Upravo u ovim trenucima mnogi od nas ‘kuhaju’ se na velikim vrućinama, posebice oni koji žive u gradovima i nisu u mogućnosti boraviti u klimatiziranim prostorima. Na žalost, većina naših gradova i gradskih vlasti ne čini ništa kako bi olakšali življenje svojim građanima u vremenima tegobnih promjena klime i prevelikih vrućina. Nekompetentnim vlastima ni na kraj pameti nisu projekti koji bi ublažili teškoće koje donose vreline. Manje-više u gradovima s pametnijim i obzirnijim vlastima odavno s pripremaju za aktualno stanje, pa već godinama sade sve više drveća i zelenila i pretvaraju zapuštene i betonirane dijelove grada u nove parkove, te postavljaju javne česme, rashladne zone i slično.
Kod nas se pak u nekim gradovima čini suprotno: umjesto toga se zelene površine pretvaraju o nova betonska zdanja, sve zbog nečije brze zarade. Ipak, čini se da pušu neki osvježavajući vjetrovi, makar u Zagrebu. Eto osvježavajuće vijesti: upravo danas, na temperaturama iznad 30 trupnjeva, u Zagrebu je predstavljen jedan zanimljiv projekt koji je u dosluhu sa suvremenim trendovima u drugim europskim gradovima: ozelenjivanje zapuštenih i betoniranih dvorišta, a kakvih je u Zagrebu mnogo. Ako ovaj model zaživi, i ako bude sloge gradskih vlasti, stanara i stručnjaka kao u ovom slučaju, nekima će ljeta svakako biti podnošljivija.
Naime, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima gradonačelnika Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom, danas je u Zvonimirovoj ulici 13 predstavio dosadašnje rezultate projekta ozelenjivanja gradskih dvorišta. Unutarnja dvorišta gradskih blokova, koja su desetljećima bili pretežno betonirana ili zapuštena ovim se projektom pretvaraju u zelene oaze za susrete, odmor i boravak stanara. Istodobno hlade grad tijekom ljetnih mjeseci, povećavaju bioraznolikost i doprinose kvaliteti života u gradskim blokovima.
14 zelenih dvorišta
„Koncept zelenih dvorišta temelji se na tome da Grad osigura početna ulaganja u ozelenjavanje i uređenje prostora, dok nakon završetka radova održavanje preuzimaju sami stanari. Riječ je o nečemu što je nastalo u Zagrebu, a što sada proučavaju i drugi europski gradovi kako bi ga prenijeli u svoje sredine“, rekao je gradonačelnik Tomašević.
Dosad je uređeno ukupno 14 gradskih dvorišta. Sedam ih je realizirano tijekom pilot-faze projekta 2025. godine, dok je dodatnih sedam uređeno ove godine u sklopu europskog projekta ActGREEN – Aktiviranje zelenih dvorišta za ugljičnu neutralnost, koji Grad Zagreb provodi u suradnji s Agronomskim fakultetom, Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata i udrugom ODRAZ. Projekt se sufinancira sa 75 % sredstava Europske unije, a ove je godine nagrađen medaljom Hrvatske komore arhitekata za inovacije i održivost.
“Od prvog dana bili smo odlučni da naše dvorište nikada ne bude spremište za automobile, odnosno garaža. Oduvijek smo željeli više zelenila. Zato zahvaljujem na ovoj prekrasnoj inicijativi koja nam je uvelike pomogla oplemeniti naš urbani stil stanovanja”, rekla je Ida Martinjak, predstavnica suvlasnika.
Projektna dokumentacija izrađena je za 17 novih lokacija, a vrijednost dosad izvedenih radova iznosi gotovo 700.000 eura.
‘Učestverostručili smo broj stabala’
„U posljednje četiri godine učetverostručili smo broj stabala koje sadimo na javnim površinama. Međutim, u središtu grada zbog podzemne infrastrukture često je teško i skupo saditi nova stabla. Zato su unutarnja gradska dvorišta izvrsna prilika za povećanje zelenih površina koje jednako pridonose rashlađivanju grada i smanjenju efekta toplinskih otoka, kao i poboljšanju kvalitete zraka“, rekao je gradonačelnik Tomašević.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je kako je ozelenjivanje dvorišta dio šireg programa urbane revitalizacije Zagreba. Nedavno je proveden natječaj za obnovu pročelja koji se u cijelosti financira iz sredstava spomeničke rente te je formirana lista od 65 zgrada koje će biti obnovljene. Paralelno se provodi i uklanjanje grafita na koje se prijavilo gotovo 600 predstavnika suvlasnika, također u potpunosti financirano iz gradskog proračuna, pri čemu se grafiti uklanjaju po cijelim uličnim potezima kako bi učinak bio vizualno cjelovitiji.
“Riječ je o sustavnoj akciji koja obuhvaća ozelenjivanje, obnovu pročelja, uređenje platoa, sufinanciranje ugradnje liftova, širenje pješačkih zona i postavljanje spremnika kako bi Zagreb bio ljepši, čišći i kvalitetniji za život”, zaključio je zamjenik gradonačelnika Korlaet.
Najavio je i nastavak širenja pješačkih zona u Teslinoj, Masarykovoj i na početku Preradovićeve ulice.
Lako je pretpostaviti kako će, kako zbog neukosti, kako zbog političkih podmetanja, biti gorljivih protivnika zamisli o proširivanju pješačkih zona u središtu Zagreba, no to je, pokazala je to praksa europskih metropola, jedini mogući put za bolji i ugodniji život u središtima velikih gradova.
