Neovisni novinarski portal
12.2.2025.
civilno društvo / ekoslov
Greenpeace Hrvatska poručuje: Fosilni plin na LNG terminalu na Krku uvelike pridonosi klimatskoj krizi!

Greenpeace Hrvatska poručuje:
Fosilni plin na LNG terminalu na Krku uvelike pridonosi klimatskoj krizi!

Aktivisti Greenpeacea Hrvatska u ponedjeljak su izveli mirni prosvjed protiv fosilnog plina na plutajućem LNG terminalu na Krku. Gumenim brodovima približili su se terminalu i na njemu velikim slovima ispisali “Climate Killer” – ubojice klime, kako bi upozorili da fosilni plin uvelike pridonosi klimatskoj krizi. Tijekom prosvjeda, intervenirala je i policija.

-Industrija fosilnih goriva uvjerava nas da je fosilni plin sigurno rješenje za klimu. To je laž! Plin podstiče klimatsku krizu baš kao i ugljen i nafta. Osim štetnih emisija CO2 ,istraživanja potvrđuju da je cijeli proces proizvodnje, skladištenja i transporta plina često povezan s nekontroliranim istjecanjem metana- upozoravaju u svom priopćenju iz Greenpeacea Hrvatska te dodaju:

-Europski čelnici uskoro će se sastati u Bruxellesu i razgovarati o energetskoj krizi i skoku cijena plina. Možda je to prikladan trenutak da se shvati kako nas je ovisnost o fosilnom plinu dovela u ovu situaciju! Javni novac mora se prestati bacati na financiranje nove plinske, dakle fosilne infrastrukture. Sva nova ulaganja trebaju se usmjeriti na obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i rješenja za pohranu energije- smatraju aktivisti Greenpeacea.

Njihov odgovor na, kako ističu, manipulativno predstavljanje fosilnog plina kao čistog, sigurnog i prirodnog, je pokretanje peticije europske građanske inicijative ( ECI ), kojom zagovaraju novi zakon i zabranu oglašavanja fosilnih goriva i s njima povezana sponzorstva u Europskoj uniji.

-Pokažimo fosilnim kompanijama diljem Europe da nam nije prihvatljivo njihovo korištenje oglašavanja čime se samo skreće pozornost javnosti s pravih problema i odgađa rješavanje klimatske krize!- poručuju u svome priopćenju iz Greenpeacea Hrvatska. Javnim alarmom zbog ugroženog okoliša aktivisti Greenpeacea podsjećaju i na plinsku platformu koja je prije godinu dana potonula, a koju su ovih dana posjetili brodom Arctic Sunrise.

– Dok nas odgovorni uvjeravaju da je sve ok i da je bušotina zatvorena, moramo primijetiti da smo na isti način uvjeravani da je sam proces eksploatacije siguran i čist, unatoč brojnim zabilježenim curenjima metana diljem Europe. To mora prestati!- poručuju. Stoga su putem europske građanske inicijative pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za peticiju protiv fosilnih goriva.

Za uspjeh je, kako navode, potrebno prikupiti najmanje milijun potpisa na razini Europske unije. Pritom i države članice imaju svoj prag potpisa koji treba dostići, a za Hrvatsku on iznosi najmanje 8460. Do pred dan-dva bilo je, nažalost, prikupljeno tek nešto iznad 500 potpisa.

U nedjelju su aktivisti Greenpeacea u Rijeci , uz bok Arctic Sunrisea, na gatu Karoline Riječke, postavili informativni štand na kojem je bilo moguće peticiju i uživo potpisati.

Inače, plutajući LNG terminal u Omišlju na Krku počeo je s radom koncem siječnja ove ( 2021.) godine, i iz njega se spojnim plinovodom Zlobin- Omišalj ukapljeni prirodni plin transportira u hrvatski plinski sustav, a odatle do kupaca. Njegovo puštanje u rad premijer Plenković je kvalificirao kao povijesni dan kojim se mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe. U kombinaciji s terminalima u Litvi i Poljskoj ovaj hrvatski čini novu točku na koridoru sjever-jug- – kazao je tada Plenković uvjeravajući javnost kako je LNG projekt realiziran po najvišim ekološkim standardima te jamčio da neće zagađivati ni more ni okoliš.

Ekološki aktivisti, ali i lokalna vlast, ne dijele premijerov optimizam i zadovoljstvo ovim projektom vrijednim 234 milijuna eura, od čega je polovina osigurana ugovorom s Europskom komisijom o bespovratnoj dodjeli sredstava za terminal.

Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijarde kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti zakupljeni su za sljedeće tri godine, sljedećih godina zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a od 2027., zaključno s 2035., oko polovine.

***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI