Hrvatska narodan banka u zadnje je vrijeme top-tema svih domaćih medija. Nažalost, ne zbog dobrih vijesti, nego “slučajeva”. Najnoviji, kojeg otkriva Index.hr, govori da je viceguverner HNB-a Roman Šubić, potkraj prošle godine postao sretni vlasnik skupocjene vile ” na bubnju” u Zagrebu, koja je, u njegovoj imovinskoj kartici, procijenjena na 3,5 milijuna kuna. Šubić je kupio od agencije za naplatu potraživanja, APS Delta, a koliko je platio, zasad je nepoznanica. Sigurno ne više od trećine njezine vrijednosti.
Ključno pitanje koje se nameće je da li je viceguverner pri kupnji vile zloupotrijebio povlaštene informacije kojima je, po logici svoje pozicije u HNB-u, raspolagao. A vjerojatno jest, i tada je njegovo postupanje u najboljem slučaju neetično!
Vila je, kako piše Index, bila u vlasništvu jedne zagrebačke poduzetničke obitelji koja se našla u financijskim neprilikama i više nije mogla otplaćivati kredit koji su podigli kod Zagrebačke banke ( 5 milijuna kuna ), pa se banka naplatila prodajom njihovog duga. Točnije, banka je dug prodala agenciji za naplatu potraživanja APS Delta, a agencija je, pak, vilu prodala viceguverneru. Za koliko, ne zna se…
Ova je informacija izazvala žestoke reakcije oporbe koja smatra da je guverner, čak i ako je sve bilo zakonito, postupio krajnje nemoralno i neetično.
Zastupnica Nove ljevice, Ivana Kekin za N1 je komentirala najnoviji slučaj iz HNB-a opaskom kako je sigurna da će guverner Boris Vujčić na ovu vijest odmah ustvrditi da je sve bilo po propisima HNB-a, da tu ništa nije sporno.
– Da je netko tko je zaposlen unutar HNB-a i tko je glavni regulator i koji ima uvid po cijeni koju ne želi reći, kupio od agencije za naplatu dugova vilu koju su ljudi izgubili jer nisu mogli plaćati kredit.
Dakle, banka im je uzela kuću jer nisu mogli plaćati kredit, prodala je njihov dug agenciji za naplatu i agencija je to prodala nekom tko je imao uvid u cijelu tu situaciju po cijeni koju mi ne znamo. Mi već dugo govorimo, i kolegica Benčić je puno puta govorila, i imali smo amandman kojim smo tražili da se regulira poslovanje agencija za potraživanje- rekla je Kekin- jer one mogu što hoće i netko ima koristi od toga, kao što vidimo iz ovog primjera.
Zastupnica Zeleno-lijevog bloka, Sandra Benčić komentirajući na N1 novu aferu HNB-a kaže:
-Nebrojeno puta smo o problemima prodaje dugova građana agencijama za naplatu potraživanja govorili u Saboru, o činjenici da upadaju u jedan krug dugovanja iz kojeg se ne mogu izvući i o praksama tih agencija koje naše građane stavljaju u jedan nedostojanstven položaj, a nekad to prelazi i u maltretiranje oko vraćanja dugova- ističe Benčić, podsjećajući kako su dali konkretan prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačima, kako bi zabranili prodaju dugova građana agencijama za naplatu potraživanja. Ali, HDZ je, naravno, te prijedloge odbio.
Pored toga, navela je Benčić,”mi smo u sklopu rasprave o HNB-u tražili od HNB-a da regulira agencije za naplatu potraživanja, da ih počne nadzirati i da isto tako napravi pravila oko prodaje dugova građana tim agencijama.”
Međutim, na njihove zahtjeve odgovoreno je da će oni možda jednog dana to i raditi, kad i ako Europska unija donese neki propis o tome. A sada je, zaključuje zastupnica, jasno zašto je tome tako, zašto se nije pristalo na izmjene zakona kojima smo tražili zabranu prodaje takvih dugova. To je iz razloga da bi oni danas mogli reći da je sve po zakonu, jer je sve po zakonu. Viceguverner Šubić je radio po zakonu. Viceguverner Šubić, koji ima pristup informacijama o strukturi dugova koje banka prodaje agenciji za naplatu potraživanja, ima uvid u sva ta potraživanja jer ih mora odobriti, on onda od iste te agencije kupuje nekretninu koju je agencija dobila za 20-25 posto njezine vrijednosti i kupuje je po cijeni koju ne želi reći, jer je, naravno, najvjerojatnije daleko ispod tržišne”
Neovisno o tome je li to zakonito, smatra Benčić, ne vjerujem da bi itko u ovoj zemlji mogao reći da je to etično i moralno i da bi tako nešto uopće trebalo biti po zakonu.
Nije novost da najviši dužnosnici HNB-a koriste informacije koje dobivaju po prirodi svoga posla za osobnu korist. Tako je bilo i u slučaju trgovanja dionicama i vrijednosnim papirima banaka koje je HNB trebala nadzirati, tako je i u slučaju Šubićeve vile. A ni u HNB-u ni u HDZ-u nema volje da se takve prakse zaustave.
-Po zakonu je da oni, kojima plaćamo više od 40.000 kuna mjesečnu plaću ( toliko Šubić prima ), upravo zato da ne bi bili podložni bilo kakvim zloporabama položaja, zato im dajemo veliku plaću, a oni pored te velike plaće kupuju nekretnine od agencije za naplatu potraživanja. To pokazuje i moralno stanje društva i raspad svih moralnih i etičnih vrijednosti- ocijenila je Benčić, dodajući da je vrijeme da ljudi kažu dosta bogaćenju elita nauštrb ljudi koji su upali u financijske probleme.
Zastupnica Centra Marijana Puljak pridružila se kritikama HNB-a, konstatirajući da je ova institucija “upala u spiralu izbacivanja afera, kao HDZ.”
Viceguverner tvrdi: Do prve informacije o vili došao sam preko oglasnika
Viceguverner Šubić o spornoj kupovini vile oglasio se priopćenjem u kojem kaže:
-U skladu s dužnosničkom obvezom iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa ističem da sam u zakonski propisanom roku predao novu imovinsku karticu, u kojoj sam – između ostalog – upisao i da sam vlasnik kuće sa okućnicom ukupne površine 1.077 m2 u Gornjem Stenjevcu.
Do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao sam putem internetskog oglasnika. Naime, informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina, gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. S obzirom da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika. Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup tražbine, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama. K tome, to nisu podaci koje su – prema članku 11. Zakona o sprječavanju sukoba interesa – dužnosnici obvezni unijeti u imovinsku karticu.
Temeljem važećih propisa Hrvatska narodna banka nije nadležna za nadzor aukcija u okviru kojih kreditne institucije nastoje prodati loše plasmane, niti nadzire poslovanje agencija za naplatu potraživanja. Samim time, niti Ured za sanaciju kreditnih institucija, za čiju sam koordinaciju zadužen, nema nikakvih nadležnosti u pogledu tih aukcija. Osnovna zadaća Ureda za sanaciju kreditnih institucija u bitnome se sastoji od izrade i ažuriranje sanacijskih planova kreditnih institucija, pri čemu su njegove aktivnosti podijeljene u četiri funkcionalne cjeline: sanacijsko planiranje, izvršenje sanacije, izrada i praćenje regulative te davanje pravne podrške te suradnja i koordinacija rada s ostalim domaćim i stranim institucijama.
K tome, poslovi Ureda za sanaciju kreditnih institucija, a time i moje odgovornosti, nemaju dodirnih točaka s aktivnostima u pogledu kupoprodaje plasmana između kreditnih institucija i agencija za naplatu potraživanja, kao ni s obvezama kreditnih institucija prema HNB-u koje proizlaze iz važećih propisa kojima je regulirana kupoprodaja plasmana. Naime, prema članku 150. Zakona o kreditnim institucijama i Odluci o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, svaka kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 60 dana prije sklapanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog ukupnog iznosa plasmana u smislu članka 2. točke 4. Odluke, pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta propisanih Odlukom te dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci dokumentaciju koja je propisana Odlukom.”
Zgrada HNB-a – radno mjesto (foto TRIS/G. Šimac)
