U marketima diljem Hrvatske plastične vrećice su danas gotovo nezaobilazne kod kupovine. Iznimka su osviješteni građani koji u kupnju dolaze s vlastitim platnenim ili drugim vrećicama koje se recikliraju. No, plastici je, izgleda, i u tromoj i teško prilagodljivoj Hrvatskoj, napokon odzvonilo. U pripremi je novi zakon o gospodarenju otpadom koji potpuno zabranjuje plastične vrećice, pa se više neće moći ni kupiti u hrvatskim trgovinama. Reciklirajmo, ne plastificirajmo okoliš, postaje i hrvatski slogan.
Načelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Sanja Radović, za HRT je objasnila kako se u Hrvatskoj tanke plastične vrećice, koje se dobiju u prodavaonicama prilikom kupnje, naplaćuju upravo zbog toga da bi se destimulirala njihova upotreba. Ali, kako ni to nije rezultiralo značajnim smanjenjem potrošnje vrećica od plastike, novi zakon će ih potpuno zabraniti i izbaciti iz dućana. Na taj način će se i oni najtvrdokorniji i najkomotniji kupci morati naučiti da u kupovinu nose vlastite platnene vrećice.
Načelnica Radović osvrnula se i na odvajanje otpada u Hrvatskoj koje je, nažalost, još u začetku. Smatra da bi razlika u računu, koja bi bila vidljiva kada bi građani maksimalno odvajali otpad, u odnosu na one koji taj civilizirani imperativ ignoriraju, smatrajući da će to netko drugi za njih učiniti, mogla motivirati veći broj ljudi da svoj kućni otpad selektivno odlažu.
-Razdvajanje korisnih sirovina iz kućnog otpada izuzetno je važno za okoliš. Do 2017. godine ova problematika u Hrvatskoj nije bila do kraja regulirana, stoga je donesena uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja se odnosi na svako hrvatsko kućanstvo. Hrvatska mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate – koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti- kazala je, posebno naglašavajući kako je nužno zaboraviti da se na odlagališta može baciti baš sve, te da treba hitno povećati odvajanje i recikliranje, a smanjiti odlaganje otpada.
U Hrvatskoj postoje tvrtke koje recikliraju i obrađuju papir, karton, staklo i plastiku, i komunalna poduzeća im moraju predati otpad koji je razvrstan, bilo u zasebnim kantama ili spremnicima. No, kako će se organizirati selektiranje i odlaganje otpada odlučuju lokalne jedinice, ali neka su pravila definirana jednako za sve. Posebno se mora odvajati papir, posebno biootpad, a posebno miješani otpad, a sva ostala ambalaža može biti u jednom spremniku, izjavila je Radović, uz napomenu da gradovi i općine trebaju zaposliti komunalne redare koji će kontrolirati odvajanje otpada kućanstava.
U stvarnom životu, koji kod nas najčešće ne prati zakonodavnu regulativu, nažalost i dalje, čak i propisno razvrstani otpad naposljetku završi na istom brdu smeća na gradskom deponiju. A dok je tako, teško je očekivati od građana da striktno i redovito odvajaju svoj kućni otpad, pogotovo ako za to nemaju adekvatne uvjete, a gradska komunalna poduzeća se nisu potrudila osigurati im spremnike. Ipak, samo zakon ( i stroge kazne ) Hrvatsku od plastike spašava…
Ilustracija: zagađeno more Foto: Rich Carey/WWF
