Deset dana premijerovog prenemaganja i rodila se- rekonstrukcija vlade. Kakva je to rekonstrukcija u kojoj jedan loš ministar zamjenjuje drugog, kompromitiranog aferama? Jer, ministar Marko Pavić, oko čijeg se imena također spekuliralo kao jednog s liste za “odstrel”, navodno će zamijeniti ministricu Gabrijelu Žalac, ma koliko ona premijeru dokazivala da je dobro i uspješno radila. Niti je Pavić kapacitiran za ministra, a niti je samodopadna Gabi ikoga impresionirala svojim rezultatima. Odlaze i Tomislav Tolušić i Nada Murganić. Goran Marić i Lovro Kuščević već su ranije podnijeli ostavke. Marija Pejčinović Burić otišla je na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe. Čak šest ministara traži “igrače s klupe”!
Neslužbeno, umjesto Pavića dolazi Josip Aladrović, šef HZMO-a, umjesto Murganić, zastupnica Vesna Bedeković, a umjesto Tolušića – Marija Vučković. Ivan Malenica je naslijedio Kuščevića, veleposlanik Gordan Grlić Radman preuzet će vanjske poslove od Marije Pejčinović Burić, a Mario Banožić resor upravljanja državnom imovinom od Gorana Marića. Može li ovakva, nimalo ambiciozna, rekonstrukcija spasiti Vladu i mandat premijera Andreja Plenkovića?
Samo da je doći do obale…
Teško. Prije bi se reklo da je cilj ovakvog krpanja havariranog vladinog broda jedino dogurati do luke u narednih godinu dana bez tragičnog potonuća. Odraditi mandat i nekako se dočepati parlamentarnih izbora bez još jednog pada HDZ-ove vlade. I Andreja Plenkovića. Jer, od Ive Sanadera nadalje, u HDZ-u su se svojih lidera rješavali bez milosti. Brzom i nemilosrdnom “egzekucijom”.
Sanader je formalno otišao sam, a ubrzo se pokazalo i zašto. Nakon njega, nije bilo ni poštovanja ni razumijevanja za Jadranku Kosor koja ga je naslijedila na čelu Vlade i HDZ-a. Dekapitirana je poput najvećeg neprijatelja, voljom novog predsjednika Tomislava Karamarka, koji je bio gotovo sezonski šef partije, bez kredibiliteta za premijera, ali je i kao potpredsjednik vlade bio kratkog daha. Kao i vlada Tima Oreškovića koju je HDZ sam srušio, a s Karamarkom se pozdravio nakon afere “konzultantica” koja ga je poslala u anonimnost..
A onda je stigao veliki “europski reformator” Andrej Plenković koji je trebao redizajnirati HDZ i anakronu, zapuštenu i neučinkovitu državu niske razine demokracije, tolerancije i međunacionalne snošljivosti. Obećavao je puno, ali iza njega ostat će skromni učinci, puno propuštenog vremena i praznog hoda, unutarstranačkih obračuna i opasnog zagađivanja društva govorom mržnje, reustašizacijom i povijesnim revizionizmom. Doimao se kao civilizirani europejac, a pokazao kao prvorazredni oportunist, loš kapetan broda s katastrofalno sklepanom posadom koji ima samo jednu ambiciju- dogurati do obale. I otisnuti se čim prije u Bruxelles, samo da još odradi hrvatsko predsjedanje Unijom, jer, zapravo, on “ne stanuje ovdje”…
Hrvatska za” podrepaše, bitange, veleizdajnike, pa i mafijaše…”
Kome je neodlučni Plenković, koji je potpuno izgubio kontrolu nad svojom raspojasanom posadom, još uopće autoritet? Ako je i svojoj obitelji, dobro je…
Zanimljivo je da upravo onaj koji je došao da bi reformirao, kultivirao i europeizirao HDZ, doveo do najvećeg moralnog i političkog urušavanja stranke i diskreditacije vlade. Toliko afera, toliko ministarskih ostavki i smjena, dosad nijedna hrvatska vlada nije imala. A nijednu reformu nije provela.
Konzekventno tako dubokom posrnuću HDZ-a, danas imamo na djelu otvoreno, javno distanciranje istaknutih, aktivnih ili umirovljenih HDZ-ovaca od kriminalne, kvarne države koju su sami stvarali.
Odlikovani saborski zastupnik i diplomat Đuro Vidmarović, jedan od “barakaša”, HDZ-ovih osnivača, saborski zastupnik od 1990., svojedobni izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini ( od 1995.-1999.), umirovljen 2002., danas Hrvatsku vidi kao mračnu vrlet u kojoj žive k’o bubrezi u loju i po kojoj vršljaju “bitange, politički kalkulatori, podrepaši, prodavatelji magle, tehnolozi vladanja, intrašovinisti, veleizdajnici, uništavatelji ljudskih sudbina, pa i mafijaši”, dok se u slavonskim selima gase svjetla u prozorima…
I neki članovi njegove obitelji pakiraju kofere i odlaze. Ostaje tužan i razočaran. Jer, kako piše na svom facebook profilu, “nisam 1990. godine, kao barakaš i saborski zastupnik, niti u noćnim morama mogao sanjati kako će mi skoro cijela šira obitelj krenuti u iseljavanje, iz Države za čiju sam slobodu dao sve svoje ideale i intelektualne potencijale, kojoj sam služio predano i bez zadrške, a činim to i sada. A planira napustiti Hrvatsku i kompletna obitelj starije nećakinje, čak s unucima. Već su spakirali kofere”, zdvaja nad svojom obitelji i “svojom Hrvatskom” Vidmarović.
N. Dujić: “Ovo je država za kriminalce” !
Županijski čelnik šibensko-kninskog HDZ-a, Nediljko Dujić, koji je ovih dana premijeru sugerirao ime novog ministra uprave, Ivana Malenice, izjavio je kako njegova kći također pakira kofere i odlazi u Irsku, jer “ovo je država za kriminalce”( !?) Njegovo dijete, rekao je, odlazi “jer ne želi biti talac probisvijeta koji isisavaju ovu državu” ( !!! )
Dujić je u naponu karijere u HDZ-u, za razliku od umirovljenog Vidmarovića. Šef je ŽO HDZ-a, član Središnjeg odbora stranke, predsjednik Županijske skupštine šibensko-kninske, izabrani saborski zastupnik koji je odbio konzumirati mandat, zaposlenik Hrvatskih šuma…
A ako oni koji su izravno sudjelovali u stvaranju države, kako veli Dujić, “za kriminalce”, ili što reče Vidmarović, za bitange, podrepaše, veleizdajnike, pa i mafijaše koji u njoj žive k’o bubrezi u loju, zar im možemo ne vjerovati?
Zato, da bi se kvalitetno rekonstruiralo ovu Vladu, treba najprije rekonstruirati i prosijati HDZ ( samo, što bi ostalo? ). A to naprosto više nije moguće. Da jest, zar bi Plenkoviću bio problem naći pristojnog, poštenog i obrazovanog ministra?