Hoće li Sredozemno more postati Sredozemna lokva, gotovo beživotna slana vodena masa? Nadajmo se da neće, no znanstvenici uporno upozoravaju kako je takvo što moguće, ako se, znate već, nešto ne poduzme. Sredozemno more je najbrže zagrijavajuće i najslanije more na svijetu, upozoravaju iz svjetske organizacije WWF. Kako kažu, s temperaturama koje se povećavaju za 20% brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu.
Naime, WWF-ov novi izvještaj: „Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora (The Climate Change Effect in the Mediterranean: Stories from an overheating sea)” prikazuje šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo. WWF ukazuje na opasnu povezanost između utjecaja klime na more i postojećih ljudskih pritisaka – prelova, zagađenja, razvoja obalnih područja i brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg mora.
-Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji sa intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost”, govori Mosor Prvan iz WWF Adrije.
Visoke temperature i i ekstremni vremenski događaji mijenjaju morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju. Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce. Dobro upravljanje zaštićenim morskim područjima može imati značajan pozitivan utjecaj na smanjivanje pritiska na preostale populacije.
Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative poručio je: „Sredozemno more nije kao što je nekad bilo, pretvara se u tropsko more. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena.”
Brojni slučajevi jasno pokazuju snažnu povezanost klime i oceana te potrebu za poboljšanom zaštitom mora radi obnavljanja bioraznolikosti i ribljih stokova, čime se može ponovno izgraditi otpornost našeg mora. WWF poziva globalne i mediteranske čelnike da osiguraju dogovore oko snažnijeg poticanja bioraznolikosti, smanjenja utjecaja klimatskih promjena i uspostavljanja boljih financijskih mehanizama zaštite.
Eto, oni (opet) imaju prijedloge.
No, ruku na srce, teško je zamisliti kako bi se Plenkovići, Ćorići, Milanovići i slični mogli zabrinuti na ova jasna upozorenja oko sudbine Sredozemnog mora.
No, evo barem poveznice na stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda na kojem se prikazuju temperature mora na Jadranskoj obali: unatoč malom zahlađenju, jutros u 8 sati je u Dubrovniku izmjerena temperatura mora od 26,7 stupnjeva, a na Mljetu – 28,5 stupnjeva.
***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
