/M.Maričić

Razumiju li akteri lokalnih politika o čemu se radi i što to znači kada se kaže da je novinarstvo javno dobro ili ga shvaćaju kao sredstvo za glancanje svog lika i djela, pitao je Pirke Davorku , a ona odgovorila da svaka vlast ima tendenciju porobiti medije, staviti ih pod kontrolu.

-Njih javna uloga medija i javnog dobra apsolutno ne zanima. Oni bi najradije da nas ušutkaju. Doživljavaju nas kao remetilački faktor kojega se treba riješiti tako da nas se ili umiri mrvicama iz proračuna ili da na se ustraši tužbama. Mi njima ne trebamo osim kad treba raditi neki PR. Ja se užasavam toga da promo tekstovi koji su čak i korektno označeni, da ih potpisuju novinari. Jako sam forsirala tezu i to govorim godinama da mislim da su mediji suučesnici i da nismo do te mjere suučesnici, brže bi se mijenjale stvari u našu korist. Mi svi znamo tko je tko, tko je skloniji surađivati s vlašću taj ima više sredstava, imaju bolje plaće, nema egzistencijalnih problema. Priče o pravilima profesije, o zaštiti integriteta novinara i struke, to te kolege ne zanima. Mogu se stvari mijenjati, treba biti radikalniji, hrabriji pa i spreman na neku žrtvu. – navela je Davorka kao i da je ranije bilo više kolegijalnosti a i da je političarima bilo više stalo do dobrog odnosa s novinarima.

Današnje stanje stvari na šibenskoj medijskoj i političkoj sceni, Podrug je oslikao rečenicom da političari medije doživljavaju svojim biltenom koji, smatraju, mora objavljivati samo dobre vijesti.

-Ako ne objavljuješ samo dobre vijesti, ti u njihovim očima nisi netko tko je na drugoj ideološkoj strani ili protiv njihove stranke nego si protiv grada, ne voliš svoj grad. U njihovim je glavama da mi moramo sve hvaliti i biti njihov bilten. Što se tiče promo tekstova, jedna gradska institucija naručila je dvanaest tekstova u godinu dana, uz koje ide oznaka promo. Rekli su maknite promo, mi smo kompromisno rekli da hoćemo ali da ćemo mi obraditi temu koju nam daju a ne objaviti ono što nam serviraju. Nikad nam se poslije nisu javili, ne znam jesu li platili te tekstove – otkrio je Podrug. Na Pirkeovo pitanje događa li se da mladi kolege i kolegice dođu već preparirani na to da savršeno funkcioniraju u novinarskom nevremenu i da ne vide problem ni razliku između PR-a i novinarstva, odgovorio je da je to samo mali dio problema i da njega kod mladih ljudi koji su dolazili na probni rad više muči nedostatak opće kulture i nepoznavanje lokalne politike te da je dojma kako niti ne žele biti novinari nego da nemaju drugu opciju, razmišljajući da je lako biti ‘copy paste’ novinar.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI