Neovisni novinarski portal
21.10.2021.
prostor
Brač, a iza njega Split - izvor Google Earth printscreen

Puljak u zemlji čudne aglomeracije

Brač, a iza njega Split - izvor Google Earth printscreen

Pišu: Jelena Borota, Mariana Bucat i Višnja Kukoč

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković nedavno se požalila na svojoj FB stranici kako su Grad Split i članovi Koordinacijskog vijeća Urbane aglomeracije Split odbili zahtjev Supetra da se formalno priključi urbanoj aglomeraciji kao dijelu zajedničkog metropolitanskog područja. Za Bračane odbijanje znači da će im biti smanjene mogućnosti dobivanja europskih novaca, odnosno da neće imati pristup financiranju iz ITU mehanizma.

Naime, iza kratice ITU kriju se integralna teritorijalna ulaganja. Kao što naziv sam po sebi govori, tu spada širok spektar mogućih projekata koji bi mogli biti, bez obzira što ih prijavljuju i provode jedinice lokalne samouprave (JLS-ovi), od iznimnog značaja za cijelu Dalmaciju.

Na njenu inicijativu, koju je na podjednak način uputila i bivšem gradonačelniku Andru Krstuloviću Opari, aktualni gradonačelnik Ivica Puljak odgovorio je dana 2. 9. 2021. godine. Pošta je stigla u Supetar, sudeći po pečatu s protokola, 11 dana kasnije. Ovaj detalj nije bitan za priču već samo produbljuje svijest o žalosnoj realnosti društva.

Administrativna podjela Brača – izvor:_informacijski sustav prostornog uređenja

U bitnome je odgovoreno kako prema friško usvojenim Smjernicama za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021 – 2027, verzija 2.0  Supetar ne zadovoljava osnovni uvjet, a taj uvjet je „udio dnevnih migracija zaposlenih u gradu Splitu kao središtu urbane aglomeracije od najmanje 30%“. Rukovodeći se isključivo tim osnovnim uvjetom, na sjednici Koordinacijskog vijeća donesena je odluka da neće prihvatiti „zamolbu“ supetarske gradonačelnice iako je ona upućena kao „zahtjev“. U odgovoru je još, pomalo sarkastično, obzirom na sve okolnosti, izražena nada da će Supetar i dalje biti uspješan u povlačenju sredstava iz EU fondova.

Karikatura Mediterana kakav je nekad bio

U opisanom slučaju koji ima snažan odraz u prostornom planiranju ogledaju se tri ozbiljna problema Dalmacije, sada već karikature Mediterana kakav je nekad bio:

  1. neupućenost gradonačelnika najvećeg grada na ovoj strani Jadrana (ili njegovih stručnih službi) u prostorno planiranje;
  2. obrazloženje u kojem su totalno promašeni ili ignorirani kriteriji Smjernica;
  3. neprilagođenost Smjernica obalnim urbanim aglomeracijama

Administrativna podjela teritorija splitskog metropolitanskog područja- izvor:informacijski sustav prostornog uređenjaIako jedinstvena definicija ne postoji već ona varira u odnosu na prilike i teritorij, ipak se valja podsjetiti osnovne definicije i logike obuhvata urbane aglomeracije, za što je najlakše citirati Antu Marinovića – Uzelca, jednog od naših najznačajnijih urbanista i planera, ujedno autora više udžbenika za prostorno planiranje.

„Pod urbanom aglomeracijom možemo prihvatiti samo urbanu izgradnju koja je doista aglomerirana  (nakupljena), tj. ako tvori kakav takav teritorijalni kontinuitet i kontiguitet (engl.: contiguity) gradske ili gradu slične izgrađenosti. (Uzelac, Prostorno paniranje, 2001).“

Napustimo sada znanost i uhvatimo se Smjernica! Izrađuje se nova strategija razvoja urbane aglomeracije za novo financijsko razdoblje. To je povod supetarskom zahtjevu! Izradi nove strategije trebalo je prethoditi preispitivanje obuhvata aglomeracije kao temeljne postavke. Očigledno je kako dosadašnji pripadajući JLS-ovi, barem neki od njih, spadaju u onaj raspon od 30% dnevnih migracija u smjeru Splita. Međutim, Smjernice dopuštaju i odstupanja u pogledu famoznih 30%, ali predviđaju i uvođenje dodatnih kriterija.

Brač, a iza njega Split – izvor Google Earth printscreen

To znači da, osim što treba provjeriti je li uvjet zadovoljen matematički, treba sagledati aglomeraciju sa svim njenim specifičnostima od kojih je možda najočiglednija specifičnost kako je riječ o obalnom području visokorazvedene obale uz koju se smjestio, na razmjerno maloj udaljenosti, površinom najveći otok Brač. Taj otok i grad Split dnevno povezuje 10-ak trajektnih linija u svakom smjeru, a ljeti i više. Put traje 45 minuta što je također bitan faktor. Dakle, najprije je trebalo revidirati teritorij aglomeracije u odnosu na nove Smjernice, a onda o tome podrobno obavijestiti gradonačelnicu.

Dezorijentirane smjernice

Smjernice su, naravno, napisane tek ovlaš uzimajući u obzir činjenicu da veza obalnih gradova i otoka, iako čvrsta, ne podrazumijeva 30% dnevnih migracija. Ona se temelji na socioekonomskim (srednje škole, fakulteti), infrastrukturnim (pitka voda, struja, otpad) i drugim faktorima.

Kako se javna politika može jednostavno prilagoditi Smjernicama, kristalno je jasno iz zadarskog primjera pa evo i jednog prigodnog citata iz Strategije razvoja urbanog područja Zadar 2014. – 2020.

„Kako je izuzev navedenog kriterija sukladno Smjernicama moguće i uvođenje dodatnih kriterija koji odgovaraju specifičnim funkcionalnim aspektima različitih urbanih područja, uz kriterij zaposlenih dnevnih migranata u Grad središte UP-a korišten je i dodatni kriterij socioekonomske funkcionalne povezanosti. Prema tom su kriteriju u obuhvat Urbanog područja Zadra uključene i otočne općine sa sjedištem na otoku Ugljanu (Preko, Kali i Kukljica), a s kojima je Zadar intenzivno povezan, čak višestruko intenzivnije nego s udaljenijim otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru.

Urbano područje Zadra – izvor: Strategija razvoja urbanog područja Zadra 2014 do 2020Bilo kako bilo, kriterij dnevnih migracija je nespretan kriterij. Javne politike bi trebale biti usmjerene na smanjivanje dnevnih migracija. Trebale bi težiti takvom rasporedu ljudi koji ne zahtijeva veliki gubitak vremena od kuće do posla ili škole. Problem velikih dnevnih migracija i loše infrastrukture najbolje osjete na svojoj koži Omišani ili Kaštelani koji dnevno putuju u Split. Naročito ljeti. Velika količina dnevnih migracija nikada neće biti održiva. Ulaganja u prometnu infrastrukturu nisu jedino sredstvo koje dnevne migracije može olakšati. Taj fenomen prepoznaje čak i ITU mehanizam, ali tko bi mislio još i o tome.

Glavni napori bi morali biti usmjereni prema ostvarenju održivog i skladnog urbanog sustava koji osigurava uravnotežen život cijele aglomeracije, imajući u vidu stanovanje, promet, optimalnu upotrebu zemljišta, a naročito upravljanje rastom gradova.

Tko su zaposleni ljudi u Dalmaciji?

Kako je već istaknuto, glavni uvjet Smjernica, osim prostornog kontinuiteta koji se zapravo podrazumijeva pa ga uopće nije trebalo spominjati jest slijedeći. Zaposleni koji dnevno migriraju iz „perifernih“ JLS-ova u centar! Tko su zaposleni ljudi u Dalmaciji?

Brač i okolica – izvor Google karte

Može se generalno reći kako je na području koje Oparina i Puljkova administracija smatraju splitskom aglomeracijom razmjerno mali broj ljudi koje bi okarakterizirali kao zaposlene. Jer rade u turizmu pa rade sezonski. Jer se bave poljoprivredom ili ribarstvom pa opet nisu klasično zaposleni. Postoji izvjesni udio ljudi koji rade od kuće, ali su zaposleni u drugom JLS-u. Također, u Smjernicama se uopće ne problematizira migracija iz Splita u Supetar koja bi sigurno udvostručila postotak migracija. Da bude slikovitije evo i primjera.

Svaka institucija u Supetru ima priličan broj stalno zaposlenih osoba koje stanuju u Splitu. Čak 22% zaposlenika supetarske gradske uprave stanuje u Splitu. Gotovo polovina zaposlenih u Općinskom sudu stanuje u Splitu. Polovina zaposlenika javnobilježničkog ureda stanuje u Splitu. One institucije koje se ne nalaze na Braču, nalaze se u Splitu pa postoji obvezna svojevrsna poslovna migracija (npr. Hrvatske vode, Konzervatorski odjel…). Na to dolazi velik broj stanovnika koji imaju barem vikend migracije jer je Brač njihovo neposredno ladanje: penzioneri i vikendaši. I onda još centralne funkcije koje Split ima, a Brač nema pa postoje česte migracije iz prijeke potrebe. Primjera radi, Brač odnedavno nema običnog ginekologa tako da je migracija radi osnovne zdravstvene zaštite, osim što je za Bračanke čemerna, prilično česta. Iz nasumce iznesenih detalja očigledno je kako uvjet o 30% dnevnih migracija, dekontekstualiziran – sam po sebi ništa ne dokazuje.

Obuhvat Urbane aglomeracije Split_izvor_službene stranice grada splita

Tu je još i utvrđivanje iznimki kod „uvjeta 30%“. Smjernice dopuštaju odstupanja od 30% dnevnih migracija koje Grad Split naravno i koristi. Evo jednog pitoresknog detalja iz ovog dijela priče. Trogir sa svojih 11% dnevnih migracija ili Omiš s 24,9% ili Sinj s 22% čine dio urbane aglomeracije uz obrazloženje koje nalikuje zadarskom pa je navedeni razlog odbijanja Supetra još teže razumljiv.

Puke destinacije

Vrijedi se podsjetiti i prisjetiti vremena kada je u Dalmaciji postojalo svrhovito planiranje i kada su političari imali jasne javne politike koje su se nastavljale na otočnu tradiciju, politike koje su kako – tako sprovodili u svom djelovanju. Dalmacija u 1955. godini prema Regionalnom prostornom planu  Kotara Split ima 5 kotara. Splitski kotar tada se sastoji 14 općina, između ostalih i općine Brač. Općina Žrnovnica se pripaja Općini Split 1960. Kasnije se pripajaju Kaštela, Muć, Solin i Šolta. I tako dalje. Brač polako postaje samoodrživa cjelina. Desecima godina kasnije na cijelom području opada broj stanovnika, naročito zaposlenih stanovnika. Unatoč tome, broj administrativnih jedinica se dramatično povećao. Danas razjedinjeni otok Brač ima osam općina i jedan grad Supetar.

Nije pitanje treba li Supetar biti dio splitske urbane aglomeracije već postoji li politička volja da se aglomeraciji pruži šansa na putu k održivosti uključujući otoke kao ravnopravne partnere, a ne kao puke turističke destinacije.

*****************************************************************************************

BILJEŠKA O AUTORICAMA TEKSTA

Jelena Borota: Arhitektica i urbanistica. Nakon studija arhitekture grada na Sveučilištu IUAV u Veneciji te urbanizma na Institutu za geografiju i urbanizam na Sveučilištu Paris IV – La Sorbonne, bavi se projektima u različitim područjima, sudjeluje na natječajima, izložbama, piše članke, a posebno se uključuje u aktivnosti vezane uz promicanje učenja iz kvalitetnih ostvarenja. Članica predsjedništva Društva arhitekata Splita. 

Mariana Bucat: Arhitektica koja vodi arhitektonsko-građevinsku praksu Arhitektonski kolektiv u Splitu. Volonterka je Udruge Dobre Dobričević od njezina osnivanja, a povremeno objavljuje   članke ili piše o prostornim temama na Lastovskom otočju, u Splitu i drugdje. 

Dr. Višnja Kukoč: Arhitektica i urbanistica, suradnica splitskog Sveučilišta, koja se nakon diplomiranja na Sveučilištu u Ljubljani usavršavala na Akademiji likovnih umjetnosti u Kopenhagenu, te na Sveučilištu u Padovi. U sklopu rada u brojnim studijima u LJubljani i Splitu, niz njezinih projekata je realiziran, a pored svega još održava predavanja, objavljuje članke u stručnim domaćim i međunarodnim časopisima  i osalim medijima, sudjeluje na izložbama, arhitektonskim i urbanističkim natječajima, te provodi istraživanja u zemlji i inozemstvu. 

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI