U 2018. godini uz 70. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima obilježava se i 20. godišnjica UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava u kojoj su po prvi puta na jednom mjestu usuglašeni minimalni standardi kojih se države moraju pridržavati kako bi osigurale nesmetan i progresivan rad na zaštiti i promociji ljudskih prava.
Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj “Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj – prepreke i izazovi” u kojem su prikazani neki od problema i izazova s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavaju u Hrvatskoj. U izvještaju su uključena iskustva organizacija za ljudska prava koje se bave zaštitom prava izbjeglica, nacionalnih manjina, žena, LGBTIQ osoba te zaštitom okoliša, kao i organizacijama koje se bave suočavanjem s prošlošću i tranzicijskom pravdom. Izvještaj je dostupan za preuzimanje na poveznici.
Inače, upravo završava tribina Kuće ljudskih prava Zagreb koja se održava u sklopu Human Rights Film Festivala u dvorani Müller Kina Europa je predstavljen gore spomenuti izvještaj.
U posebnom fokusu ove javne rasprave su bili pritisci kojima su izložene organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i podrškom izbjeglicama i migrantima o čemu se razgovaralo s predstavnicama hrvatskih organizacija civilnog društva – Centra za mirovne studije i Are You Syrious?, predstavnicom Migration Policy Group i inicijative “We are Welcoming Europe” te predstavnicom Ureda pučke pravobraniteljice.
U nastavku prenosimo tekst u kojem su prikazani neki od problema i izazova s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavaju u Hrvatskoj.
KLJUČNI PROBLEMI
Javna percepcija branitelja ljudskih prava
-
Izostaje javna podrška donositelja odluka radu branitelja ljudskih prava kojom bi se osnažilo njihovo djelovanje na zaštiti i zagovaranju ljudskih prava i društveno razumijevanje njihove uloge.
-
Branitelji ljudskih prava izloženi su diskreditiranju i delegitimiranju u javnosti, posebice od strane ultra-konzervativnih i populističkih političara te medija bliskih desnom političkom spektru.
-
Branitelji ljudskih prava izloženi su verbalnim prijetnjama i zastrašivanjima, dok se organizacije koje se bave pravima izbjeglica pokušava dodatno zastrašiti uništavanjem opreme i prostora za rad.
-
Izostaje javna osuda prijetnji i zastrašivanja branitelja ljudskih prava čime se propušta poslati jasna poruka o neprihvatljivosti nasilja.
Kriminalizacija rada branitelja ljudskih prava:
-
Širokim tumačenjem zakonskih propisa nastoji se kriminalizirati rad branitelja ljudskih prava koji se bave pravima izbjeglica te ih se neosnovano dovodi u vezu s krijumčarima ljudi i kriminalnim radnjama.
-
Branitelji ljudskih prava koji se bave pravima izbjeglica suočavaju se s višesatnim neobrazloženim ispitivanjima i zadržavanjima u policijskim postajama prilikom praćenja tražitelja azila u policijske postaje.
-
Optužbe za kriminalne radnje branitelja ljudskih prava na tendenciozan se način prikazuju u medijima što za posljedicu ima narušavanje njihove reputacije i obeshrabrivanja budućih volontera da im se pridruže.
-
Branitelji ljudskih prava koji se bave pitanjima okoliša suočavaju se s pritiscima i sudskim tužbama privatnih investitora zbog nastojanja da zaštite javni interes.
Sudjelovanje u društvenom i političkom životu
-
Otežana je komunikacija s tijelima javne vlasti kroz sudjelovanje u radnim skupinama te u procesima javnih savjetovanja o prijedlozima zakona i javnih politika čime se onemogućuje puno ostvarivanje prava na građansku participaciju.
-
Zabrinjava urušavanje međusektorske suradnje između branitelja ljudskih prava koji se bave pravima izbjeglica i nadležnih institucija.
-
Usvajanje restriktivnih komunalnih propisa, komercijalizacija javnih prostora, ali i pokušaji navođenja da se javno okupljanje prijavi kao komercijalna manifestacija negativno utječe na mogućnost ostvarivanja prava na slobodu okupljanja.
-
Kontraskupovi imaju indirektan negativan utjecaj na ostvarivanje prava na slobodna i mirna javna okupljanja branitelja ljudskih prava srpske nacionalne manjine.
Mediji i promicanje ljudskih prava
-
U posljednje tri godine u Hrvatskoj je zabilježeno sužavanje medijskih sloboda, trend pojavljivanja lažnih vijesti i govora mržnje, što se negativno odražava na slobodu izražavanja i pridonosi stvaranju nesigurnog okruženja za rada branitelja ljudskih prava.
-
Teme kršenja ljudskih prava nisu na zadovoljavajući način zastupljene u mainstream medijima i u gledanijim terminima javnog medijskog servisa.
-
Neprofitni i nezavisni mediji imaju ključnu ulogu u zaštiti i promociji ljudskih prava koju sve teže ispunjavaju zbog nepostojanja održivog javnog financiranja.
Normativni okvir i financiranje
-
Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava raspisuju se s velikim zakašnjenjima, zbog čega OCD-i ne mogu dugoročno planirati svoje programe i aktivnosti.
-
Funkcioniranje OCD-a je opterećeno sve većim administrativnim zahtjevima, što im oduzima velik dio ljudskih i financijskih resursa nauštrb kvalitetnog osmišljavanja i provođenja programskih aktivnosti.
-
Kratkoročni oblici financiranja projekata OCD-a negativno utječu na rad organizacija za ljudska prava koje se bave dugoročnim zagovaračkim i watchdog aktivnostima.
-
Horizontalna suradnja između OCD-a i tijela javne vlasti u procesu programiranja bespovratnih sredstava nije na zadovoljavajućoj razini, što za posljedicu ima neusklađenost programa financiranja sa stvarnim društvenim potrebama.
-
Potrebno je adekvatnije programiranje nacionalnih javnih izvora namijenjenih sufinanciranju europskih projekata koje provode organizacije branitelja ljudskih prava.
-
Zbog nedovoljno razvijene građanske i poduzetničke filantropije nužno je stvaranje poticajnog društvenog, administrativnog i poreznog okruženja te javne politike za poticanje zakladništva u Hrvatskoj.
