Ne smiruje se kriza na grčko-turskoj granici. Prijeti li nam repriza 2015.? U Turskoj je još uvijek oko 3,5 milijuna izbjeglica kojima su, navodno, turske vlasti poručile da im je put otvoren, a nakon toga je krenuo stampedo prema Grčkoj. Policija je u sukobu s migrantima koristila suzavac. Turske vlasti optužuju Grčku za ubojstvo jednog migranta, Grci to demantiraju, kriza i kaos uzimaju ponovo svoj danak u životima nesretnih ljudi koji se pokušavaju probiti do sigurnog EU tla. Dramatični prizori s granice nesretnih majki s uplakanom djecom, slike potopljenih ljudi i čamaca koji ilegalno prevoze migrante i na njihovoj tragediji zarađuju, obilaze svijet koji se zatvara u svoju sebičnu sigurnost i zaboravlja na humanost. A dobro znamo da su ovu krizu proizveli upravo oni koji se danas najbešćutnije ograđuju od tih nesretnih ljudi…
U Hrvatsku je stigao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Tema razgovora s hrvatskim državnim vrhom je bila, javlja HRT, migrantska kriza i sigurnosni izazovi, situacija u Siriji. U Hrvatskom saboru se otvorila žučljiva rasprava o izlasku vojske na granice. Situacija postaje sve ozbiljnija…
Europski dužnosnici obišli su grčku granicu i uvjerili se na licu mjesta u potencijalne opasnosti od eskalacije krize. Grčke vlasti tvrde da je u zadnjih 12 sati na njihovo tlo ušlo 4600 izbjeglica, što samo potvrđuje da se kriza ne smiruje. Protivno dosadašnjim uvjeravanjima, među nesretnim ljudima koji zajedno s malodobnom djecom bježe tražeći spas u Europi, najmanje je Sirijaca. Mahom se radi o Afganistancima, Palestincima, Afrikancima… a unatoč neposrednoj blizini bugarske granice, i ne pokušavaju preći na tlo Bugarske. Svi imaju samo jedan cilj: europski zapad!
Uoči sutrašnjeg susreta ruskog i turskog predsjednika, Putina i Erdogana u Moskvi, u Zagreb je stigao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji se sastao s premijerom Plenkovićem, a susrest će se i s predsjednikom Milanovićem. Nakon susreta, premijer je potvrdio da se razmatraju svi scenariji u zaustavljanju migranstke krize, pa i izlazak vojske na hrvatske granice, kojoj bi trebalo zakonski dati veće ovlasti za djelovanje na granici. Treba biti pripravan na intenziviranje situacije, rekao je Plenković i dodao da velikih prijetnji za Hrvatsku neće biti ukoliko grčka i bugarska granica budu nepropusne.
Premijer je naveo kao povod dolaska glavnog tajnika NATO-a u Zagreb, neformalni sastanak ministara obrane EU-a, kojemu je Hrvatska, kao zemlja predsjedateljica Vijećem EU-a, domaćin. Kazao je kako su razgovarali o djelovanju Hrvatske u okviru NATO-a.
– Odgovorna smo saveznica, zemlja koja daje doprinos brojnim međunarodnim misijama. Ukupno je oko 440 pripadnika HV-a u različitim misijama, bilo da su one NATO-ove, međunarodna savezništva ili EU-misije. To znači da u odnosu na broj pripadnika Hrvatske vojske imamo značajan doprinos globalnom miru i sigurnosti- izjavio je Plenković, te napomenuo, prenosi HRT, kako su posebno razmatrali problem migrantske krize i ponovili čvrst i jasan stav da treba sprječavati nezakonite migracije, neinstrumentalizirati ljude koji su ionako u iznimno teškom položaju i obmanjivati ih da su granice otvorene.
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević govori o angažmanu vojske u perspektivi, ako se situacija dodatno pogorša, a utješno bi trebalo biti to što vojska ima planove, procedure i uvijek je, veli Krstičević, spremna dati potporu hrvatskoj policiji.
Priprema se i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.
O izlasku vojske na granice govorilo se danas, dosta žučljivo, i u Hrvatskom saboru. Suverenisti Hrvoja Zekanovića tvrde da se granica mora štititi, a sredstva prisile postoje. Mostov Nikola Grmoja je uvjeren da se može sve , ako se tako odredi. SDP-ov Ranko Ostojić žestoko se protivi izlasku vojske na granice, jer ovo nije ni 2015. ni 2016. kada je vojska priskočila u pomoć policiji tako što je gradila izbjegličke kampove. Danas za angažman vojske u migrantskoj krizi nema razloga, smatra Ostojić. Vojska u kritičnim situacijama puca, a svima je, kaže, jasno što to znači…
U intervjuu za RTL televiziju čak je i bivši predsjednički kandidat i šef novoosnovane stranke Domovinski pokret Miroslava Škore, decidirano izrazio stav da vojska mora stati na granice i čvrsto ih braniti. Trebalo je to odavno napraviti, kazao je Škoro, i s tim ne treba čekati nego izgraditi fortifikacije i poslati vojsku čim prije na granicu.
Bivša ministrica obrane Željka Antunović : Voljela bih živjeti u zemlji u kojoj vojska ne mora izlaziti na granicu…
Treba li eskalirajuću migrantsku krizu rješavati izlaskom vojske na granicu, i znači li to da će i Hrvatska biti spremna na primjenu sile prema civilima koji ionako proživljavaju pravu dramu s potpuno neizvjesnim ishodom? Ovih dana je to prvorazredno pitanje i za hrvatski establishment ali i za dio hrvatskih građana za koje je odnos prema migrantima pitanje savjesti i humanosti, tim prije jer smo i sami ne tako davno prolazili izbjegličku kalvariju.
Bivša ministrica obrane Željka Antunović, danas članica Vijeća za domovinsku sigurnost, prihvaća da izlazak vojske na granicu ne znači nužno primjenu sile, ali ipak za portal Otvoreno.hr kaže:
“Ja bih uistinu voljela živjeti u zemlji u kojoj vojska ne mora izlaziti na granicu… Sukobi s migrantima za mene su neprihvatljivi… ” Zagovornica je političkog rješenja, ali , smatra da treba biti realan i shvatiti da “Hrvatska može biti zemlja koja daje prijedloge, ali konačni odgovori ipak će doći s relacije Europska Unija- Turska”.
