Neovisni novinarski portal
22.10.2021.
GRAĐANI
Kornati su uglavnom privatno vlasništvo (foto TRIS/G. Šimac)

Rođendan NP Kornata:
Kurnatari najavljuju neposluh, a ministarstvo odgovara – nakon dva i pol mjeseca

Kornati su uglavnom privatno vlasništvo (foto TRIS/G. Šimac)

 Nacionalni park Kornati danas obilježava svoj rođendan (vidi TRIS), odnosno 38. obljetnicu svojega postojanja.  Naime 1980. godine je tadašnja hrvatska vlast, odnosno Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati  koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine. No to je bila tek posljedica dugogodišnjih napora onih koji su puno ranije shvatili važnost zaštite kornatskog otočja.

“… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”

Tako je vizionarski još 1965. godine pisao u svojemu prvom zabilježenom pisanom prijedlogu za proglašenje Nacionalnog parka Kornati  pisao vrijedni i razboriti geograf dr. Sven Kulušić u svojemu tekstu Kornatska otočna skupina, objavljenom u Geografskom glasniku (27, 215-245, Zagreb, 1965.). U međuvremenu se svašta događalo u Kornatima. A gotovo od vremena kada je tamo proglašena zona zaštićene prirode bilo je prijepora između vlasti i Kurnatara, vlasnika zemljišta na otočju. To se nastavilo i do današnjih vremena, pa prigodom rođendana prenosimo dva dokumenta.

Prvi je pismo Udruge za zaštitu vlasničkih prava i izvornih kornatskih vrijednosti Kurnatari (poveznica: Kurnatari) kojega su uputile javnosti i vlastima još u trabvnju ove godine. U njemu nabrajaju kakva bi sva prava oni kao vlasnici tamnošnjih nekretnina željeli te trebali imati, te spominju i probleme sidrenja, glisiranja itd. Najavljuju i građanski neposluh, ako im se primjereno ne odgovori na zahtjeve.

Odgovor na njihovo pismo (poveznica: Očitovanje MZOE Udruzi Kurnatari) je stigao dva i pol mjeseca kasnije iz Ministarstva zaštiti okoliša i energetike. Na većinu njihovih natuknica odgovoreno je kratko kako to nije u njihovoj nadležnosti, već je za to mjerodavna neka druga institucija. Odgovore popisuje ministar Tomislav Čorić. U nastavku prenosimo sadržaj oba pisma.

Kornati (foto TRIS/G. Šimac)

 

KURNATARI – Udruga za zaštitu vlasničkih prava i izvornih kornatskih vrijednosti

Murter, 2. travnja 2018.

lzjava za javnost o položaju Kurnatara u N.P. Kornati

Budući da su naša nastojanja da se Kurnatarima prizna mjesto i pravo na život u zaštićenom prostoru NP Kornati ostala do danas bez rezultata, obraćamo se ovim putem hrvatskoj javnosti ovom izjavom.
Od proglašenja N.P. Kornati sustavno se u javnosti stvara slika o Kurnatarima kao zajednici koja blokira i onemogućava njihovu zaštitu i njihov razvitak. Od početka se bezidejnim pokušajima i bezidejnim rukovođenjem svraća pozornost na nebitno – Kurnatari su, osim prirode koja je u cijelosti privedena kulturi njihovom rukom bez štete za eko-sustav, jedina konstanta u arhipelagu od polovice XVll. stoljeca do danas.
Svi ostali su dolazili i odlazili, uzimali i tlačili koliko su mogli. A tako je i sada. Novi su nazivi danas za te aktivnosti, ali je sadržaj i vizija novih protagonista ista kao i onih u XVll. stoljeću kada su naiši djedovi stupili na kornatsko tle. Od osnivanja N.P. Kornati, Kurnatari stoje na stajalištu da Kornati jesu opće dobro Republike Hrvatske, ali da su istodobno i privatno vlasništvo te da jedno drugo ne isključuje. Potrebna je samo volja i znanje da svi budu zadovoljni. No, čini se da je i jedno i drugo izostalo.

Otok Mana na Kornatima (foto TRIS/G. Šimac)

Kurnatari su kao i svi drugi otočani danas malobrojni, a aktivnosti koje su ih tradicionalno hranile mukotrpne su i velikim dijelom napuštene. No, to da se Kurnatari ne žele baviti niskoprofitnim djelatnostima nije prigovor koji se treba uputiti samo njima. Takvo je stanje i na drugim jadranskim otocima. Zapuštanjem svojih posjeda i manjom prisutnošću u arhipelagu, Kurnatari se nisu odrekli ni jednog od svojih prava, a najmanje prava na dostojanstven život, pogotovo ako su izabrali baš Kurnate (svoj neotuđivi posjed) kao mjesto za izvor svojih prihoda isvoje građanske sigurnosti. Umjesto da traže rješenja s pomoću kojih bi se Kurnatari uključili u očuvanje kornatskog identiteta bez štete za bilo koju stranu, ministarstva i javne uprave se natječu u tome kako zabranama i nametima isključe i posljednje od njih iz arhipelaga.

lstodobno, nisu u stanju riješiti pitanja na koja Kurnatari nemaju nikakva utjecaja, a neće to uspjeti ni novcem iz Fondova, jer se problemi ne rješavaju novcem i agresivnim ponašanjem, nego znanjem i dobrom voljom’
U studenom 2014. najavljena je izrada novoga i izmjene starog prostornog plana N.P.Kornati. Prema saznanjima koja imamo, izrada de započeti za nekoliko dana. No, s obzirom na dosadašnja iskustva s najavama početka radova, u to se može ozbiljno sumnjati. Kako naši prijedlozi i zahtjevi nisu poznati ni našem ukupnom članstvu ni zainteresiranoj javnosti, koristimo ovu skupštinu da ih i javno obznanimo. Budući da je od dana kada su bili poslani na relevantne adrese prošlo gotovo četiri godine, dokument smo donekle prilagodili trenutnom stanju stvari. A ovo su bili naši prijedlozi i/ili zahtjevi:

Novi Prostorni plan: Posvetiti novom planskom dokumentacijom jednaku važnost antropološkoj i prirodnoj sastavnici arhipelaga jer su i jedna i druga u samim temeljima njegova identiteta.
Novi Zakon o otocima: Budući da u staromu zakonu Kornati nisu bili među naseljenim otocima, nijedno pravo stoga naslova nismo mogli ostvariti. Danas su Kornati naseljeni i formalno i sadržajno i tražimo sva prava koja iz toga proizlaze. U slučaju odbijanja pokrenut ćemo tužbu pred Ustavnim sudom.
Tradicionalne zone gradnje: u postojećem Prostornom planu tradicionalne zone gradnje u mnogim su portima određene arbitrarno. Na to smo uzaludno upozoravali. Tražimo reviziju zona gradnje prema stvarnom stanju na terenu te razumnu sanaciju i integraciju objekata koji će se naći izvan revidiranih zona.
Mjesto Kurnatara u zaštiti: Osigurati Kurnatarima aktivno sudjelovanje u čuvanju vrijednosti arhipelaga, a) poticanjem tradicionalnih djelatnosti b) uključenjem u rad na zaštiti i sigurnosti posjetitelja i c)izradom i provedbom programa edukacije i osposobljavanja Kurnatara za poslove u zaštiti (standardna EU i svjetska praksa sa stanovništvom zatečenim u nacionalnim parkovima).

Kornati su uglavnom privatno vlasništvo (foto TRIS/G. Šimac)

lzmjera i pomorsko dobro: Provesti izmjeru pomorskog dobra do kraja, omogućiti parcelizaciju i pomoći, nakon legalizacije, pri upisu u zemljšine knjige.
lzgubljena dobit: Vlasnicima posjeda kompenzirati izgubljenu dobit zbog umanjenja tržišne vrijednosti njihovih nekretnina s činjenice da se nalaze u strogo zaštićenom prostoru (usporediti cijene s otocima izvan zaštite). Nadoknaditi štetu vlasnicima na vrlo posjećenim lokacijama (vidikovci, krune, polja i razni povijesni artefakti).
Tradicijski ribolov: Osigurati vlasnicima pravo na tradicijski ribolov jer je on nezaobilazna sastavnica kornatskog načina života i jedna o njegovih bitnih kulturoloških odrednica. Olakšavajuća je okolnost što je ovaj način ribolova uvršten na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i što je prihvaćen od EU parlamenta, te je prema tome obvezujući i za Europsku komisiju.
Riblji fond i onečišćenje: Provesti sustavno istraživanje stanja ribljeg fonda i morske flore i usporediti ga sa stanjem u okruženju. lstražiti stupanj zagađenosti Caulerpom racemosom. (Nesustavni nalazi su je identificirali na najmanje deset lokacija).
Brodski prijevoz: Uvesti specifičan brod i način javnog prijevoza uz subvencije Ministarsva mora, prometa i infrastrukture, prema odredbama Zakona o otocima’
– Plavi dizel: Omogućiti svim Kurnatarima i svim vlasnicima OPG-a korištenje plavog dizela za prijevoz do posjeda brodom, budući da je brod jedino prijevozno sredstvo kojim do posjeda mogu doći.
Muli: Snimiti stanje realnih potreba i dopustiti obnovu i izgradnju novih mula/pristana gdje je to nužno respektirajući tradicionalni način gradnje. Državne institucije moraju izgraditi mule za svoje potrebe
Voda: Osigurati subvencioniranu cijenu vode prema odredbama zakona o otocima, a gdje se voda ne može dopremiti (zbog nepristupačne obale), treba subvencionirati gradnju cisterni.
Kemijski zahodi: Oko trećine svih posjetitelja nema nikakva sanitarna rješenja na svojim brodovima (gumenjaci, mali gliseri isl.). Instalirati u svakom kurnatskom portu (koji su redovito i sidrišta Nacionalnog parka) barem jedan kemijski zahod.
Putovi: Nastaviti s praksom obnove i uređenje putova do kornatskih polja.
Borovi, naplovina i morsko dno: lzraditi plan za sustavno uništavanje borova (počevši od obradivih povrsina prema pašnjaku) ,za odstranjivanje naplovine iz uvala i za čišćenja morskoga dna.
Gradnja u suho: Nastaviti i intenzivirati praksu obnove objekata u suhozidu
Glisiranje: Rigorozno provoditl odredbe Pravilnika NP Kornati o brzini kretanja arhipelagom kojih se ne pridriavaju ni nautičari ni službenici Nacionalnog parka, osobito pobiraći dažbina
Mobilna telefonija i internet: u najkraćem mogucem roku osigurati svim korisnicima dostupnost svih mobilnih mreža.
Jedinstveni broj za dojave: Uvesti jedinstveni i svima dostupan telefonski broj za prijavu uočenih nepravilnosti i/ili drugih pojava koje ‘ne pokriva’ Pravilnik o unutarnjem redu.
Ekološki kapacitet sidrišta: Odrediti znanstveno i empirijski eko-kapacitete sidrišta/porata i ukupni nautički kapacitet NP Kornati; sustavnom politikom rasteretiti ljetne mjesece od najezde posjetitelja; upućivati na nove oblike turizma u kornatskoj obitelji.

Potpuno smo svjesni svoga mjesta i svoje odgovornosti u ovom kompleksnom sustavu. No, neupućenošću, nepoznavanjem prostora i ignoriranjem legitimnih težnji Kurnatara, JU NP Kornati i Ministarsvo okoliša, vode arhipelag prema trećerazrednoj turističkoj destinaciji.

Najgore je to što se ni oni ciljevi koji su tobože sam smisao postojanja JU NPK ni izdaleka ne ostvaruju. I danas je stanje neusporedivo gore nego u trenutku proglašenja. Kurnatari ne mogu dopustiti da se stanje dalje degradira, da se odgovornost za nefunkcioniranje NPK prebacuje na njih. U pitanju nisu samo naši interesi nego još više nacionalni. Zato tražimo da nas se konzultira u donošenju važnih odluka i od životnog značenja za našu opstojnost u arhipelagu. Ako se to ne dogodi, ako sva naša nastojanja ostanu uzaludna potpuno smo spremni pribjeći i drugim metodama i na koncu građanskom neposluhu.

 

Evo i odgovora: 

REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
10000 Zagreb
Radnička cesta 80

KLASA: 612-07 /18-8817 |
URBROJ: 517 -07 -2-r-l-18-6
Zagreb, 18. lipnja 2018.

UDRUGA “KURNATARI”
Butina 2
22243 Murter

PREDMET: Predstavka Udruge “Kurnatari’l

– očitovanje, daje se

Vezano uz vašu predstavku i iskazano nezadovoljstvo Kurnatara postojećom zakonskom regulativom oko pitanja koja se tiču Nacionalnog parka “Kornati”, a nastavno na zajednički sastanak održan 4. lipnja 2018. godine u Hrvatskom Saboru, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike daje očitovanje iz svoje nadležnosti po točkama kako je dostavljeno u zahtjevu.

1) Novi Prostorni plan – izrada i tumačenje Prostornog plana “Nacionalni park Komati” unadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uredenja.
2) Novi Zakon o otocima – izrada i tumačenje je u nadležnosti Ministarstva regionalnograzvoja i fondova Europske unije.
3)Tradicionalne zone gradnje -potrebno je revidirati pri izmjenama i dopunama ili izradinovog prostornog Plana.
4) Mjesto Kumatara u zaštiti – 2014. godine Javna ustanova “Nacionalni park Kornati” osnovala je Savjet dionika upravo iz ratloga da se u rješavanje pojedinih pitanja uključi što veći broj zainteresiranih dionika. Savjet dionika moZe sazvati Javna ustanova “Nacionalni park Kornati” samoinioijativno ili na zahtjev dionika odnosno dlanova Savjeta’
5)Izmjera i pomorsko dobro -pitanja pomorskog dobra su u nadležnosti Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture.
6)Izgubljena dobit -prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine ,br. 80/13 ,15/18)Republika Hrvatska moze na zahtjev vlasnika nekretnine u zaštićenom području koje je proglasio Hrvatski sabor ili vlada, za tržišnu cijenu otkupiti nekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu, koju radi ograničenja i zabrana iz ovoga Zakona nije moguće upotrebljavati za djelatnost za koju se upotrebljavala prije zastite, ili se može upotrebljavati tek u neznatnoj mjeri. Nadalje, vezano uz poticaje ostvarivanja dobiti Kumatara i drugih dionika, a s ciljem poticanja tradicijskog stočarstva na području Parka, Pravilnikom o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka ”Kornati” će se između ostalog propisati način i uvjeti pod kojima se moze obavljati tradicijsko stočarstvo, što bi uključivalo i paljenje kamenjarskih pašnjaka u kontroliranim uvjetima ,a što je pak preduvjet za kvalitetnije bavljenje tom granom poljoprivrede.

Kornati (foto TRIS/G. Šimac)

7) Tradicijski ribolov – Zakon o morskom ribarstvu. (Narodne novine, br. 62/17 i 130/7) regulira temeljna pitanja vezana za ribolov na moru, a koji se nalazi u nadležnosti Minrstarstva poljoprivrede. Nadalje, u nacionalnim parkovima smije se obavljati sportski i rekreacijski ribolov pod propisanim uvjetima koji će se regulirati pod zakonskim aktima Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o zaštiti prirode. Dodatno je pitanja o nemogučnosti obavljanja tradicijskog ribolova na Jadranskom moru obrazložio pomoćnik ministra Ante Mišura na navedenom sastanku, pojašnjavajući odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (Mediteranske uredbe).
8) Riblji fond i onečišćenje – Znanstvena istraživanja u protekrih 10-ak godina pokazuju nezadovoljavajuće stanje ihtiozajednica koje su u nesrazmjerom s visokom kategorijom zastite (N. Stagličić (2013): Procjena učinkovitosti zaštićenih morskih područja istočnog jadrana. Doktorska disertacija, Primjenjene znanosti o moru, Split i Dubrovnik). stanje invizivne vrste grožđaste kaulerpe (Caulerpa racemosa) redovito se prati i bilježi.
9) Brodski prijevoz – U nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
10) Plavi dizel – U nadležnosti je Carinske uprave Ministarstva financija.
11 ) Muli (molovi) – >Namjenu postojećih i izgradnju novih molova biti će potrebno definirati prostorno-planskom dokumentacijom što je u nadležnosti Ministarstva graditljstva i prostornog uređenja.
12) Voda po subvencioniranoj cijeni – U nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (Zakon o otocima).
13) Kemijski zahodi – Postojeći prostorni plan Nacionalnog parka “Kornati” nije predvidio postavljanje wc-a u područje parka. Razmotriti će se ta ili slična rješenja u novom prostorno-planskom dokumentaciju. Nositelj izrade je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Ovčji izmet je sada rijetka pojava na Kornatima (foto TRIS/G. Šimac)

14) Putovi – Nastavit će se praksa obnove i uređenja kao što je predviđeno Planom upravljanja Nacionalnog parka “Kornati”.
15) Borovi, naplavina i morsko dno – Na području parka provode se redovite akcije uklanjanja alepskog bora. Takoder se redovito provode akcije čišćenja mora i podmorja. Posljednja takva akcija održala se 12. svibnja 2018. godine.
16) Gradnja u suho – Nastavit će se praksa obnove suhozida kao što je predviđeno planom upravljanja Nacionalnog parka “Kornati”.
17) Glisiranje – U nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Lučke kapetanije. Naplata nautičarima biti će riješena kroz daljinsku kontrolu i prodaju.
18) Mobilna telefonija i Internet – U nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,
19) Jedinstveni broj za dojave – Telefonski brojevi Javne ustanove “Nacionalni park Kornati” objavljeni su na svim promidžbenim materijalima, internetskoj stranici i društvenim mrežama, web portalu Parkovi Hrvatske (četverojezični), telefonskom imeniku i dr.Službe. Javne ustanove direktno su povezane sa sustavom 112 (jedinstveni broj za sve hitne službe u Hrvatskoj (i EU), odnosno kakvu god prijavu zaprimi sustav 112, automatski se alarmiraju delegirani djelatnici parka.
20) Ekološki kapacitet sidrišta – Izrađena je Studija sidrišta i privezišta u “Nacionalnom parku Kornati” (Rijekaprojekt, 2007.) s primamim ciljem zaštite morske cvjetnice posidonija, koja se kontinuirano prati. Degradacija staništa posidonije zabilježena je u gotovo svim uvalama u kojima je dopušteno sidrenje. S tim u svezi Javna ustanova “Nacionalni park Komati” od Vlade Republike Hrvatske dobila je koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra (sidrišta) sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.

MINISTAR

dr.sc. Tomislav Čorić

Kornatski krš (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI