Neovisni novinarski portal
9.5.2021.
crovid / narodno zdravlje / POLITIKA
Cijepljenje zaustavlja širenje virusa, ali sveti gral pandemije je lijek protiv covida!

Cijepljenje zaustavlja širenje virusa, ali sveti gral pandemije je lijek protiv covida!

Koronavirus, izgleda, nema namjeru napustiti nas tako skoro. Virus mutira, a svaka nova mutacija donosi nove probleme i kao da vraća znanstvenike na početak borbe protiv ove opake zaraze koja se proširila na cijeli svijet. Britanski, brazilski, južnoafrički… svaki drugačije djeluje na imunološki sustav čovjeka, kao što ni cjepivo ne djeluje jednako učinkovito na svih. Kako kaže član vladinog Znanstvenog savjeta, Ozren Polašek, ovi sojevi koji su sada u svom razvojnom ciklusu mogli bi biti nešto teži, a najgore od svega je što zaštita cjepivom možda neće biti toliko učinkovita na neke od najtežih sojeva.

Utješno bi trebalo biti, veli Polašek, što će trebati manje vremena da se cjepivo prilagodi novim sojevima, nego što je trebalo da se cjepivo napravi…

Smatra se da zaštita od cjepiva traje šest do osam mjeseci, a oni optimističniji vjeruju da bi nas cjepiva koja danas koristimo mogla štititi i nekoliko godina ( ? ), no, Polašek spada među one koji vjeruju da će docjepljivanje biti potrebno jednom godišnje, kao protiv gripe. Međutim, svi koji se cijepe neće razviti jednak imunološki odgovor organizma, odnosno jednaku količinu antitijela, i upravo je zbgo toga potrebno da se postigne visoka stopa procijepljenosti u populaciji kako bi zaštitili i one čiji imunološki sustav neće adekvatno reagirati i koji unatoč cijepljenju neće postati imuni na virus.

Da je oko covida-19 još puno nepoznanica, to nam je svima jasno. Ali, kontroverze oko cjepiva koje se sustavno generiraju lošim marketingom i prikrivenim ratom velikih farmaceutskih kompanija, na tu nepoznanicu dolijevaju nove sumnje čak i onih koji cijepljenje prihvaćaju kao neizbježnu zaštitu, kao danak vremenu u kojem živimo, mobilnosti koju podrazumijevamo i globalizaicji kojoj smo težili.

AstraZeneca je najbolji primjer za te ratove farmaceutskih bioprofitera koji na svaki način proizvođače toga cjepiva nastoje izbaciti iz podijele plijena. Trka za novcem onih koji ga i sada imaju u enormnim količinama, nesmiljeno se nastavlja. Sada se već govori kako će Pfizer, na čije cjepivo dosad nije bilo pritužbi, trebati i treću dozu da bi se osigurala djelotvorna zaštita. Novca nikad dosta, pa bi ovakvom politikom farmaceutske industrije mogli doći i do kvartalnog docjepljivanja!?

Konačno, pravo je pitanje, zašto još uvijek nema lijeka protiv koronavirusa, a navodno se na stvaranju lijeka počelo raditi paralelno s radom na cjepivu. Znanstvenici kažu da se protiv virusa teže boriti lijekovima nego protiv drugih uzročnika zaraznih bolesti, a to je pogotovo slučaj, kako prenosi N1 pozivajući se na tekst iz Der Spiegela, u slučaju SARS-CoV-2 koji je znanstvenike šokirao.

Kako bilo, lijek protiv korone se još traži. Znanstvenici tvrde da takav virus još nisu vidjeli, da djeluje podmuklo, a posebno zbunjujuće je što se čini da su teško oboljeli bili relativno dobrog zdravlja, iako su im pluća bila već tako oštećena da nisu primala dovoljno kisika, i kad ih napadne virus u vrlo kratkom roku dospijevaju na respirator. Stručnjaci taj fenomen nazivaju, piše Der Spiegel, happy hypoxia, što bi u prijevodu značilo “sretan manjak kisika”, što je čista ironija.

Lijek protiv covida-19 dramatično bi smanjio smrtnost i napokon rasteretio bolnice koje pucaju po svim šavovima zbog prebukiranosti i manjka zdravstvenog osoblja. No, radi se o opakom visuru koji se čak nije u stanju ni sam razmnožavati nego, navodi se u spomenutom tekstu, prodire u stanice i navodi ih da one proizvode njegove kopije.

Godinu dana od pojave koronavirusa smrtnost je ipak manja, ali prije svega zato što su liječnici naučili s kojim lijekovima mogu pomoći pacijentima, a to su Deksametazon, heparin, sredstva protiv astme… No svi ti lijekovi ne napadaju virus nego ublažavaju simptome i pomažu organizmu zaraženog da se lakše bori s virusom i ozdravi. Antivirusni lijekovi koriste se da bi se spriječio prodor koronavirusa u stanice, ali virus ne uništavaju.Problem je što ono što šteti virusu, šteti i stanicama, pa je rizik od nuspojava veći.

Širom svijeta znanstvenici intenzivno rade već duže od godinu dana na ispitivanju postojećih lijekova i njihovog djelovanja na covid ne bi li otkrili postoji li neki lijek koji bi mogao blokirati virus SARS CoV- 2. Primjerice, hidroksiklorin pomaže kod onih koji su već na kisiku. Govori se i o laboratorijski uzgojenim antitijelima protiv korone koju , kao terapiju, EMA preporučuje, ali konačnog odobrenja, u smislu lijeka, još nema.

EMA trenutno analizira lijekove na bazi antitijela četiriju proizvođača, osim Rochea koji je svoju terapiju razvio s Regeneronom, još i od Eli Lilly, Celltriona i GSK/Vir Biotechnology, prenosi N1, objašnjavajući kako se kod te terapije uzima antitijelo osobe koja je već preboljela covid i razvila imunitet, a u laboratoriju se pokušavaju napraviti velike količine kopija tog antitijela, kako bi se spriječio razvoj teškog oblika bolesti. Ova terapija, međutim, ima nekog efekta samo neposredno nakon kontakta sa zaraženom osobom…

Kad je pak o cijeni lijeka protiv covida riječ, Der Spiegel piše da se radi o 2000 eura po dozi ( računica je da je Njemačka za 200 tisuća doza lijekoa s antitijelima platila 400 milijuna eura ), a tako visoka cijena rezultat je i izračuna da je u Njemačkoj liječenje zaraženih covidom u prosjeku koštalo 11.400 eura, pa se smatra da bi i tako skupi lijek ublažio financijski udar na javno zdravstvo, jer, navodi se, spašavanje života oboljelog od covida, koji završi na respiratoru, može stajati i 41 tisuću eura.

Osim cjepiva, javno zdravstvo nužno treba i tabletu protiv covida koja bi bila jeftina i u masovno dostupna. Kako zaključuje Der Spiegel, a prenosi N1, to je sada sveti gral pandemije koronavirusa, ali svi dosadašnji pokušaji stvaranja efikasnog lijeka protiv covida pokazali su se kao promašaji…

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI