Politolog Nikola Baketa, sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, gostovao je danas u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, gdje je komentirao najavu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave o uvođenju zajedničke škole, odnosno razreda, za djecu hrvatske i srpske nacionalnosti. Trebaju li, dakle, djeca u Vukovaru pohađati odvojene razrede, srpske i hrvatske, pitanje je na koje se u emisiji pokušalo odgovoriti primjereno vremenu u kojem živimo i odmaku od rata.
Rođeni Vukovarac koji se u svojim znanstvenim radovima bavi obrazovnim politikama, građanskim odgojem i političkim obrazovanjem mladih, kako prenosi HRT, govorio je o tome je li vrijeme da se u Vukovaru relaksira školski sustav i da djeca zajedno pohađaju nastavu, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
Baketa je ispričao kako je njegov prvi kontakt s miješanim skupinama mladih hrvatske i srpske nacionalnosti bio u srednjoj školi kroz natjecanja u odbojci, a kasnije i zahvaljujući stranim organizacijama koje su se bavile međunacionalnim odnosima na ratom pogođenim područjima.
– Prvo smo polazili radionice u Vukovaru, a zatim kampove u Austriji jer je ideja da se izmakne iz te okoline koja često može biti osuđujuća prema druženjima različitih grupa , i onda smo radili na temama medijacije, rješavanje konflikata i kroz niz godina sam upoznavao sve više i više ljudi- kazao je Baketa, napominjući kako su po povratku radili na nekim zajedničkim aktivnostima koje nisu morale nužno biti obojane nacionalno, kako bi ponudili zajednici nešto što su smatrali potrebnim za tu sredinu.
– Kako sam često odlazio u Vukovar i s prijateljima izlazio van, družili smo se, i jednom smo bili napadnuti, nas trojica, s leđa. Njih 5-6 nas je napalo, bez ikakvog razloga, vjerojatno im nismo bili poznati. Prijatelju je napukao nos i spominjali su nam majku srpsku, četničku i slično, iako nitko od nas nije bio Srbin– ispričao je Baketa.
žPodnijeli su prijavu, i kad se saznalo tko je, neki su ga pitali “pa nećete ih valjda sad prijavljivati, to su ipak naši, Hrvati“. Ali, netko tko tako napada ljude, poručio je mladi politolog, sigurno nije moj.
Spomenuo je istraživanje koje je 2018. godine napravila prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je došla do zaključka da su djeca u Vukovaru podjeljenija od odraslih, da znaju koje su im nacionalnosti prijatelji, i koje su nacionalnosti druga djeca, da su im prijatelji u 70 posto slučajeva iste nacionalnosti i da nemaju potrebe zalaziti u drugo dvorište, niti ih zanima što misle njihovi vršnjaci druge nacionalnosti.
Baketa tvrdi da je netočno kako problem nacionalno odvojenih razreda postoji samo u Hrvatskoj, jer, kako je kazao, postoje poljske škole u Češkoj, srpske škole u Mađarskoj, hrvatske škole u Srbiji.
-Takvi modeli obrazovanja postoje. Također postoje i drugdje u Hrvatskoj, Talijani u Istri, Česi u Daruvaru, Mađari u Baranji, to je jedno postkonfliktno područje- smatra Baketa, a prenosi HRT.
– Bitno je istaknuti da prema nekim viđenjima obrazovanja za mir i rada s mladima, postoje kratkoročni planovi, do 5 godina, dugoročni planovi od 5 do 10 godina, i generacijska vizija od 20 godina. Prilično bolno je da 2003. kad sam ja bio školi, i kad smo trebali implementirati generacijsku viziju, da to danas, skoro 20 godina poslije, bude već riješeno, a mi smo na istoj stepenici- sa žaljenjem je konstatirao politolog.
Jednako je žalosno, kazao je, referirajući se na istraživanje profesorice Čorkalo Biruški, da su djeca u Vukovaru podjeljenija od odraslih koji su čak imali iskustvo predratnog zajedničkog života, za razliku od novih generacija koje nemaju tog iskustva, naučile su isključivo funkcionirati u svojim jednoetničkim zajednicama bez ikakve potrebe za kontaktom s onima drugim.
