Neovisni novinarski portal
21.9.2021.
ekoslov / građani u politici / projekti
Golf na Prukljanu: Vlada odlučila, posljedice prepušta stanovništvu koje živi uz Prukljan, a šibenski gradonačelnik smatra da to nije briga Grada!?

Golf na Prukljanu:
Vlada odlučila, posljedice prepušta stanovništvu koje živi uz Prukljan, a šibenski gradonačelnik smatra da to nije briga Grada!?

Golf na Prukljanu stara ja ambicija HDZ-ove skradinske vlasti. Godinama je za taj projekt lobirao bivši gradonačelnik Skradina, šef ŽO HDZ-a Nediljko Dujić, a njegovu misiju je nastavio i aktualni gradonačelnik Skradina, Antonijo Brajković. No, Brajković je, za razliku od svog prethodnika, dočekao da Vlada stane iza toga projekta, usprkos brojnim kontroverzama i otporu, napose ekološki svjesnih građana. Golema investicija o kojoj se desetljećima govori, ali uvijek s jednake udaljenosti od realizacije, ovog se puta čini ipak izglednom. Politika s odobravanjem gleda na golf na Prukljanu, jer veliki je novac u pitanju, a o posljedicama na prirodu i ljude koji žive na tom području, malo tko misli.

Ipak, golf na Prukljanu “probio” se i do govornice šibenskog Gradskog vijeća zahvaljujući vijećniku Rikardu Marenziju ( NL Stipe Petrine ) koji je apelirao na “gradske oce”, ali i ukupnu javnost, da se Prukljan od golfa zaštiti…

Prukljan, snimila: J. Klisović

Ali, ako su se vijećnici i zamislili nad budućih 18 + 9 golfskih rupa, na čak 136 hektara ekskluzivne, zaštićene površine uz obale Prukljanskog jezera, gradska vlast je jasno dala do znanja da time ne kani razbijati glavu. Jer, o odlukama Vlade, kako kaže gradonačelnik Željko Burić, oni nemaju što raspravljati( !? ) Pa i kad se radi o životnom prostoru žitelja županije kojoj je Šibenik sjedište, a Prukljan jedan od najdragocjenijih prirodnih resursa.

Hrvatska vlada je 19. srpnja 2021. benevolentno stala uz ambicije investitora- Dalmatian golf and health resort, hrvatske tvrtke nizozemskog vlasnika, koja se jedina javila na obvezujući natječaj Ministarstva državne imovine za projekt golfa na Prukljanu, težak oko 2 milijarde kuna. Natječaj je raspisan 1. travnja 2020., a zaključen je 1. srpnja 2020. No, tek godinu dana poslije Vlada daje suglasnost ( ? ) da se na Prukljanu izgrade golf tereni na 136 hektara površine, a hoteli i turističke vile sa 1500 ležajeva na preostalih 200 hektara, i za to im odobrava 50-godišnju koncesiju na pomorskom dobru kako bi, uz sve, izgradili i dvije plaže, i marinu!

Ne mari Vlada što je to zaštićeno područje u kategoriji značajnog krajobraza, baš kao i cijeli plovni put od Skradina do kanala Sv. Ante. Ne smeta joj ni što je Prukljan dio ekološke mreže Nature 2000 kojoj je cilj očuvanje i ponovna uspostava ugroženih, rijetkih vrsta, posebno ptica i prirodnih stanišnih tipova, odnosno endemske biljne vrste. Ne mari ni Grad Skradin, čiji je Prukljan izvor života, a kamoli Grad Šibenik kojemu golfski tereni stižu na sami obod grada. Županija još o svemu tome – šuti.

Srećom, uvijek se nađe poneki osviješteni vijećnik koji na prirodu ne gleda kao na priliku za zaradu onih koji njome disponiraju u ime svih nas, nego kao bogatstvo koje treba sačuvati i za generacije koje dolaze. Tako je, očito, razmišljao vijećnik Marenzi kada je odlučio uputiti javni apel i Gradu i javnosti da se, dok je na vrijeme, zaustavi dramatična devastacija na Prukljanu.

-Pitam se- rekao je Marenzi na Vijeću– kakvo je to sljepilo, ili još vjerojatnije, zamračenje uma, koje čini da se ljudi vesele i odobravaju izgradnju travnatih golf terena na 136 hektara, ili 1.360.000 metara četvornih, za čije održavanje, po hektaru, godišnje treba od 6-8 tisuća kubika vode, pa čak i do 10 tisuća kubika, ovisno o klimatskim uvjetima. A to je, samo usporedbe radi, 4- 5 puta više negoli se troši na poljoprivredne nasade, i  godišnje iznosi preko 1.300.000 kubika. Sam grad Šibenik, s oko 40 tisuća stanovnika, ima dnevnu potrošnju vode na razini 10 tisuća kubika, što je na godišnjoj razini oko 3.650.000 kubika. Dakle, za golf terene trebat će trećina od ukupne potrošnje vode cijelog grada Šibenika!

Prukljan: plaža… (foto MDI)

Marenzi upozorava da šibenski Vodovod toliku količinu vode po svojim kapacitetima ne može isporučiti, a to znači, kaže, da će se zahvaćati iz podzemnih voda ili možda osiguravati desalinizacijom morske vode.

– I jedno i drugo grubo narušava podzemne tokove, jer se radi o velikoj količini vode čijim iskorištavanjem narušavamo kiselost i solne karakteristike tla, što naravno, zaključuje šibenski vijećnik, utječe na život cijelog tog područja. A u Prukljanu, ističe, obitava 45 svojti školjkaša, velike plove cipla, na dnu se kreću brojne gospodarski važne svojte riba. Područje oko Prukljana stanište je za 406 samoniklih biljnih svojti, a među njima je i nekoliko ilirsko-jadranskih endema.

Poseban problem su gnojiva, upozorio je Marenzi, jer godišnje se na golf terenima za tretman trave po hektaru utroši oko 400 kilograma dušika ( nitrita ), oko 200 kilograma fosforovog pentoksida ( P2O5 ), te oko 300 kilograma kalijeva oksida ( K2O ), odnosno, ukupno 120 tona kemijskog gnojiva.

– Većina vas je već shvatila da je ovo prvenstveno “problem”, odnosno zadatak za Županiju, ali zbog izuzetne važnosti samog problema i sveukupnog utjecaja na naš život, tražim vašu pažnju i vašu akciju- apelirao je na kolege u Gradskom vijeću Marenzi. Smatra da bi trebalo napraviti studiju utjecaja na okoliš cijelog plovnog puta od Skradina do izlaska iz kanala Sv.Ante, jer pojedinačnim studijama koje su obaveza investitora, tražit će se  odvojeni projekti za golf, za nautičke i sportske lučice ili gat za mega-jahte u Bilicama, ali će izostati šira i cjelovitija slika utjecaja na okoliš. A samo povećanje pomorskog prometa sasvim izvjesno će utjecati na razvoj školjkarstva u šibenskom zaljevu- rekao je vijećnik, što je prije  30-ak godina, kako napominje,  dokazao i Institut Ruđer Bošković u svom istraživanju utjecaja  pomorskog prometa na uzgoj dagnji( pidoća ),  koje su uslijed stresa, izazvanog povećanim prometom na moru, gubile na veličini i kvaliteti.

-Ako stvarno vjerujete u golf- poručio je Marenzi- dokažite svima nama da je  u skladu sa svim ekološkim standardima i neopasan za naše podneblje, tako što ćete zatražiti neovisnu studiju utjecaja na okoliš cijelog plovnog puta od Skradina do tvrđave Sv. Nikole i dokažite ili osporite ekološku opravdanost projekta, umjesto da se, kako to kani učiniti Vlada, izrada ekološke studije prepušta investitoru.

Prukljan: pogled na šumu i more (foto MDI)

Marenzi poziva, uz županiju, sve gradove na  pomorskoj ruti od Skradina, preko Bilica do Šibenika da se uključe u izradu tog dokumenta, kao što su to učinili kad su se udružili u zajedničko urbano područje ( Šibenik, Bilice, Skradin ) kako bi povukli veća sredstva od EU.
Golf je prilika, tvrdi Marenzi, da lokalni političari izravnim angažmanom pokažu brigu za zdravlje svojih građana i očuvanje prirode koju treba čuvati i za generacije koje dolaze, umjesto da se dodvoravaju kapitalu i da im se oči zacakle dočim netko spomene milijune eura- prijekorno je kazao šibenski vijećnik Rikard Marenzi.

Na njegove opservacije gradonačelnik Šibenika Željko Burić kratko je replicirao:- Ja o tome ne znam ništa da bi donosio sud. Nitko u ovoj dvorani ( Gradskom vijeću ) o tome također ne zna ništa, a niti je pozvan znati, jer je to odluka Vlade. Postavite ta pitanja na Županijskoj skupštini. To je područje u ingerenciji Grada Skradina, a vi hoćete reći da se Grad Šibenik treba očitovati o tome bez ijednog papira o odlukama Vlade. Ostavite se velikih riječi o sljepilu i nekakvom zamračenju uma- preporučio je gradonačelnik vijećniku, skidajući s Grada odgovornost za prukljanski golf, jer u tome Vlada ima zadnju riječ.

Zar to znači da građani moraju prihvatiti sve što dolazi od Vlade, pa makar je i protivno njihovim interesima? I da pritom moraju šutjeti, ne talasati, pasti “bez ispaljenog metka”…?! Naposljetku, zašto je Vlada čekala godinu dana da bi investitoru na Prukljanu odobrila koncesiju za golf i sve prateće sadržaje? Nešto je mučilo? Možda nečista savjest…?

Prukljan: šuma… (foto MDI)


VEZANE VIJESTI