*Prenosimo s portala Hrvatskog novinarskog društva objavu za javnost o skandaloznoj presudi protiv Davorke Blažević, urednice i novinarke našeg portala.
Piše: Ivica Buljan
Sud u Šibeniku usvojio je tužbu sutkinje Vrhovnog suda Senke Klarić Baranović kojom novinarka Davorka Blažević mora tužiteljici isplatiti 75 tisuća kuna plus troškove postupka na ime famozne odredbe „povrede časti i ugleda“. Tako se još jednom sramotnom sudskom presudom udar na novinarsku profesiju nastavlja i Hrvatska postaje problem broj jedan u Europskoj uniji kada su u pitanju novinarske i medijske slobode.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko kazao je kako je ovo jedna od najskandaloznijih presuda protiv novinara i kao takva pokazuje da se nastavlja teror tužbama, a tome jednom treba stati na kraj.
– Presuda protiv kolegice Blažević, uz koju HND čvrsto stoji, još jednom pokazuje manipulaciju zakona, pri čemu su “duševne boli” postale unosan posao na štetu onih koji rade u interesu javnosti. Nevjerojatna je činjenica da jednu sjajnu novinarku tuži i dobije sutkinja Vrhovnog suda. To je nedopustivo, ali i moguće samo u Hrvatskoj, koja je u europskim okvirima prepoznata kao najproblematičnija zemlja kada je riječ o SLAPP-tužbama, kazao je Zovko te dodao kako HND još jednom ponavlja svoj zahtjev od kojeg nikad neće odustati, a to je dekriminalizacija svih djela protiv časti i ugleda jer ovakve presude ujedno znače i nastavak zastrašivanja i u konačnici financijskog uništenja novinara.
Davorka Blažević u izjavi za naš portal je kazala kako je neshvatljivo da nova presuda, bez ikakvih novih dokaza koji bi bili izvedeni na sudu, bude potpuno suprotna od prethodne u kojoj je oslobođena krivnje.
-A sad se od mene traži 75 tisuća kuna za “duševne boli” i plus troškovi postupka, ukupno preko sto tisuća kuna! Što to naši sudovi rade? Kako su moguća tako velika odstupanja? U osnovi, radi se o klasičnom discipliniranju kritičkog novinarstva, o ušutkivanju novinara visokim novčanim kaznama, o jasnoj poruci medijima da se o sucima ne smije kritički govoriti, jer su oni nedodirljivi. Apsurdno je da kod nas možete što god hoćete napisati o predsjedniku države, premijeru,ministrima, ali ne i o sucima, iako je upravo pravosuđe po svim relevantnim kriterijima međunarodnih institucija najslabija točka hrvatske države. Ovo je klasično dokazivanje moći, postupak u kojem od prvog dana tužitelj i tužena nisu bili ravnopravni, pa se tužiteljica tako i za cijelo vrijeme postupka ponašala, izravno sugerirajući kolegama kako trebaju voditi spor. To puno govori o našem pravosuđu, ali još više o slobodi medija kojima je jasno određen prostor slobode u kojem se mogu kretati. Ovo je dokaz da, protivno porukama premijera kako nema nedodirljivih, itekako ima! Ako ćemo sutra pisati u strahu od tužbi, kakvo će to biti novinarstvo? Smijemo li se s tim pomiriti i pristati na takvu ucjenu? Ukratko, zgrožena sam presudom, i kakve to “duševne boli” trpi sutkinja Klarić Baranović, koja je u međuvremenu otišla u mirovinu, da od jedne novinarke, također u mirovini, koja se usudila javno reći svoje mišljenje o javnoj osobi ( koja je, nota bene, sudila u najpoznatijim domaćim aferama ), traži toliki novac? Presuda je besramna, nepravedna, cenzorska i na tragu najrigidnijih nedemokratskih sustava. Neodrživa!, odlučna je u svom pravedničkom gnjevu kolegica Blažević.
Arhiva:Plakat za okrugli stol ‘Novinarstvo pred sudom’
Tužiteljica je tražila i još poveći iznos od ukupno 150 tisuća kuna, ali je sud odbio dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 75.000,00 kuna kao neosnovan. U obrazloženju presude ispisanoj na čak dvadesetak kartica suhoparnim pravnim jezikom se iznosi tijek suđenja u proteklih nekoliko godina i sudsko viđenje predmeta. Da podsjetimo prethodno je i Županijski sud u Zagrebu ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio sudu u Šibeniku na ponovni postupak.
Kako se navodi u presudi u ponovljenom postupku tužiteljica je ustrajala u tužbi i tužbenom zahtjevu, ističući da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku tužena proglašena krivom i osuđena za kazneno djelo protiv časti i ugleda, uvredom, na štetu tužiteljice. U presudi je utvrđeno da je tužena u novinarskom portalu “TRIS” dana 3. listopada 2015. u članku pod naslovom “Portret tjedna/Senka Klarić Baranović, sutkinja Vrhovnog suda:S(j)enka Senki grize rep”, komentirajući odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u slučaju “Fimi Media”, izrekla niz uvredljivih tvrdnji na račun tužiteljice. Kako se nadalje ističe u presudi „tuženici ovo nije prvi članak kojim je uvrijedila tužiteljicu pa da je tako vođen parnični postupak protiv “Slobodne Dalmacije” d.d. Split radi naknade štete u čijim dnevnim novinama da je tužiteljica iznosila iste ili slične klevetničke i uvredljive tvrdnje na račun tužiteljice-.
Tužena Davorka Blažević istaknula je da sve informacije objavljene u navedenom članku predstavljaju njezine vrijednosne sudove objavljene u javnom interesu i u dobroj vjeri te temeljene na informacijama koje je crpila iz drugih članaka objavljene u drugim glasilima za koje ona nije imala razloga povjerovati da su istinite. Ona je naglasila da se i nadalje protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, ističući da je za štetu uzrokovanu informacijom objavljenom u mediju odgovoran nakladnik sukladno Zakona o medijima, stoga se prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.
Pažljivo čitanje obrazloženja ove presude dovodi do zaključka da su naši suci i sutkinje velike mimoze, čije osjećaje može izliječiti samo određeni novčani iznos, pa se tako između ostalog navodi: – Dakle, svrha je popravljanja neimovinske štete u nastojanju da se dosuđenim novčanim iznosom postigne što je više moguće pravična i približno djelomična satisfakcija u vidu djelomičnog uklanjanja nastalih štetnih posljedica u unutarnjoj sferi oštećenikove osobnosti. Naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, ugleda, časti i dostojanstva, priznaje se u slučajevima kad je štetni događaj kod povrijeđene osobe opravdano i objektivno mogao izazvati duševne boli pa kod dosuđivanja visine naknade sud je dužan voditi računa, između ostalog, o jačini i trajanju duševne boli koju oštećenik trpi, ali i osobnim svojstvima oštećenika, prilikama sredine u kojima živi, kao i o svim ostalim okolnostima konkretnog slučaja. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, mjesto objave spornog članka, činjenice da je tiskan na Internetu, zatim činjenice da ovo nije prvi članak kojim je tužena uvrijedila tužiteljicu, jer je vođen parnični postupak protiv “Slobodne Dalmacije” d.d. Split radi naknade štete u čijim dnevnim novinama je tužiteljica iznosila iste ili slične klevetničke i uvredljive tvrdnje na račun tužiteljice pa je nakladnik ”Slobodna Dalmacija” bila kažnjena za objavljivanje članka sličnog sadržaja, pa kako je tužiteljica kao sudac Vrhovnog suda RH s dugogodišnjim sudačkim stažem poznata široj javnosti, očito da je navedenim informacijama tužena grubo uvrijedila i umanjila ugled tužiteljice kao suca i čovjeka dovodeći u pitanje njezin moral kao suca i njenu nepristranost i neovisnost u suđenju odričući joj kvalitete koje mora imati upravo osoba koja obnaša sudačku dužnost, bez prethodne provjere o postojanju činjenica kako to nalažu pravila novinarske struke. Opetovano objavljivanje uvredljivih i neprovjerenih činjenica se očito negativno odrazio na osobni i socijalni život tužiteljice koja je u vrijeme objave spornog članka obnašala dužnost suca Vrhovnog suda RH, a na objavu istog članka bile su negativne reakcije njezine okoline, što je utjecalo i na njezina sina koji obnaša dužnost odvjetnika. Slijedom navedenog, stav je ovog suda da tužiteljici pripada pravo na novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti (pravo na dostojanstvo, čast i ugled)- Nadlaje se ističe kako odluka o visini naknade štete utvrđuje se je slobodnom ocjenom suda, uvažavajući posebne okolnosti konkretnog slučaja, rukovodeći se Orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH te sudskom praksom u sličnim slučajevima.
Na koncu u obrazloženju presude sutkinje Biserke Boljat stoji kako imajući u vidu utvrđenja o tužiteljičinom osjećaju povrijeđenosti i poniženja, intenzitet i trajanje duševnih boli kao i neugodnostima koji je objava spornog članka izazvala kod tužiteljice, sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnje tužene da je pravo osobnosti tužiteljice zaštićeno presudom donesenom u kaznenom postupku, to je tužbeni zahtjev za isplatu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti djelomično prihvaćen, a tužiteljici dosuđen iznos naknade štete u visini od 75.000,00 kuna.
Ivica Buljan
Davorka Blažević (foto TRIS/H. Pavić)
