Bista Ive Brešana, jednog od najvećih hrvatskih i europskih suvremenih dramatičara, napokon je, poslije dvije i pol godine od njegove smrti, dobila svoje mjesto u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Bista je rad mladog akademskog kipara iz Zagreba, Nikole Vudraga. Brešanov grad poklonio se svome velikanu, upravo na njegov rođendan ( 17.svibnja 1936. ) i time makar djelomice ispravio grijeh i nemar spram pisca koji je zadužio nacionalnu književnost velikim i bogatim opusom.
To bi trebao biti tek dio onoga čime se Šibenčani kane odužiti Ivi Brešanu, kojemu se u ovom gradu sprema i otvaranje memorijalne sobe s prenesenim dijelom piščevog radnog ambijenta i književne ostavštine, ponajviše rukopisa.
U prigodi “povratka” Ive Brešana među Šibenčane, prigodno slovo u Šibenskom kazalištu održao je pjesnik i književnik Enes Kišević, a ponajprije Brešanov prijatelj, koji je, uz ostalo, napomenuo kako neke pisce treba svako malo zalijevati sjećanjem da ih se ne bi zaboravilo. Mada, kad je Brešan u pitanju smrt je apstraktna kategorija, naprosto ne postoji,”ona je samo dramska stanka u kojoj će još dugo odjekivati živa Brešanova riječ”, kazao je pjesnik.
A da se ne bi trebalo pribojavati kako će zaborav pasti na ovog književnog velikana pobrinulo se njegovo svevremensko djelo. Jer, kako na svečanom otkrivanju biste reče Ivin sin Vinko Brešan, “njemu je zaista osigurana vječnost, jer će se Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja izvoditi dok bude postojao ljudski rod”. Poput Shakespeara, dodali bismo.
O Brešanu i njegovom stvaralaštvu kojim je zadužio hrvatsku kulturu i književnost govorio je prof.dr.sc. Ivan Bošković, kako je to malo tko imao smjelosti govoriti za piščeva života. Brešan nije bio miljenik nijednog režima, pa će ostati zabilježeno kao trajna nacionalna sramota i prvorazredni apsurd da za njega nije bilo mjesta u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a kako je pripomenuo Kiščević “čak ga nema ni u ediciji “Pet stoljeća hrvatske književnosti”.
Ivo Brešan je rođen u Vodicama 27.svibnja 1936., a umro je 3. siječnja 2017. Ovaj hrvatski klasik, jedan od najizvođenijih i najplodnijih hrvatskih dramatičara europskog značaja, ostavio je iza sebe neprolazna djela. Uz brojne drame od kojih se većina, čak 23, uprizorila na kazališnim daskama, napisao je i dvanaest romana i dvije zbirke pripovjedaka, te osam filmskih scenarija, neke zajedno sa svojim sinom Vinkom.
Ivo Brešan je sve do 1983. bio gimnazijski profesor, a a od 1983. do 2002. je radio kao umjetnički voditelj šibenskog Centra za kulturu i Međunarodnog dječjeg festivala. Iz Šibenika nikad nije otišao. Njegova supruga Jela Brešan, profesorica i književnica, umrla je svega nekoliko mjeseci prije njega, u rujnu 2016…
Brešanova najpoznatija i najizvođenija drama “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” premijerno je izvedena 1971. kao svojevrsna groteska kojom se izrugivao bivšem socijalističkom režimu i nekompetenciji njegovih polupismenih političkih moćnika. Njegovo djelo svjedoči više od bilo kakve dokumentarne građe kako se od tog vremena do danas nije puno promijenilo, osobito u strukturi i manifestaciji kvarne ljudske naravi.
Ivo Brešan (Foto: Ante Baranić)
