Uskrs je najveći kršćanski blagdan, ili kako bi to rekli teolozi , uskrsnuće Kristovo središnja je istina kršćanske vjere, koja joj daje smisao i nadu, olakšava život ovozemaljski za one koji vjeruju u nebeski. O uskrsnuću Krista, kako je to svojevremeno napisao župnik iz Nuštra, nota bene književnik i slikar, vlč. Slavko Vranjković, govorimo jezikom vjere, manje ( zar uopće? ) jezikom iskustva…
Vjera u Kristovu pobjedu smrti i uskrsnuće daje smisao života vjernicima, jer ostavlja nadu da fizička smrt nije kraj života, a to je, pak, misao s kojom se čovjek lakše nosi u nedaćama, iskušenjima i izazovima tijekom svoga životnog puta.
No, vjera je slobodan izbor svakog čovjeka i oni koji je prakticiraju ni po čemu ne bi smjeli biti tretirani drugačije od onih koji ne vjeruju. Kako bilo, još jedan Uskrs dočekujemo u pandemijskim okolnostima, uz epidemiološke mjere koje se često nedosljedno primjenjuju, pa i od onih koji ih propisuju.
Crkva je i u pandemiji često bila ( ili jest ) privilegirana, pa i kada su zabranjena obiteljska okupljanja, u Crkvi su dozvoljena misna. Doduše, s ograničenim brojem vjernika, skraćenim liturgijama, ali, Crkva ni u uvjetima potpunog lockdowna nije zatvorila vrata svojoj pastvi. Svećenstvo propovijeda ultimativnost vjere prakticirane u crkvenim hramovima, pa rečeni županik Vranjković doslovce kaže:
-Nitko nije pravi kršćanin, niti može slaviti Uskrs, ako ne dolazi u crkvu, ako ga u srce ne prima u zajednici onih koji mu krštenjem pripadaju. Slavljem Mise postajemo dionici mnoštva koje se oko Njega okuplja, koji gaje istu misao, iste ideale. Misa i susret s Uskrsnulim ne završava obredom otpusta, njoj je tu tek početak.
No, kakve su konzekvencije takvog ultimativnog zagovora? Smije li se zazivati mnoštvo u crkvama u vrijeme koronakrize koja svakodnevno u Hrvatskoj odnosi ljudske živote ( dosad je od covida-19 kod nas preminulo preko šest tisuća ljudi ) ? Je li to odgovorno ponašanje Crkve ili krajnje egoistično i isključivo?
Hrvatska, nažalost, nije Australija koja Uskrs dočekuje bez ijednog novog slučaja lokalne zaraze, pa shodno tomu i bez velikih ograničenja. Ali, Australija je to postigla dosljednom primjenom najstrožih ograničenja javnih okupljanja. Zahvaljujući poštivanju pravila ponašanja u pandemiji Australci, mahom katolici ( 86 posto ) ovog Uskrsa, kako prenose brojni mediji, mogu slobodno na plaže ili se, pak, okupiti za blagdanskim stolom s cijelom obitelji kako bi zajednički slavili, nasuprot lanjskog Uskrsa kada su zbog nacionalnog zaključavanja ostali u svojim domovima, u krugu najbližih. Dakako, otvorene su i crkve u kojima su misna slavlja pratili brojni vjernici.
Australija je, upravo zbog ozbiljnog shvaćanja ove globalne pošasti i pridržavanja epidemioloških mjera, jedna od najuspješnijih u suzbijanju pandemije, sa svega oko 29 tisuća zaraženih, na ukupno 23,4 milijuna stanovnika, i 909 preminulih od covida-19. S druge strane, Hrvatska, sa manje od 4 milijuna stanovnika ima, po zadnjim podacima, oko 280 tisuća registriranih slučajeva zaraze dosad, odnosno 13.753 aktivna slučaja, i preko šest tisuća preminulih.
S procijepljenošću se, međutim, Australija, baš kao ni Hrvatska, ne može pohvaliti, jer su propustili u ožujku primijeniti 3,3 milijuna doza cjepiva, a države i savezna vlada međusobno se optužuju zbog toga. Hrvastka je dosad postigla procijepljenost od samo 9 posto, a plan je bio da se do ljeta cijepi 70 posto populacije. Australci, pak, računaju da bi se do listopada cijepili svi koji to žele i to većina AstraZenecom, koja se od ožujka proizvodi u Melbourneu.
Ali, kako je i pred Uskrs poručio vjernicima Papa Franjo, u vremenima mraka, kada se čovječanstvo bori s pandemijom i drugim problemima, ne treba se bojati i ne treba nikad gubiti nadu, jer” sve je moguće započeti ispočetka, čak i iz ruševna ljudske povijesti, Bog je stvorio nešto novo”- kazao je.
Stoga, svim vjernicima koji nas prate želimo Sretan Uskrs i pozivamo ih da ne zaborave da bi svi morali biti jednaki i pred zakonom i pred Bogom, u zdravlju i bolesti, u crkvi i izvan nje, neovisno jesmo li vjernici ili ateisti ( agnostici ). Važno je samo da budemo bolji ljudi.
usksrni event u Dalmare centru
