Neovisni novinarski portal
18.10.2021.
EKOLOGIJA / priroda i društvo
U NP Krka održana uvodna konferencija projekta LIFE CONTRA Ailanthus : Od listopada počinje projekt iskorijenjivanja invazivnog stabla pajasena

U NP Krka održana uvodna konferencija projekta LIFE CONTRA Ailanthus :
Od listopada počinje projekt iskorijenjivanja invazivnog stabla pajasena

Nacionalni park Krka kreće u obračun s invazivnim stablom pajasena.  Projekt je vrijedan 19,4 milijuna kuna, a od toga je 60 posto ( 1,555 milijuna eura ) europskih sredstava koja su osigurana temeljem ugovora potpisanog između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Europske komisije, a ostatak su državna sredstva, dijelom i iz Fonda za zaštitu okoliša. Radi se o projektu “LIFE CONTRA Ailanthus” kojemu je cilj uspostaviti kontrolu nad ovom invazivnom vrstom u prostoru Parka, a koji je promoviran današnjom uvodnom konferencijom u NP Krka. Projekt će se provoditi od 1. listopada 2020. do 1.travnja 2025.

-Strategija EU za bioraznolikost do 2030. postavila je za cilj smanjenje za 50 posto broja vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati veliki napor i brojne aktivnosti u razdoblju koje je pred nama. Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Drvo pajasen– izjavio je na Konferenciji ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić– jedna je od takvih vrsta, pa će njegovo uklanjanje iz područja obuhvaćenih projektom biti izravan doprinos očuvanju prirodne i kulturne baštine Dalmacije.

Projekt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je, kako se pohvalio ministar, između više od 400 projekata iz cijele Europske unije prijavljenih na LIFE poziv 2019., ušao, kroz neovisnu recenziju i ocjenjivanje, među 10 posto onih kojima je odobreno financiranje.

Program LIFE, instrument je Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, provodit će ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a projektne aktivnosti trajat će četiri i pol godine.

O kakvoj je invazivnoj vrsti riječ objasnio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić:

-Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko 900 stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji trenutno se nalazi šezdeset šest vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene dvadeset tri, a pajasen ili ‘rajsko drvo’ jedna je od njih. Karakterizira ga- navodi Duplić- izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede 325 tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta- ističe Duplić– su edukacija i prevencija.

Projektom“LIFE CONTRA Ailanthus” je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom u mediteranskoj regiji Hrvatske: u dvama područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP „Krka“ i HR2001364 JI dio Pelješca) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Stonu, Malom Stonu i Dubrovniku). Osim JU „NP Krka“, partneri na projektu su JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika.

-U Dubrovačko‐neretvanskoj županiji pajasen je zabilježen na području cijele županije, uključujući i otoke i poluotok Pelješac– kazala je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Đuračić napominje kako je, prema kazivanjima starijih mještana, na Pelješac pajasen donesen oko 1900. godine kao ukrasna biljka, te se pretpostavlja da je potkraj 19. stoljeća donesen i na šire područje Dubrovačko-neretvanske županije.

– Duž cijelog obalnog područja, uz Jadransku magistralu, u mjestima i gradovima te na otocima, pajasen je zabilježen kao vrlo agresivna vrsta koja potiskuje autohtone vrste, nepovratno mijenja izgled krajobraza i narušava stabilnost ekosustava nanoseći neprocjenjivu štetu- ističe ravnateljica dubrovačke JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji.

Očekuje se da će provedba projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“ pomoći poboljšanju statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanju kulturne baštine, sprječavanju daljnjeg širenja invazivne strane vrste i razvoju nacionalnog protokola.

Pajasen je problem i na području Nacionalnog parka „Krka“, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, JU „Nacionalni park Krka“ nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, JU NP Krka je već 2017. počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.

-Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8 000 m² na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena- podsjetila je ravnateljica NP Krka Nella Slavica, koja ističe kako su se nakon uklanjanja pajasena aktivirali stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI