O otoku Vrgadi i po mnogima štetnoj nakani vlasti da se tamnošnji slikoviti povijesni otočki pristan čitav pretvori u marinu za nautičare smo već pisali u tekstu Na otoku Vrgadi se usprotivili betonizaciji uvale, draži su im njihov mir, spokoj i očuvana priroda nego nautički turizam.
U tome pakoštanske općinske vlasti ustraju i dalje, uz podršku državne vlasti odnosno Ministarstva postrnog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje im je dalo suglasnost 5. ožujka 2021. godine na Prijedlog ODLUKE o donošenju Urbanističkog plana uređenja obalnog pojasa uvale Vrgada.
Ista je odmah stavljena na 20. sjednicu Općinskog vijeća Općine Pakoštana od 16. ožujka. Na općinskim stranicama nema zasad nikakvog traga da je ta sjednica održana, ni što je na njoj odlučeno, no u telefonskom razgovoru s općinskom upravom doznajemo da je održana, te da ‘još nisu isprintali’ zapisnik. Ovdje makar pogledajte njezin dnevni red i 4. točku: (Poziv za 20. sjednica Općinskog vijeća Općine Pakoštane).
Vrgada – ovo bi trebala biti marina
Inače, prethodno, brojne primjedbe velikog broja građana upućene vlastima Općine Pakoštane na dokument nazvan Prijedlog ODLUKE o donošenju Urbanističkog plana uređenja obalnog pojasa uvale Vrgada su uglavnom odbačene, kao i sva upozorenja kako je takvo što posve neprimjereno te će dovesti do trajne devastacije otoka i gubitka identiteta i zagađenja okoliša. Općinske vlasti su prije par tjedana svim sudionicima javne rasprave o tom dokumentu poslali obavijesti, a u kojima nisu naveli sve primjedbe koje su zaprimili, nego samo djelomično, upozoravaju Vrgadini koji se protive tom projektu za kojeg misle da će poništiti sve ljepote i vrijednosti otoka radi nečijeg profita, te otok pretvoriti u privatnu marinu.
Skica marine u Vrgadi
Kako je poznato, tamo se među ostalim, namjerava iskopati prirodna pješčana plićina, ukloniti svi povijesni kameniti ‘muliovi’, a cijeli obruč oko uvale zabetonirati i pretvoriti u privez (oko 200 vezova) i servis i sanitarne čvorove za nautičare, a planiraju sravniti i samljeti kamenitu obalu istočno od pristana te je ‘prihraniti’ i pretvoriti u tzv. plažu.
Koliko oni koji bi trebali brinuti o okolišu, mjerodavno Ćorićevo ministarstvo, doista brinu svjedoči i dokument od 24. rujna 2019. godine u kojemu oni donose Rješenje (Rjesenje_Vrgada) po kojemu za namjeravan zahvat ‘uređenje otvorene luke Vrgada nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu mjere zaštite okoliša’.
Posebno je intrigantno i tragikomično koju ‘mjeru zaštite okoliša’ navode: predlažu da se iz plićine koju treba posve iskopati tamnošnje periske premjeste – na drugu stranu otoka.
-Neposredno prije početka izvođenja radova u moru potrebno je, uz nadzor stručnjaka biologa, premjestiti sve jedinke strogo zaštićene vrste plemenita periska (Pinna nobilis) na drugu lokaciju izvan zone mogućeg utjecaja, a unutar područja ekološke mreže HR3000085 Otok Vrgada SI strana s o. Kozina – vele ti stručnjaci.
(foto TRIS/G. Šimac)
Cjeloviti dokument Urbanističkog plana uređenja obalnog pojasa uvale Vrgada pogledajte na ovoj poveznici.
No nastavlja se i borba za Vrgadu od strane onih koji se ne slažu s tim projektom. Umjesto citiranja tog Plana radije ćemo u cijelosti objaviti dopis građana Županijskoj lučkoj upravi u Zadri kojoj su ga poslali s nadom da će ih saslušati, no kako su i lučke i državne i općinske vlasi na ‘istoj liniji’, do sada na taj dopis, kažu, nisu dobili nikakav odgovor. Stoga ćemo, radi budućih naraštaja, njihov dopis u cijelosti objaviti na našim stranicama, a kako ne bi bio zaboravljen, te kako nove generacije znaju kako je ipak bilo onih koji su pružali otpor ovome projektu koji će, ako se ostvari, biti kraj dosadašnje Vrgade.
Ovo bi zabetonirali i zauvijek izmjenili lice Vrgade(foto TRIS/G. Šimac)
Prije toga, napomenut ćemo još samo kratko kako smo se u višedesetljetnoj novinarskoj praksi, na žalost, nagledali i naslušali i susretali s raznim projektima koje ove ili one vlasti gurale za potrebe privatnih političko-poduzetnčkih interesnih skupina, a koji su se zasnivali na eksploataciji zajedničkih resursa i imovine svih nas (obale, javnih gradskih površina, zelenih površina, šuma itd.).
Ipak, do sada nije često viđeno da je čitav jedan otok, odnosno srce svakog otoka, njegova luka, u potpunosti namjeri koristiti u, kako to uvijek biva, u nečije pribatne svrhe. Evo dopisa:
Stanovnici, vlasnici kuće
i stalni posjetitelji otoka
VRGADA
ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR
Franka Lisice 77
23000 ZADAR
mail : info@cpa-zadar.hr
VRGADA, 22. Veljače 2021
PREDMET: Projekt izgradnje luke u sjevernoj uvali na otoku Vrgadi
Poštovani,
ovim Vam se putem obraćamo u vezi projekta izgradnje luke otvorene za javni promet
u sjevernoj uvali na otoku Vrgadi. Dopustite da Vam kao nadležnom tijelu za
potvrdu Maritimne studije (usp. Obrađene primjedbe, str. 2., u: Općina
Pakoštane, Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu Urbanističkog plana rješenja
obalnog pojasa uvale Vrgada, od 5. listopada 2020.), kojom bi se trebale utvrditi
pojedinosti glede manevarskog prostora za brodove na području samoga „ulaza“ u
luku, osobito po vjetru, i druge specifičnosti, uputimo nekoliko napomena koje bi valjalo
uzeti u obzir prilikom detaljnog razmatranja i u konačnici odobravanja ili neodobravanja
ovakvog projekta:
1. S obzirom na poziciju projektom predviđenog lukobrana (u
projektu primarni lukobran) u odnosu na postojeći gat (u projektu sekundarni
lukobran) dobiva se prilično uzak prolaz u obliku slova „S“ koji bi bio jedini „ulaz“
i „izlaz“ iz projektom predviđene javne luke na otoku Vrgadi. Usto, taj je „ulazizlaz“ u luku otvoren izravnim udarima bure (usp. grafički prikaz, Aneks br. 1).
Udari vjetra bi bitno smanjili manevarske mogućnosti prilikom uplovljavanja ili
isplovljavanja plovilâ iz luke i time doveli u pitanje njihovu sigurnost, a sâmo bi
trajektno pristanište za vrijeme burnih dana bilo potpuno neuporabivo. Također,
valja naglasiti da su mnogi primijetili neadekvatne gabarite samoga „ulazaizlaza“ u luku budući da je projektom predviđeno 145 vezova u luci za različite
tipove plovila (Koliko će ih u visokoj sezoni istovremeno biti u manevru upravo
na ovim uskim vratima?).
Ovo bi zabetonirali i zauvijek izmjenili lice Vrgade(foto TRIS/G. Šimac)
2. Nadalje, osim što se projektom predviđa potpuno uklanjanje postojećih
kamenih „mula“ u uvali, što smatramo prekomjernim zadiranjem u tradiciju
otočke pučke gradnje te na neki način i štetom (Aneks br. 2), planirano je
također produbljivanje, odnosno prekopavanje velikoga dijela uvale. Ne bi
pritom nikako trebalo zanemariti činjenicu da se u plitkom dijelu te uvale nalazi
sediment mulja pomiješan s kroz zemlju filtriranim sadržajem tehnički
neispravnih starih, ali još uvijek u aktivnoj uporabi (pogotovo u sezoni) septičkih
jama. Takvim planiranim zahvatom produbljivanja same uvale sav bi se
sediment s morskoga dna podigao van, što bi dugotrajno prouzročilo stvaranje
neugodnih mirisa u čitavom prostoru spomenute uvale.
3. Potom, projekt kanalizacije je, kako se tvrdi u navedenom Izvješću općine
Pakoštane, tek u izradi, a u Elaboratu utjecaja na okoliš, izrađenom u sklopu
provedbe postupka Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš,
kanalizacija se nigdje ne spominje niti se predviđa na bilo koji način spajanje
projektirane luke za javnu uporabu na otoku Vrgadi na kanalizacijsku mrežu,
dok je spajanje na vodovodnu mrežu projektom predviđeno. Pitamo se, kuda s
otpadnim vodama bilo s plovila bilo sa samoga pristaništa do realizacije
kanalizacijskog sustava na otoku Vrgadi? Navedenim Elaboratom ta
problematika nije obuhvaćena.
4. Izgradnjom projektom predviđenog primarnog lukobrana „zatvorila“ bi se
gotovo čitava uvala, što bi uvelike smanjilo mogućnost prirodne cirkulacije mora
u njoj te autopurifikacije same uvale. Prethodno spomenute tehnički neispravne
„crne jame“, čiji se sadržaj filtrirajući se kroz zemlju zapravo cijedi u spomenutu
uvalu, predstavljale bi itekakav ekološki problem za čistoću mora u uvali, što
također nije obuhvaćeno navedenim Elaboratom.
Ovo bi zabetonirali i zauvijek izmjenili lice Vrgade(foto TRIS/G. Šimac)
5. U Elaboratu utjecaja na okoliš tvrdi se da bi projektom predviđeni
„cirkulacijski kanal“, koji bi se trebao nalaziti na zapadnom dijelu primarnoga
lukobrana, bio dostatan za autopurifikaciju uvale, pri čemu se zanemaruje više
od polovice površine luke (naime njezin dio istureniji prema kopnu, prema
„kraju“ uvale) koja ne bi bila izložena učinku „cirkulacijskoga kanala“ nego bi
postala „mrtva uvala“.
6. Ističemo da nitko nije protiv uređenja postojećeg stanja u sjevernoj uvali
na otoku Vrgadi, ali u isto vrijeme smatramo da ovaj projekt, ovakav kakav jest,
nije prihvatljivo rješenje zbog svojih brojnih i očitih manjkavosti, osobito s
obzirom na prirodne gabarite uvale koja je prikladna za omanji broj vezova, ali
ne i za 145 i više što komunalnih što javnih vezova, kako je predviđeno ovim
projektom. Planirati realizaciju za pojmove otoka Vrgade ovako velikog projekta
prije izgradnje prijeko potrebne prateće infrastrukture (prvenstveno kanalizacije)
smatramo dugoročno pogubnim za sâm otok, čistoću i kakvoću mora u
spomenutoj uvali te samu kvalitetu života stanovništva Vrgade, kao i za
potencijal turističke ponude koji je na otoku Vrgadi, upravo zbog „nedostatka“
ovakvih „civilizacijskih“ sadržaja, prepoznat i neobično cijenjen kako od
nautičara tako i od stalnih i prolaznih gostiju.
7. Osobito valja uzeti u obzir položaj sjeverne uvale kojim je ona izložena
snažnim udarima bure. Da bi se suzbili udari vjetra, potrebno je izgraditi
ogroman lukobran čijom bi se realizacijom zapravo otvorio čitav niz trajno
nepopravljivih nedostataka i poteškoća za funkcioniranje luke otvorene za javni
promet. Stoga se postavlja pitanje: Zašto se kao moguća lokacija izgradnje luke
otvorene za javni promet na otoku Vrgadi nije uzela u obzir i uvala Sv. Andrije,
koja je prirodno zaštićena od udara vjetra, prostorno veća (Aneks br. 3) i puno
jednostavnija za produbljivanje od sjeverne luke, s obzirom na njezino dno od
pijeska i mulja? Osim toga, uvala Sv. Andrije velikim se svojim dijelom nalazi
izvan naselja, čime bi se sačuvao izgled centralnog dijela Vrgade, t.j. malog
ribarskog otoka.
Ovo bi zabetonirali i zauvijek izmjenili lice Vrgade (foto TRIS/G. Šimac)
U nadi da ćete razmotriti ovih nekoliko napomena, koje nemaju nakanu biti obojane
negativnim tonom, nego naglašavajući očite nedostatke projekta ukazati na njegovu
neprikladnost i nužnost dorade (uzevši itekako u obzir i samu lokaciju) prije konačnog
odobrenja, usvajanja i realizacije, da bi uistinu bio „napredak“ kako za sâmo mjesto
Vrgadu tako i za a zajedničko nam pomorsko i društveno dobro Županije a time i
Republike Hrvatske.
Odgovor na ova dopis nisu dobili, pa su prije nekoliko dana poslali novi:
22. veljače uputili smo Vam mail koji je poslan ponovo 23. veljače, u kojem je PDF
dokument dopunjen grafičkim prikazom Aneks 3.
Do danas nismo dobili odgovor iako je mail upućen na 4 adrese :
1) Županijska lučka uprava Zadar
info@cpa-zadar.hr
2) Uprava sigurnosti plovidbe
Kap. Siniša Orlić, pomoćnik ministra – uprava.sigurnosti.plovidbe@pomorstvo.hr
3) Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu – infrastruktura@mmpi.hr
4) Uprava za EU fondove i strateško planiranje – fondovi@mmpi.hr
Pitanje je dakle da li ćemo dobiti odgovor i ako da – kada, a ako ne – onda zašto ne.
Ujedno Vas želimo informirati da ukoliko ne dobijemo zadovoljavajući odgovor najkasnije do
10 travnja, da će slučaj biti proslijeđen kako društvenim mrežama i medijima tako i političkim
partijama, udrugama za zaštitu okoliša i europskim institucijama.
(foto TRIS/G. Šimac)
Evo i jednog od ranijih dopisa:
Smatramo kako su stanovnici Vrgade dovedeni pred gotov čin. Izostalo je informiranje javnosti o svim pred koracima planiranja gradnje u Luci.
2. Nije jasno koliko će biti visoke nove građevine u usporedbi s postojećim stanjem, te koliko će sva nadogradnja postojeće infrastrukture izmijeniti postojeću ekološko/krajobraznu/kulturološku vrijednost ove lokacije i same Vrgade. Stvarne mjere koje su ucrtane u projekat nemaju realne mjere sa stvarnošću i veličinom same uvale, tj. uvala je puno manja nego je to projektant predvidio, dakle iz viđenog stoji da nije kročio nogom nikada na otok, a kamoli izmjerio uvalu.
3. Mul koji će se rušiti, prije svega 6 godina obnovljen je novcima poreznih obveznika. Sada se novcima europskih poreznika namjerava ponovno rušiti? Sve navedeno ukazuje da donosioci odluka nemaju jasnu viziju razvoja mjesta te da se prema novcima poreznih obveznika ne ponašaju odgovorno.
4. Zabrinjava neodgovorno postupanje prema arheološkim nalazima u samoj luci. U kojoj se vide antički ostaci nekadašnjih građevina.
Pristanište (foto TRIS/G. Šimac)
5. Uvala je plitka. Projektom je predviđeno produbljivanje uvale te će se enormne količine pijeska i mulja izvući iz uvale, bez jasnog objašnjenja gdje će se deponirati. S obzirom na školjke koje su zakonom zabranjene u izlovljavanju, a riječ je o “Prstacu”, kako ćete riješiti taj problem? Također ribica “Crveni pjetlić” koja obitava u tim plićacima.
6. Vrgada nema izgrađenu kanalizaciju te će ovako veliki projekt dodatno opteretiti ispuste fekalija u more.
7. Nije jasno kako će sva popratna infrastruktura (parkiralište, pristupne ceste, i sl.) utjecati na ovo područje, ne samo ciljeve očuvanja već i na značajni krajobraz.
8. Maćehinski odnos Općine Pakoštane spram Vrgade, stvara opravdano nepovjerenje u ovakav megalomanski projekt kojim se narušava vizura pitoresknoga malog ribarskog naselja.
9. Načelnik Pakoštana gospodin Kurtov opravdava parkiralište na Vrgadi ispred dućana s preduvjetima jeftinije gradnje na otoku. Isto se može postići i s 5 novih odlazaka broda isključivo za prijevoz građevinskog materijala, godišnje, na račun Pakoštana. Isplovljavanje 5 brodova godišnje zasigurno manje koštaju od cijelog predviđenog projekta. Parkiralište je predviđeno na otoku koji nema automobilistički promet te nema niti infrastrukturu za isti.
10. Mišljenja smo kako predmetni zahvat, ne bi trebalo provesti zbog gore navedenih razloga. Ujedno napominjemo da postoji dio na Vrgadi gdje postoji dublja uvala na području uvale Sv. Andrija. Spomenuta lokacija ne bi utjecala na promjenu vizure mjesta te bi sačuvala izgled ribarskog mjesta dok bi se nautički promet dislocirao iz Luke na dio gdje bi gradnja bila jeftinija i brža. Inače uvala Sv Andrija je pružala utočište svim brodovima za vrijeme jakih vjetrova naročito bure. Da je Općina Pakoštane pravovremeno informirala javnost o predviđenim projektima, ne bi se dovelo u pitanje očuvanje prirodnog, ekološkog, krajobraznog bogatstva našeg otoka Vrgade.
(foto TRIS/G. Šimac)
-Vrgada. Samozatajni otok na kojemu nema automobila, ali sve je nadohvat ruke, i trgovina i nekoliko ugostiteljskih objekata, crkva…Gusta borova šuma, čisto more i pristupačne plaže glavna su obilježja jedinog stalno naseljenog otoka pakoške rivijere. Vrgada je idealno mjesto turistima željnim opuštanja i mira. – tako ga reklamiraju na stranicama TZ Pakoštana, no ako se ovaj projekt realizira taj će opis morati mijenjati jer se, uz marinu, planira i uspostava kamionskog prometa za potrebe građevinskih projekata.
Vrgada iz zraka
***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
