Neovisni novinarski portal
5.12.2021.
DRUŠTVO (NE)ZNANJA
Foto: pixabay.com, ilustracija

Nejednakost:
Trogodišnje istraživanje pokazalo tko je u Hrvatskoj elita, tko na dnu i kakva je sredina

Foto: pixabay.com, ilustracija

Tko u Hrvatskoj čini elitu, tko je u sredini, a tko na dnu klasne nam hijerarhije? U kojoj smo zapravo mjeri klasno nejednaki i koliko nas je među svima nama posebno ranjivo u kriznim situacijama poput ove koju živimo posljednjih desetak mjeseci? Odgovore na ta i druga pitanja kojima se utvrdilo kako se ljudi različitih klasnih položaja nose s prirodnim katastrofama kao što su potresi i poplave te s posljedičnim financijskim poteškoćama dalo je sociološko istraživanje naziva ‘Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti’.

Veliko sociološko istraživanje klasnih razlika u tri je godine provela i prije neki dan rezultate objavila grupa naših znanstvenika predvođena doktoricom znanosti Karin Doolan sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Razgovarali su u okviru tog istraživanja, provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva, sa ženama i muškarcima u dobi od 35 do 75 godina, bilježili njihove životne priče i došli do različitih zanimljivih saznanja o tome kako klasni položaj ispitanika djeluje na njihova poimanja samih sebe odnosno životnih im putanja te posebno u okolnostima kriznih situacija. Rezultati istraživanja pokazali su u prvom redu to da je više od polovice stanovništva Hrvatske posebno ranjivo u kriznim situacijama i da suprotno dugovječno prevladavajućoj percepciji o izrazito stratificiranom društvu bez srednjeg sloja hrvatsko društvo danas ipak ima nešto veći broj ljudi u klasnoj sredini, uz malu elitu na vrhu i većinu na dnu klasne hijerarhije. Klasne su razlike, dakle, u stvarnosti nešto manje nego što se to čini pa i prema subjektivnoj procjeni ispitanika u ovom istraživanju odnosno njihovoj percepciji hrvatskog društva. Konkretno, u elitu spada 12 posto stanovništva, srednja klasa obuhvaća 29 posto, najbrojnija je na dnu radnička klasa sa 44 posto dok su na dnu dna hijerarhije 15 posto pripadnika niže klase.

Zamjeranje bogatima

Tipičan primjerak hrvatske elite, došlo se do spoznaje, po zanimanju je izvršni direktor, liječnik, odvjetnik ili profesor, visoko je obrazovan, živi u većem gradu i posjeduje ušteđevinu, a u toj društvenoj klasi na vrhu klasne hijerarhije nešto je veći broj muškaraca nego žena. Među hrvatskom elitom su i političari, u ovom istraživanju, međutim, klasificirani  kao menadžeri. Voditeljica projekta naglašava kako ljudi obično ne pomisle da u elitu spadaju i stručnjaci i primjećuje kako su sudionici istraživanja elitu dominantno doživjeli kao bogataše i političare, zamjerajući pritom bogatima da su bogatstvo ili naslijedili ili se obogatili na korumpiranoj privatizaciji društvene imovine. Objašnjava sociologinja teorijski kontekst u kojem se pripadnost eliti ne mjeri samo dubinom nečijeg novčanika odnosno da elita u hrvatskom društvu nisu, kako se to uvriježeno misli, samo bogataši i političari nego da je elita i ona ekonomska i ona politička i ona kulturna. To, reći će, znači da klasnu pripadnost čini zanimanje koje netko obavlja, položaj unutar tog zanimanja i količina ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala koji netko posjeduje odnosno da razlike među klasama čini dominantni stupanj obrazovanja pripadnika određene klase, njihov prosječni mjesečni prihod, vrijednost nekretnine ili širina mreže poznanstava.

Značajne razlike između starije i mlađe srednje klase

Srednju klasu za koju smo pogrešno mislili da je gotovo nemamo čini onaj dio stanovništva s višim razinama ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala od radničke klase, a ovo je istraživanje pokazalo da obuhvaća zanimanja poput malih poduzetnika i činovnika ali i medicinskih sestara. Pokazalo je istraživanje i značajne razlike između mlađih i starijih pripadnika srednje klase – da je mlađa srednja klasa prosječno bolje obrazovana od starije, da govori više stranih jezika i da veći udio njih posjeduje štednju. Istraživačica Doolan navodi kako bi prema neo-markisističkoj klasnoj analizi poduzetnici bili viša klasa jer posjeduju sredstva za proizvodnju, kupuju rad drugih i kontroliraju ga te da su i u ovom istraživanju koje ih je svrstalo u srednju klasu prema svojim karakteristikama ispali sličniji menadžerima i stručnjacima na vrhu klasne hijerarhije. Ispitivanje terenski provedeno tijekom 2017. godine pokazalo je da poduzetnici u većoj mjeri uživaju viši životni standard – u većoj mjeri od ostalih grupa zanimanja procjenjuju da njihovo kućanstvo može zadovoljiti svoje potrebe, u manjoj mjeri očekuju financijske poteškoće u budućnosti i od svih ostalih grupa zanimanja procjenjuju nekretninu koju posjeduju skupljom.

Neka druga radnička klasa

Radničku klasu u koju spada najveći udio stanovništva, njih rekli smo 44 posto, čine i industrijski i poljoprivredni radnici i zanimanja poput vozača i automehaničara, ali dominantno je to neka druga radnička klasa od one koja je nekoć masovno radila u industriji i podrazumijeva manje kvalificirane radnike koji se uglavnom bave zanimanjima konobara, čistačica, kuhara i dostavljača. Analize su pokazale i razliku između mlađe i starije radničke klase, da mlađa ima višu razinu ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala, dio nje čak i štednju. Karin Doolan kaže kako se po pitanju usporedbe društva danas i u Jugoslaviji spominjala razlika u statusu radničke klase i to s nostalgijom za socijalističkim vremenom kada je radnička klasa po njihovom sjećanju živjela bolje nego danas i uz poruku da radnička klasa danas ne uživa nikakav status. Dobar dio nekadašnje radničke klase danas je niža klasa, po zanimanju najčešće kvalificirani radnici u industriji i poljoprivredi i niže kvalificirani radnici, mahom osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem, iz ruralnih krajeva i osobe starije životne dobi.

Jaki emotivni naboj

Prema pripadnicima niže klase koja se često poistovjećuje sa slikom prebiranja po kontejnerima ispitanici su uglavnom iskazali sažaljenje, a prema političkim i ekonomskim elitama prezir, ocjenjujući da nisu zaslužili imati moć i bogatstvo kojima raspolažu. Zadarska sociologinja naglašava da biti pripadnikom određene klase ne znači samo možeš li si ili ne nešto priuštiti nego i to kako se osjećaš, da klasnu pripadnost u ovom istraživanju obilježavaju sram, zavist, prezir, sreća, osjećaj sigurnosti i nesigurnosti te nada pa zaključuje kako se radnička klasa češće od drugih u pogledu svog rada ili plaće osjeća neuspješno i anksiozno. Klasne razlike u hrvatskom društvu nose jaki emotivni naboj pa je tako istraživanje pokazalo da je tek jedna desetina na njih indiferenetna dok više od polovice ispitanih klasne razlike čine ljutim, a njih oko trećine tužnim.

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI