Neovisni novinarski portal
13.2.2025.
HRVATSKA / knin / POLITIKA
Crna kninska iseljenička statistika: Gotovo šest tisuća stanovnika napustilo Knin u 8 godina!

Crna kninska iseljenička statistika:
Gotovo šest tisuća stanovnika napustilo Knin u 8 godina!

Podaci Državnog zavoda za statistiku govore o katastrofalnom iseljeničkom valu koji je zapljusnuo grad Knin. Prema službenim brojkama, grad je napustilo oko 40 posto stanovništva, a neslužbeno se vjeruje da se Knin populacijski doslovce prepolovio! Od zadnjeg popisa stanovništva 2011., do kraja 2018., grad je napustilo 5.90o stanovnika, tako da danas Knin ima oko 11.500 žitelja. Populacijski maksimum u poraću, Knin je zabilježio 2006. kada je imao gotovo 16.600 stanovnika! Od tada broj stanovnika konstantno pada…

Carlos (drugi zdesna) i kninske kolegice i kolege (foto: Ekološka udruga Krka Knin)

Neki vjeruju da je stvarno stanje i gore od statistike koja je poprilično crna, jer su i podaci iz popisa stanovništva 2011. nevjerodostojni u slučaju Knina, s obzirom da je velik broj domicilnog stanovništva nakon Oluje iselio u Srbiju, gdje žive i danas, a popisom stanovništva su bili obuhvaćeni, jer imaju osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u Kninu. Na temelju toga, proteklih gotovo četvrt stoljeća, koriste i biračko pravo u Kninu i često presuđuju rezultatima izbora, iako u gradu ne žive, i samo ga prigodno, praznički posjećuju.

Knin pao na 11.590 stanovnika

S obzirom da je u međuvremenu promijenjen Zakon o prebivalištu po kojem nije moguće biti evidentiran na dvije adrese i imati dvije osobne iskaznice, očekuje se da će tek popis stanovništva 2021. pokazati sve razmjere demografske katastrofe koja je pogodila ovaj grad.

Što se može učiniti da se zaustavi val iseljavanja, što gradska vlast konkretno u tom smislu poduzima, zašto je Knin danas u percepciji svojih građana grad bez perspektive, zašto je i broj doseljenika sve manji, pitali smo kninskog gradonačelnika Marka Jelića.

-Činjenica je da smo u razdoblju od 2011. do 2018. imali veći broj iseljenih nego doseljenih u Knin. Statistike kažu da se iz grada iselilo u spomenutom razdoblju preko 5.900 stanovnika, pa je na kraju prošle godine Knin imao oko 11.590 stanovnika. Zanimljivo je da smo 2001. bili na preko 16 tisuća žitelja, i taj je broj rastao do 2006. kad smo dosegli maksimum sa 16. 569 stanovnika. Od tada iz godine u godinu broj naših sugrađana konstantno pada- navodi kninski gradonačelnik Marko Jelić.

U Kninu je, ističe gradonačelnik, ogroman problem visoki mortalitet. U gradu je 2017. rođeno 90-ak beba, lani 109, a ove godine 95. Broj umrlih je daleko veći.

Knin (foto TRIS)

Poticaji

– Pomalo ulazimo u začarani krug, jer ako nam odlazi najpotentniji dio stanovništva, tko će raditi na demografskoj obnovi, tko će rađati djecu- veli sasvim iskreno Jelić. Nije stvar u pronatalitetnim i poticajnim demografskim mjerama, kaže, jer njih u Kninu ne manjka. Ali, dar za novorođeno dijete, to nije nikakva poticajna mjera, iako je za prvo dijete tri tisuće, za drugo pet, za treće sedam, a četvrto i svako sljedeće po 10 tisuća kuna. Prave su mjere izgradnja dječjih vrtića, opremanje bolnica i škola, uvođenje suvremene tehnologije u reformirani obrazovni sustav, jer obrazovanje i znanje su ključ napretka i razvoja svake sredine. Kupili smo novi porođajni krevet vrijedan oko 130 tisuća kuna, suvremene medicinske aparate, kako bi ljudi k nama dolazili radi medicinskih usluga, a imamo i veći broj primarijusa nego šibenska bolnica koja je znatno veća. Školama za opremu svake godine damo bar pola milijuna kuna, a da ne spominjem izravne i neizravne poticaje u gospodarstvu- nabraja kninski gradonačelnik Jelić.

Ove godine su poticaji Grada u gospodarstvu preko 1,5 milijun kuna, a preko Ministarstva gospodarstva bit će podijeljeno oko 23 milijuna izravnih potpora. Kninske udruge civilnog društva, koje je u ovom gradu izuzetno razvijeno, dobile su 22,5 milijuna kuna, što je iznimno važno jer one zapošljavaju značajan broj ljudi. Samo udruga Bartolomej, koja je najveća, ima preko 90 zaposlenih. Ali, nije poanta u tim formalnim financijskim potporama, smatra Jelić.

Nada

-Mjere su smanjile iseljavanje jer su ljudi dobili posao i nekakav početni kapital za rad, pa u takvim uvjetima nije oportuno  otići. Ali, važnije je od toga da se kod ljudi stvori dojam da je svaki čovjek bitan i da svi imamo jednaka prava i jednake šanse. U Hrvatskoj je veliki problem apatija kod ljudi, taj osjećaj nemoći i beznađa, jer kad im se čini da ne mogu ništa promijeniti, kad nemaju nadu, ljudi odlaze drugdje. To bi im bilo važno i da žive u Bahreinu. Samo ljudi koji imaju nadu mijenjaju svijet- zaključuje Jelić, uz opasku kako iseljavanje nije kninski nego hrvatski problem. – Knin je- dodat će- možda najeklatantniji primjer gdje se nešto dobro moglo napraviti ranije, a propustilo se to učiniti…

Knin je prije rata, kao općina, imao preko 40 tisuća stanovnika. Obuhvaćao je tada, uz područje grada, i današnje općine Kistanje, Ervenik, Biskupija, Civljane i Kijevo. Ali na cijelom tom prostoru bivše općine Knin, kazao nam je Jelićev zamjenik Marijo Čačić, danas nema ni 20 tisuća stanovnika. Trend iseljavanja je možda ublažen, ali nije zaustavljen. Kao što je i trend doseljavanja stanovnika, napose BiH Hrvata, na kninsko područje smanjen, ali nije sasvim prestao. Od 2011. do kraja 2018. na cijelom području Šibensko-kninske županije, napominje Čačić, doseljen je 19.321 stanovnik, a od toga u Knin 2.271. No, u isto vrijeme iz županije je odselilo 24.268, a iz Knina 5.901 stanovnik…

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI