Supovi Histra, Veles, Mokoš, Cres, Fojiška, Krušija, Hana, Andrija, Niko i Saša M. od danas slobodno lete iznad otoka Cresa. Deset pernatih pušteno je iz ‘izolacije’, tj. iz ptičje ambulante, javljaju iz Javne ustanove “Priroda”. 

– Riječ je o mladim bjeloglavim supovima koje su ljudi spasili prošle godine i koji su se nakon toga rehabilitirali u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu. Otočani, a posebno stanovnici Belog imaju velike zasluge u spašavanju supova. Sami donose pronađene unesrećene mlade ptice te sudjeluju u akcijama spašavanja s djelatnicima Oporavilišta. Naime, hrvatski supovi imaju specifičan izbor lokacije za gniježđenje – gnijezde se na liticama neposredno iznad mora, pa za mlade, i letu ne baš vične, supove, more može biti pogibeljno. U oporavku i puštanju bjeloglavih supova u prirodu Javna ustanova Priroda surađuje sa udrugama BIOM i Tramuntana te Zoološkim vrtom grada Zagreba – vele u JU Priroda. 

Zadivljujuće je što se stanovništvo Cresa tako zaštitinički odnosi prema tim rijetkim pticama, te što imaju visoku svijest o važnosti očuvanja prirode i živog svijeta. Negdje drugdje u Hrvatskoj, moramo primjetiti, desilo bi se da takve ptice, bez obzira na ugroženost i malobrojnost, neka budala ustrijeli iz lovačke puške, ili ih pak otruje, što je čest slučaj.

Ekipa za puštanje supova

Ekipa za puštanje supova (foto JU Priroda)

Neki od rehabilitiranih supova opremljeni su GPS odašiljačima kako bi se pratilo njihovo kretanje. Zahvaljujući GPS odašiljačima znat će se kamo su supovi sa Cresa odletjeli. Ptice koje su sada puštene, neko će se vrijeme zadržati na Kvarneru, a potom se pridružiti dijelu creskih supova koji nisu na gniježđenju, pa ljetne mjesece redovito provode u austrijskim Alpama. Tamo zbog mnogobrojnih domaćih životinja i divljači koja boravi na planinskim pašnjacima, supovi imaju obilje hrane. Dolaskom zime i snijega, supovi se vraćaju na jug. Neki ostaju na Kvarneru, a poneki odlaze južnije, najčešće do Grčke.

U svakom slučaju, za supove će i ove godine biti turizma: malo u Austriju, pa natrag na jug, u Hrvatsku i Grčku… nije loše.

Puštanje supova (foto JU Prioda)

Bjeloglavi supovi zakonom su strogo zaštićene životinje koje obitavaju na svega nekoliko kvarnerskih otoka – Cresu, Plavniku,  Krku i Prviću. Upravo zato svaka jedinka vraćena u prirodu ima iznimnu vrijednost.

Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 – 2,80 m. Duljina ptice je oko 100 cm , a može doseći masu između 6 i 13 kg. Očekivani životni vijek im iznosi 30 do 40 godina, a spolnu zrelost dostižu u dobi između 5 i 7 godina. Gnijezdi se između siječnja i ožujka, a ženka polaže samo jedno jaje između sredine siječnja i kraja veljače. Ležanje na jajima traje 110 do 120 dana. Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Nikada ne napada živi plijen.

Leti, leti…. (foto JU Priroda)