-Zbog dara u vrijednosti od pola milijuna kuna, Gong je danas prijavio guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. No Povjerenstvo ovo ne smatra nedopuštenim darom, jer je riječ o međunarodnom priznanju. – javljaju iz Gonga.
Kako je već poznato (poveznica), guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ažurirao je podatke u svojoj imovinskoj kartici. Među brojnim izmjenama koje je prijavio, nalazi se i primitak od 511.020 kuna, a radi se o nagradi Izvršnog odbora Mađarske narodne banke (MNB) koja se dodjeljuje radi “izvanrednih profesionalnih učinaka i životnih postignuća pojedinaca na međunarodnoj sceni koja utječu na rad središnjih banaka i općenito funkcioniranje međunarodnog financijskog sustava.”
Kakvi su to “izvanredni profesionalni učinci i životna postignuća’, to valjda znaju mađarski bankari i Vujčić.
Inače, Gong je postavio upit Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa kako bi se razjasnilo potpada li navedena novčana nagrada pod definiciju dara iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa ili ne.
Naime, Zakon u članku 15. uređuje primanje darova, pri čemu navodi da darom smatra novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje obveznika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju. Prema zakonu obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 500 kuna, a ne smije primiti takav dar kada je on u novcu, bez obzira na iznos, te vrijednosnicu i dragocjenu kovinu.
Pola milijuna kuna je tisuću puta veći iznos od 500 kuna, veli matematika.
-Iz Povjerenstva smo dobili kratak odgovor da se, sukladno članku 15. stavku 2., ne smatraju darovima, u smislu ovog Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade. U Gongu spornom smatramo ovu odredbu koja, vidljivo je to sada iz slučaja Vujčić, omogućuje stjecanje velikih novčanih iznosa i time se dužnosnike potencijalno dovodi u odnos zavisnosti, u kojem se stvara obaveza prema darivatelju.- kažu u Gongu.
Drugi problem navedene odredbe jest taj da, dok se državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade ne smatraju darovima, ona dobivena od strane tijela lokalne samouprave ulaze u zakonsku definiciju dara. Povjerenstvo je tako 2018. godine zaključilo da Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, primio nedopušteni dar u iznosu od 50.000 kuna iz Proračuna grada Zagreba po osnovi Nagrade Grada Zagreba.
Dodatno, u ovom konkretnom slučaju nagrade guverneru upitno je koliko je ovakva nagrada osobna, ako se dodijeljuje pojednicu isključivo zbog obavljanja njegove javne, dužnosničke, guvernerske funkcije.
“Ovom nagradom Izvršni odbor MNB-a želi Vam odati priznanje za postignuća kao guverneru Hrvatske narodne banke, odnosno za reformu hrvatske monetarne politike koja je omogućila stabilnost hrvatske kune u odnosu na euro, što je dovelo do pridruživanja Hrvatske mehanizmu ERM II prošlog ljeta”, navodi se u obrazloženju.
Zanimljivo je da je za razliku od hrvatskog guvernera koji je novčani iznos zadržao, austrijski guverner svoj iznos koji je dobio za nagradu donirao, smatrajući da bi se u protivnom ugrozila neovisnost centralne banke.
No Austrija je Austrija.
Riječ o tadašnjem predsjedniku austrijske centralne banke Ewaldu Nowotnyju koji je 2014. godine primio istu nagradu, no nije ju zadržao, već je dobiveni iznos od 60.000 eura darovao Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, kako se neovisnost banke ne bi dovela u pitanje.
“Donirajući sredstva sveučilištu, poslana je prešutna kritika Orbanu”, pisali su tada austrijski mediji imajući na umu snažan utjecaj mađarske vlade na centralnu banku.
Umjesto eventualnog doniranja dobivene nagrade zbog eventualne prešutne kritike Orbanu , u hrvatskom slučaju je taj pozamašan iznos prešutno zadržan.
Boris Vujčić (foto N1 printscreen)
