Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, danas će biti na dispoziciji građanima Splita ( od 10 do 14 sati ) , svima koji su zainteresirani surađivati ili se u udrugu Antikorupcija kojoj je predsjednik, učlaniti, i koristiti njezinu stručnu pomoć u borbi protiv korupcije koja je premrežila cijeli sustav. Jučer je bio u Šibeniku, a prije toga projekt “Hrvatska bez korupcije” predstavio je i u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu. Iako je antikorupcijska kampanja koju vodi trenutno njegov prorazredni fokus, Kolakušić izaziva veću pozornost javnosti zbog svojih političkih ambicija i planova. Mnoge više zanima hoće li s Dalijom Orešković, Bojanom Glavaševićem, Markom Vučetićem i drugima, osnovati novu političku stranku…
…i krenuti u osvajanje povjerenja birača, negoli kako liječiti tumorozno tkivo korupcije u državi. Sud, udruga, politika… kako sve to pomiriti, i ostati vjerodostojan, profesionalan, i djelotvoran? Ovaj intervju pokušava odgovoriti na ta pitanja. Koliko uvjerljivo, prosudite sami.
– U mjesec dana, kako ste izjavili, uspjeli ste u udrugu Antikorupcija učlaniti šest tisuća ljudi. To je zbilja impresivan broj, koji govori i o razmjerima problema s kojim ste se odlučili uhvatiti ukoštac.”Borce” ste dobili, a kakav vam je “plan borbe”?
Odaziv građana je izniman i nastavljamo dalje s jedrima punim vjetra. Hvala građanima na podršci koju nam pružaju. Takva podrška je dokaz da u Hrvatskoj postoji kritična masa koja želi živjeti u uređenoj državi, bez korupcije u društvu u kojem vladaju pravda i jednakost. Cilj nam je ohrabriti ljude i dati im vjeru i nadu da su promjene moguće, nakon dugog niza godina razočarenja. Građani su ključ promjena i samo naša masovnost može stvoriti pokret sposoban nositi se s razmjerima korupcije kakvi vladaju u Hrvatskoj. Kroz udrugu želimo stvoriti pretpostavke za suzbijanje i procesuiranje koruptivnih radnji te dati ljudima mjesto na kojem će moći iznijeti svoje dokaze o korupciji bez straha od mobinga, zlostavljanja i dovođenja u opasnost vlastite egzistencije.
Osnova za sve društvene promjene je pokretanje građana, odnosno aktivno uključivanje civilnoga društva u rješavanje problema. Korupcija se sve manje prijavljuje, jer korumpirani zadržavaju pozicije i nisu kažnjeni, a prijavitelji ostaju bez posla te su izloženi mobingu na radnom mjestu. Bez uključenja građana, bolje i pravednije društvo nije moguće. Da bi se Hrvatskom moglo vladati sa 17 posto glasova birača, nužno je kod građana izazvati defetizam i osjećaj da ništa nije moguće promijeniti te da su svi isti. Garantiram da nisu svi isti i da je sve moguće ako se udružimo.
– Kako kao sudac uspijevate pomiriti angažman u udruzi i svoj profesionalni angažman? Nije li inkopatibilno, ili makar neuobičajeno, da se sudac na ovakav način politički angažira? Imate li na poslu problema zbog toga? Ili u strukovnoj udruzi?
Suci, kao i svi drugi građani, imaju pravo i obvezu doprinositi ostvarenju ideala pravne države kroz civilne udruge i inicijative. Javno istupanje i ohrabrivanje građana da se uključe u borbu protiv korupcije smatram svojom dužnošću. Moj profesionalni angažman zbog toga ne trpi, dapače, redovito višestruko prebacujem norme predviđene okvirnim mjerilima za suce.
-Kad bi se anketiralo hrvatske građane o ključnim točkama korupcije u Hrvatskoj, vjerojatno bi pravosuđe bilo na prvom mjestu. Kako to objašnjavate kao sudac, zašto je tome tako?
Korupcija u pravosuđu najpogubnija je za povjerenje građana u javne institucije jer su posljedice po građane najuočljivije i najteže. Međutim, korupcija je raširena u svim sferama hrvatskog društva, od zdravstva do poljoprivrede i ona se mora suzbijati s jednakom žestinom u svim sferama.
Da bi se istinski promijenila pozicija pravosuđa, moramo promijeniti kompletne propise. To je potpuno jasno. Imali smo sustav u kojem trećina sudaca uopće nije sudila, dakle oko tisuću. Imate predsjednike sudova koji ne rješavaju niti jedan predmet, a oni imaju zamjenike koji rješavaju po dvadesetak, itd.
– Od predpristupnih pregovora se upire prstom na pravosuđe kao “crnu točku” sustava u RH, ali dojam je da se do danas, a već smo pet godina članica EU, nije puno promijenilo. Slažete li se s tim?
Građani daju najbolji odgovor na to pitanje. Percepcija korupcije i nepovjerenje u pravosuđe u Hrvatskoj je na najvišoj razini. To nije slučajno, zakoni koji uređuju pravosuđe su loši, a procesuiranje korupcije ne postoji. Ne može se promijeniti ništa jer sustav vode isti ljudi koji su ga vodili i prije ulaska u EU. Da funkcionira pravosuđe, funkcionirao bi svaki milimetar društva.
Korupcija je pojava koji se podjednako rasprostranjena u gotovo svim segmentima društva, samo je u nekima izraženija. Korupcija caruje i u zdravstvu, sustavu dodjele državnih potpora i mnogim drugim sustavima hrvatske države jer je dopuštena, tolerirana i zaštićena na najvišim razinama. Kad slomimo korupciju, Hrvatska će gospodarski prosperirati jer će najsposobniji doći do izražaja i moći pokazati svoje znanje.
– Izjavili ste nedavno da će Hrvatska za nekoliko godina doslovce nestati ako se nešto žurno ne poduzme i ne obračuna sa korupcijom koja pustoši zemlju. Zar mislite da udruga može tako zahtjevan posao obaviti, ili računate da bi ona mogla biti onaj bitni mobilizacijski faktor?
Da bi slomili korupciju moramo djelovati i kroz građanske, civilne platforme i kroz politiku, odnosno institucije. Probleme s kojima se suočavamo ne može riješiti mala skupina ljudi već mora postojati opća građanska volja izražena kroz sve vidove građanskog djelovanja. Udruga Antikorupcija je izraz masovne volje građana da se bore protiv kriminala i korupcije u Hrvatskoj i kao takva jedan korektivni i mobilizacijski faktor koji vrlo brzo može dovesti do nužnih promjena.
– Koji su ciljevi udruge, koje metode borbe namjeravate koristiti i što očekujete od te borbe? Kako uopće izliječiti tako dugotrajno korumpiranu državu u kojoj je bolest davno metastazirala?
Cilj udruge je država u kojoj lobiji neće pisati zakone koji omogućuju golemu zaradu pojedinaca na štetu svih građana te država s učinkovitim i brzim pravosuđem koje mora postati temelj za oporavak društva. Cilj nam je društvo bez zapošljavanja po rodbinskoj vezi i stranačkoj pripadnosti, bez lista čekanja u bolnicama i neutemeljeno skupih zdravstvenih troškova, bez dodjele poljoprivredne zemlje i poticaja onima koji se ne bave poljoprivredom, odnosno stvaranje sveopćega temelja za gospodarski oporavak, rast plaća i mirovina te povratak naših građana u domovinu svojim obiteljima i prijateljima.
Stvari se u Hrvatskoj mogu promijeniti vrlo brzo ukoliko sustav uređuju ljudi koji žele raditi za građane, a ne za osobne i privatne interese.
-Javno ste kritizirali i Lex Agrokor, i Ovršni zakon, čak i rad Ustavnog suda. Jeste li kao sudac imali izravna iskustva s korupcijom i ako jeste, što ste učinili u tom slučaju?
Mnogi zakoni o kojima sam javno progovarao svih ovih godina bili su temelj za korupciju, počevši od predstečajnog zakona, pa preko ovršnog i konačno tzv. Lex Agrokora. Ta, institucionalna i zakonodavna korupcija koja omogućuje ogromne zarade pojedincima koji ih ničime nisu zaslužili temelj je gospodarskog i svakog drugog posrnuća Republike Hrvatske.
Sve njih pisali su lobiji koji su na njima naknadno zaradili milijarde kuna. Oni su najbolji primjer institucionalizirane, ozakonjene korupcije kod koje male grupe ljudi pišu zakone kojima se naknadno bogate na leđima građana koje bi isti zakoni trebali štititi. Upravo ti lobiji žele da stvari ostanu iste te stvaraju pravni kaos kako bi izvukli korist za sebe.
-Zagovornik ste osnivanja državne antikorupcijske agencije, po uzoru na Rumunjsku koja je s tom agencijom postigla velike rezultate ( pohapšeno je preko tri tisuće sudaca, liječnika, profesora, političara…). No i Rumunjska je u antikorupcijskoj borbi posustala.
Hrvatska treba neovisnu državnu agenciju za borbu protiv korupcije i odlučne pojedince koji su tu borbu sposobni i spremni iznijeti. Rumunjska je to imala i uspjela je u kratkom roku procesuirati, za hrvatske prilike, nezamisliv broj javnih dužnosnika kojima je korupcija postala uobičajen obrazac djelovanja. Kada bi proveli ono što je provela Rumunjska, Hrvatska bi izašla na put gospodarskog oporavka i vraćanja nade građanima da je Hrvatska pravna država.
– Je li ova udruga zapravo samo vaše “zagrijavanje” za izravni politički,stranački angažman? Osnivate li s Dalijom Orešković, Bojanom Glavaševićem, Markom Vučetićem itd. – stranku?
Najavio sam politički angažman, ali ova udruga je stvorena da postoji i dugo nakon toga, sve dok korupcija i njene razorne posljedice budu ozbiljna prijetnja razvoju Hrvatske. Sa osobama koje spominjete nemam nikakav kontakt.
– Hoćete li sudjelovati na europskim izborima? Podupirete li Vučetićevu “uvjetnu” kandidaturu za predsjednika RH?
O svom političkom angažmanu obavijestit ću hrvatsku javnost na vrijeme, u ovom trenutku sam fokusiran na razvoj udruge Antikorupcija i rad s građanima.
-Kakve su, zapravo, vaše političke ambicije i kako ćete ih pomiriti s profesionalnim sudačkim obavezama?
Kao pravnik i sudac pokušao sam sve što je u okviru mojih mogućnosti. Pisao sam članke i predavao na stručnim skupovima, sudjelovao u izradi pravne literature, predavao na Pravosudnoj akademiji Ustavno pravo, sudjelovao na međunarodnim skupovima, podnio Zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, podnosio prijave Uskoku, donosio presude utemeljene na Ustavu RH i temeljnim pravnim postulatima rukovođen osjećajem pravičnosti, kandirao se za suca Ustavnog suda da bih mogao s te pozicije štititi temeljna prava građana, itd. Nesporna je činjenica da politika odlučuje o svim segmentima našeg života od kad se rodimo dok ne umremo te nitko ne može živjeti izvan politike. Pitanje je želite li i možete li preuzeti osobnu odgovornost za stanje u društvu. Najavio sam da ću se politički aktivirati i to ću sigurno učiniti.