Neovisni novinarski portal
21.10.2021.
reflektor
Ilustracija

22. rujan:
Dan kada se sjetimo 365-dnevnog nasilja nad ženama

Ilustracija

Danas je 22. rujna 2021. godine. Prije točno 22 godine je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu, 22. rujna 1999. godine, stanoviti Mato Oraškić usmrtio je suprugu od koje se upravo razvodio Gordanu Oraškić, sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu supruge Hajru Prohić, te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Dakako, tada je cijela Hrvatska bila zgrožena. Otvorila su odjednom pitanja nasilja u obitelji, nasilja nad ženama, rupama u sigurnosti na sudovima… itd. Otkriveno je kako postoji ozbiljan društveni problem nasilja u obitelji… Opće zgražanje nisu mogle zanemariti ni državne vlasti, pa je, doduše pet godina poslije, odlukom od 15. listopada 2004. godine Hrvatski sabor proglasio taj 22. rujna – Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.  

Tako se na taj dan, tj. danas, u raznim institucijama prigodno priređuju okrugli stolovi, rasprave, konferencije za novinare, te ovo i ono… a kako bi se, je li, upozorilo na problem nasilja u obitelji, odnosno, čitaj, najčešćeg vida takvog  unutarobiteljskog nasilnog ponašanja – zlostavljanja žena. Maltretiranja, premlaćivanja, silovanja, protjerivanja, ucjenjivanja, psihičkog i fizičkog zlostavljanja žena.

Posebno je oko ovog dana, po logici dužnosti koju obnaša već 10 godina, aktivna Višnja Ljubičić, koju je na mjesto pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na prijedlog Vlade RH imenovao Hrvatski sabor na osmogodišnji mandat dva puta: 28. listopada 2011. godine i 31.10.2019. godine.

Problematika nasilja prema ženama i nasilja u obitelji kontinuirano je, kako kaže, u fokusu rada Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bilo da se radi o postupanju po pritužbama žrtava, vlastitoj inicijativi ili kroz aktivno sudjelovanje u javnim raspravama i davanje prijedloga za poboljšanje zakona koji reguliraju zaštitu žrtava od nasilja i sankcioniranje počinitelja, kao i aktivnostima usmjerenima ka prevenciji nasilja.

Seoba iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva

Pravobraniteljica pozdravlja najnovije izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kojima su se otklonili neki od ključnih nedostataka u području učinkovitog suzbijanja rodno utemeljenog nasilja. Međutim, Pravobraniteljica ponovo upozorava kako ključ rješenja problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, već prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise. Naime, nerijetko se teška nasilnička djela rodno utemeljenog nasilja procesuiraju prekršajno dok se ozbiljni slučajevi spolnog, obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja niti ne prepoznaju dok ne bude prekasno, a tada već svjedočimo femicidu.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

-Vrlo visok udio kaznenog djela silovanja događa se među bliskim osobama, najčešće bračnim drugovima. Porast kaznenih djela može upućivati na neke druge nedostatke, a to su da, jednostavno, žrtve prijavljuju nasilje tek onda kada ono eskalira i kada se brutalizira – kaže pravobraniteljica Ljubičić.

Kako ističe,  prati trendove kroz dulja vremenska razdoblja pa je tako utvrđeno kako je od 2015., kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilje u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave istovremeno kontinuirano padaju i to od 2009.

-Broj prijava za prekršajna djela nasilničkih ponašanja u obitelji je u desetogodišnjem razdoblju praktički prepolovljen – s preko 18.000 prijava u 2009. došli smo na nešto više od 9.000 prijava u 2019. Istovremeno, broj prijava za kaznena djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u istom razdoblju skoro udeseterostručio – s nešto preko 400 prijava u 2009. došli smo na preko 4.000 prijava u 2019. godini. Navedeni višegodišnji trend smanjenja broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje stoga i na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične – upozorava Višnja Ljubičić.

Ovakav prekršajno-pravni sustav, nastavlja pravobraniteljica, ne ispunjava zapravo svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje, već ga brutalizira i seli iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva.

-Navedeni fenomen posljedica je, između ostalog, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno-utemeljenog nasilja. Stoga je neminovan zaključak kako se kod navedenih povećanja broja kaznenih djela ne radi samo o senzibilizaciji i edukaciji policije te porasta svijesti društva o potrebi prijavljivanja, već i o navedenim nedostacima u sustavu, prvenstveno zbog kroničnog nedostatka preventivnih mehanizama izvan pravosudnog sustava – drži pravobraniteljica Ljubičić.  

Počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama

Jedno od ključnih, a zanemarenih pitanja je i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova, odnosno primjena postojećih propisa. Pravobraniteljica već godinama ističe stajalište da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), čime bi se slala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja.

-No, preduvjet za ovakvu penalnu politiku jest ustrojen učinkovit sustav rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te zajednički stav i shvaćanje pravosuđa o tome što je to nasilje u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni. – ističe Ljubičić.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Ovakav sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska kada su brojke kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na 2019. godinu skočile za skoro 40 %, dok je obiteljsko nasilje u sferi prekršajnog kažnjavanja nastavilo padati i u 2020. godini.

Prezentiraju se i neki brojčani podaci: podaci MUP-a za razdoblje od 1.1.2021.-31.8.2021. ukazuju kako su na području Republike Hrvatske bila evidentirana 5.522 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77%) dok su u istom razdoblju evidentirane 6.333 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega su 4042 žrtava – čine udio od 63,8% svih žrtava). U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji (čl.179.a KZ-a), prema podacima MUP-a u navedenom razdoblju su na području Republike Hrvatske evidentirane ukupno 1.153 žrtve (od čega žrtve ženskog spola čine udio od 86%). Navedeni podaci ukazuju na potencijalno blagi porast u odnosu na 2020. godinu.

-No, porast broja silovanja u prvih sedam mjeseci 2021. godine u odnosu na 2020. svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak opisanog negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja. Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama našeg ureda koji na ovaj problem upozorava već godinama.- napominje Višnja Ljubičić.

No, osim konstatiranja nezavidnog stanja, pravobraniteljica Ljubičić predlaže i neke konkretne mjere. Kako smatra, tri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja: na prvo mjesto stavlja rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja, te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja.

Educirati pravosuđe

-Drugo bi bilo društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman, a na trećem mjestu je sveobuhvatna edukacija pravosuđa i drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju i kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama. Pravosudna represija i kažnjavanje trebali bi biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Samim tim, kazne bi bile strože i društvena poruka nulte tolerancije na (obiteljsko) nasilje jasnija – smatra Višnja Ljubičić.

Ilustracija

Kao jedan od vlastitih institucionalnih doprinosa u borbi protiv nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja, Pravobraniteljica je, ističe, nastavila rad u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – „Femicide Watch“, kojeg je osnovala 2017. godine.

Kako kaže, u suradnji s drugim resornim tijelima i ministarstvima, tijekom izvještajnog razdoblja pozorno je pratila i analizirala sve slučajeve obiteljskog nasilja, nasilja prema ženama, a posebno sve slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i intimni muškarci. Naime, tragične posljedice kod obiteljskog, partnerskog i općenito nasilja muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučaja nastupaju kada neko tijelo iz sustava prevencije, zaštite žrtve i progona počinitelja zakaže, odnosno izvrši krive procjene rizika za žrtvu ili ne poduzme sve mjere iz djelokruga svojih nadležnosti. Detaljno i sustavno se pratila pojavnost svakog pojedinačnog ubojstava i to iz rodnog aspekta te su se analizirali podaci radi uočavanja ključnih propusta nadležnih tijela koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera, odnosno bliskih osoba.

Na današnji dan se i nedavno imenovana predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (Most), javila povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, te je i ona upozorila na porast tog nasilja, posebice u vrijeme pandemije, kao i na činjenicu da su kazne za nasilnike većinom minimalne.

-Zabilježeno je ogromno povećanje kaznenog djela nasilja u obitelji u prošloj pandemijskoj godini od čak 40 posto i taj trend ne samo da nije zaustavljen, već preliminarna procjena ukazuje na daljnji rast.  Taj podatak sve treba zbrinuti, a institucije hitno trebaju reagirati, Osnovni problem je to što su, unatoč poboljšanju zakonskog okvira, kazne za nasilnike većinom minimalne, uvjetne ili novčane Sankcija za nasilje u obitelji gotovo da i nema i takvo nešto indirektno je ohrabrenje počiniteljima da nastave sa svojim zlodjelima. U fokusu treba biti implementacija zakona u praksi te prevencija i edukacija – ustvrdila je Selak Raspudić.  

Kada se govori o žrtvama kaznenog djela nasilja u obitelji, u prošloj godini procjenjuje se da je bilo 1578 žrtava, a u ovoj godini do 31. kolovoza 1153 žrtve, navela je.

U kontejneru sa zlostavljačem

Iznijela je i statistiku za potresom pogođenu Sisačko-moslavačku županiju prema kojoj je u toj županiji bilo 401 žrtava prekršaja nasilja u obitelji, od čega je 257 žena, te 64 žrtve kaznenog djela, od čega 58 žena.

Ilustracija

-U toj županiji ljudi se i dalje nalaze u kontejnerima u skučenim prostorima zatvoreni sa svojim zlostavljačima. Da bi se problem prevenirao predlaže osnivanje kriznog stožera na pragu austrijskog modela koji bi se bavio prevencijom obiteljskog nasilja u vrijeme krize, uvođenje transparentnog sustava praćenja sudskih procesa, trajanja i izrečenih kazni, te dostupnost kalendara nasilja – ustvrdila je Selak Raspudić te rekla da, kako se ne bi samo u Saboru upozoravalo na problem nasilje, Odbor za ravnopravnost spolova održava u srijedu sjednicu u Pakracu povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Inače, dan ranije je održan okrugli stol “Manje prepoznati oblici nasilja u obitelji – što moramo znati da bismo pomogli?”  kojega je povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organizirala Udruga za podršku žrtvama i svjedocima u Hotelu International.

Koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Maja Štahan, predstavila je rad 24-satne 116 006 linije Nacionalnog pozivnog centra – radi se o besplatnoj i anonimnoj liniji na kojoj žrtve, svjedoci i članovi njihovih obitelji mogu dobiti emocionalnu podršku, pravne i praktične informacije, kao i kontakte drugih relevantnih udruga i institucija, a sve u svrhu sveobuhvatne pomoći.

To je jedan od stalno uporabljjivih alata pomoći, a jer je linija otvorena svakim danom, uključujući vikende i blagdane od 0 do 24.

Putem edukativnih materijala koji pružatelji podrške na liniji objavljuju na društvenim mrežama Udruge, kao i održanim predavanjima u ciklusu predavanja o rodno uvjetovanom nasilju, tim Nacionalnog pozivnog centra također promiče dostupnost informacija o pristupu nasilju u obitelji, kako ističu.

Time, kažu, žele poslati poruku da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira i žrtvama poručiti da nisu same te da mogu zatražiti pomoć.

Ekonomsko nasilje

Nadalje, fizičko nasilje nije jedino: o ekonomskom nasilju iz Zaklade Solidarna govorila je Sanja Sarnavka fokusirajući se na rad zaklade i njezin fond “spasime”, osobna iskustva rada sa žrtvama ekonomskog nasilja i osiguravanje financijske neovisnosti žrtava.

Sanja Sarnavka

Bilo je riječi i o zanemarivanju potreba starijih osoba o kojemu su sudionici imali prilike čuti u izlaganju predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije Dese Kolesarić, voditeljice udruge S.O.S. Virovitica, koja je predstavila je projekt 65+ – pojavnost nasilja u starijoj dobi, rezultate istraživanja starijih osoba u pet Slavonskih županija te svoje višegodišnje iskustvo zaštite prava žrtava nasilja starije životne dobi.

Kao još jedan manje poznat oblik nasilja u obitelji obuhvaćeno je i seksualno nasilje o kojem je govorila osnivačica i koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula. Prikazala je rad Ženske sobe i općenito problem seksualnog nasilja u vezama i braku te prikazala povezanost seksualnog nasilja s fizičkim nasiljem koje žrtve trpe paralelno.

– Nasilje nad ženama je najekstremniji oblik kršenja ljudskih prava i diskriminacija žena, onemogućava ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova – rekla je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.

Okrugli stol završio je predavač Dean Šarčević iz udruge B.a.B.e. s problematikom nasilja putem interneta. Predstavio je rezultate djelovanja udruge na stvaranje nove zakonske regulative i uvrštenje kaznenog djela “Zloporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja” u Kazneni zakon te njihov novi projekt “Surf and Sound” koji ima za cilj sveobuhvatnu borbu protiv internetskog nasilja nad ženama.

Sudionici su, eto, zaključili da postoje pomaci u prepoznavanju tih, manje prepoznatih oblika nasilja, međutim i da je potrebno još puno rada i napretka te edukacije i usavršavanje stručnjaka.

Za kraj podsjetimo što aktualni Kazneni zakon u članku 179.a definira kao kazneno djelo Nasilje u obitelji: ‘Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod članova obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.’

Dr. Maja Mamula – foto printscreen HRT

Iz toga je vidljivo, upozoravaju se, kako su kazne za nasilje često nedovoljne, te ne obavljaju svoju preventivnu funkciju – odvraćanje potencijalnih nasilnika od nasilništva u obitelji, a što bi imalo puno više učinka kada bi znali da bi da bi za takvo nasilno ponašanje mogli biti kažnjeni strožim i dugotrajnijm kaznama zatvora.

Što je nasilje u obitelji?

Što je nasilje u obitelji?

Nasilje u obitelji obuhvaća nasilje koje se događa, dakako, između članova obitelji: roditelja, partnera, braće i sestara ili članova obitelji više generacija, npr. roditelja i bake i djeda, a nasiljem se smatraju svi, kako kaže definicija, prijeteći, prisiljavajući ili kontrolirajući postupci koje koristi jedan član obitelji prema drugome.

Evo, da bude jasnije, kako Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira koja se ponašanja smatraju obiteljskim nasiljem. Kako ne bi bilo, nismo znali, to je: tjelesno nasilje, kao i primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe, psihičko nasilje, tj. psihička prisila koja uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, uhođenje ili uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje ili komuniciranja s trećim osobama, izolacija ili ograničavanje slobode kretanja, sprječavanje kontakta s članovima obitelji ili drugih osoba, okrivljavanje druge osobe za nasilno ponašanje, prisiljavanje prakticiranja vjere kojoj osoba ne pripada, spolno nasilje, spolno uznemiravanje, inzistiranje na spolnom odnosu ili drugim seksualnim postupcima koje druga osoba ne želi.

Inače, posvuda u Hrvatskoj se danas održavaju, svakih 365 dana, prigodničarske manifestacije vezane uz današnji Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Mimohodom, puštanjem crnih balona u zrak i čitanjem dvaju svjedočanstava na Trgu Portarata u Puli odana je počast svim ubijenim ženama žrtvama obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.

-Ove crne maske poručuju – poštujmo epidemiološke mjere i ne dopustimo da se iza njih lakše sakriju strah, očaj, tuga i poniženje koje god trpe žrtve obiteljskog nasilja. U Hrvatskoj je, u zadnjih 19 godina, ubijena 381 žena, žrtva obiteljskog nasilja, dok je u Istri u protekle 23 godine ubijeno 16 žena.U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ubijeno pet žena žrtava obiteljskog nasilja, a prošle godine za vrijeme tzv. covid godine njih čak 14. glasnogovornica Sigurne kuće Istra Branka Žužić, koja ove godine bilježi 15 godina rada.

Ilustracija/Izvor:pixabay.com

Sigurna kuća Istra želi i mora upozoriti na svojevrsnu epidemiju obiteljskog nasilja koje je sve surovije i brutalnije, i kojemu, nažalost, doprinosi i covid pandemija. Sigurna kuća Istra s radom je počela 2006. uz pomoć Istarske županije i jedinica lokalne samouprave. U skloništu Sigurne kuće Istra u proteklih 15 godina rada bilo je smješteno 360 osoba, odnosno 167 žena i 193 djece, psihosocijalnu i pravnu pomoć ili neki drugi vid podrške zatražilo je tisuću osoba.

Žužić je ustvrdila i da je za uspješnu borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji izuzetno važna suradnja svih dionika koji se tom temom bave u društvu: policije, sudova, zdravstvenog i školskog sustava, civilnog društva i medija. Eto, dajemo i mi svoj doprinos…

Na koncu, dodajmo kako se, prigodno, i premijer A. Plenković s danas djelomično bavio ovom temom u zagrebačkom hotelu Westinu gdje je održana konferencija “Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”. Navodimo i njegovu izjavu jer je, što baš i nije čest slučaj, priznao kako problem nasilja nad ženama nije baš najbolje shvaćen i popraćen od strane politike.

Za 365 dana nova statistika

– Osim osuda, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu i zato treba reći da taj problem nije bio na primjeren način tretiran od hrvatske politike. Bitan aspekt koji je ovu temu napokon stavio u fokus je angažman svih predstavnika nevladinih organizacija. Rad koji ulažete na osvješćivanje nasilja prepoznali smo kao Vlada i vaš doprinos u kreiranju mjera za suzbijanje nasilja smatramo ključnim da te mjere budu korisne i učinkovite za žrtve – rekao je danas Plenković predstavnicima brojnih udruga civilnog društva koje, kao i u slučaju drugih neuralgičnih točaka društva (brige o ljudskim pravima, o obespravljenima, o roditeljima bolesne djece, socijalno ugroženima, marginaliziranim skupinama, zatvorenicima, žrtvama nasilja.. itd.) obavljaju najvažnije društvene zadaće umjesto neefikasnih, neorganiziranih i inertnih državnih i drugih institucija kojima je to inače u opisu posla.

Hoće li nakon svih ovih silnih izgovorenih danas, kada na žalost vjerojatno netko unutar obiteljskog doma upravo trpi nasilje o kojem se raspredalo, biti kakvih pomaka, doznat ćemo za 365 dana, nakon novih statističkih podataka o nasilju u obitelji koji će biti objavljeni povodom sljedećeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, jednog dana u godini na koji se sjetimo 365-dnevnog nasilja nad ženama.

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI