Šizofrena politika hrvatske državne vlasti se nastavlja, posebice po pitanju zaštite okoliša, zdravlja ljudi i budućnosti budućih generacija žitelja Hrvatske. To je posve vidljivo i u slučaju zapanjujućih odluka o prepuštanju glavnine površine kopnene Hrvatske, uključujući i Dinarida, tj. većine hrvatskih planina i dolina na uporabu naftnim kompanijama za istraživanje i eksploataciju nafte i plina (vidi Tris). Paralelno s istom odlukom, aktualni ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Čorić sada kao vlastitu predstavlja odavno zamišljenu i zanemarivanu zamisao o proglašenju parka prirode Dinara. Kako to? Lako: u umovima aktualne vladajuće nakupine sve je moguće.
Tako je, kako javljaju portali Ferata, pa Dalmacija Danas, u Otoku kod Sinja jučer održan sastanak na kojem se razgovaralo o proglašenju Parka prirode Dinara, na kojem se našao ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, pomoćnik ministra Igor Krajtmajer, te lokalni HDZ-ovci i sateliti: župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i njegov zamjenik Luka Brčić, župan Šibensko–kninske županije Goran Pauk, predstavnici gradova Knin, Sinj, Trilj i Vrlika te općina Kijevo, Civljane, Hrvace i Otok (slična skupina se prije 6 mjeseci sastala zbog nafte i plina!), pa tvrtki Vodovod i odvodnja Cetinske krajine, Čistoća Cetinske krajine, sinjskog Pogona HEP-a, HGSS-a te djelatnici županijskih stručnih službi.
Nije nam poznato jesu li kasnije svi zajedno otišli na janjetinu i gemište.
Čorić… (foto TRIS/G. Šimac)
No, kako javlja Dalmacija Danas, poznato je kako su tog ministra upitali i kako to da se uporedno s istraživanjima ugljikovodika na području Dinarida, uključujući Dinaru i Kamešnicu, sada odjednom propagira i proglašenje statusa parka prirode, te hoće li se onda zaustaviti mogućnost takvih istraživanja. Kako se i moglo očekivati, Čorić na to pitanje nije dao konkretan odgovor, nego je zapanjujuće poručio kako takvo ‘istraživanje prirodi ne smeta’.
– Odgovor se ne može svesti na razinu da se nešto može ili ne može. U parku prirode dozvoljeno je gospodarsko korištenje prirodnih dobara. U određenoj se mjeri mogu koristiti prirodna dobra pa se tako, primjerice, gospodari šumama, lovištem itd. Dakle, u nacionalnom parku to nije dozvoljeno. To je bitna razlika. Ovdje se to uvijek ostvaruje uz primjenu strožih mjera. Prvo se kreće od prostornog plana posebnih obilježja koji je ključan dokument. On se donosi na državnoj razini i tada se neke stvari već vide kroz planiranje, pa ne mogu ni ući u njega neki zahvati koji nisu prihvatljivi za prirodu jer ministarstvo tada to neće dopustiti ili će dopustiti pod vrlo strogim uvjetima. Samo istraživanje prirodi ne smeta – reče taj hrvatski ministar.
To bi i dalje trebalo značiti kako bi se bušotine nafte i plina mogle naći bilo gdje usred tog budućeg eventualnog tzv. parka prirode. Ali je ipak ‘teško očekivati’, veli lakonski taj političar, kako će bušotine biti i na ‘vrhu Dinare’!? Može li gluplje? Teško…
Čorić… (foto TRIS/G. Šimac)
-Gdje će se bušotina eventualno nalaziti, postoji stotine tehničkih rješenja kako doći do tog sloja. Teško je očekivati i da se tamo pronađe neko ležište nafte, da će se bušotina raditi na vrhu Dinare. To je nerealno očekivati. Park se i proglašava zbog očuvanja prirode, a svojim će postojanjem ljudima omogućiti da u onom održivom, autohtonom smislu mogu obavljati svoje djelatnosti. Neki veći zahvati u smislu većeg građenja, kamenoloma i sl. neće biti mogući – rekao je taj ministar kako prenosi Dalmacija Danas.
Sudeći prema ovakvom odgovoru ministra tzv. zaštite okoliša, naftne bušotine bi se uskoro mogle očekivati i u preostalih 11 hrvatskih parkova prirode. A to su: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Žumberak – Samoborsko gorje, Učka, Vransko jezero i Lastovsko otočje. To se neće dogoditi? U glavama ovakve vlasti doista je sve moguće.
Skratimo: svjedočimo dosad nezapamćenom nasrtaju na Hrvatsku i njezine vrijednosti, te na budućnost i egzistenciju za njene buduće naraštaje. Razmjeri istoga su, po mnogima, puno ozbiljniji nego nedavna četnička i velikosrpska agresija na Hrvatsku. Zajedništva naroda koje je pokazano u otporu protiv agresije na Hrvatsku tih nesretnih dana, danas u vremenima kada se treba oduprijeti dugoročno vrlo štetnim politikama, nema ni u tragovima.
Stoga smo vjerojatno i zaslužili da nam i dalje, dok šutimo i poput nojeva zabijamo glavu u pijesak, sudbinu kroje ljudi izrazito sumnjivog intelektualnog, moralnog i drugog integriteta.
Čorić… (foto TRIS/G. Šimac)
