Udruge za zaštitu prirode Udruga Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te WWF Adria su složne: Zbog novog Zakona o lovstvu plaćat ćemo penale EU. Stajališta su kako novi zakon o lovstvu ne rješava stare probleme. Među tim problemima su i nevjerojatan podatak kako je kod nas lovcima dozvoljen odstrijel životinja koje su u EU-i zaštićene iako je i Hrvatska članica EU-e. Sporna je i dozvola korištenja olovne sačme za lovačke puške koja truje okoliš, životinje i ljude, te skandalozno i po nekima protuustavno tajenje podataka javnosti o lovstvu u Hrvatskoj.
Naime, prema nečijoj zamisli korištenje zajedničke imovine u gospodarske svrhe i za bogaćenje pojedinaca i interesnih skupina koje prisvajaju goleme površine za ‘privatna’ lovišta te onda naplaćuju imućnim inozemnim i domaćim lovcima tumaranje i pucanje iz pušaka po našim šumama i brdima… ne treba zanimati javnost.
Danas bi pred saborske zastupnike trebao stići prijedlog Zakona o lovstvu koji je prije točno godinu dana bio na javnom savjetovanju u kojem su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene. U priopćenju kojega potpisuju Udruga Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te WWF Adria navodi se da dio odredbi ovoga prijedloga nije usklađen sa zakonodavstvom EU zbog čega je već ranije Europska komisija pokrenula dva postupka protiv Hrvatske, dok je u jednom dijelu ovaj prijedlog protivan i Ustavu RH jer je većina podataka o lovstvu proglašena tajnim te je nedostupna javnosti.
Ilustracija: Lovac ubio lava (foto Facebook)
Udruge su složne da ovaj prijedlog zakona nije riješio postojeće probleme kojima lovstvo ugrožava bioraznolikost, kao što su lov na ribnjacima te lov otrovnom olovnom sačmom. Dodatno, dodavanje zaštićene ptice velikog vranca na popis divljači, otvara nove probleme, zbog čega bi Hrvatska mogla snositi i novčane kazne od Europske unije, tvrde.
Stari problemi
Kako tvrde, prijedlog Zakona o lovstvu preuzeo je rupu iz važećeg Zakona o lovstvu kojim se zaobilazi zabrana lova na slatkovodnim ribnjacima pod izlikom da su ribnjaci samo uzgajališta divljači, zbog čega svake godine strada između tri do četiri tisuće strogo zaštićenih ptica.
-Lov na ribnjacima trebao biti zabranjen bez iznimke za uzgajališta, te da su slatkovodni ribnjaci važna staništa za zaštitu bioraznolikosti. U pravilu na ribnjacima ne postoji uzgoj divljači već samo lov prilikom kojega nije moguće razlikovati divljač od zaštićenih vrsta. Pernata divljač (divlja patka, liska) može se jednako uspješno uzgajati na drugim površinama koje nemaju takav značaj za očuvanje bioraznolikosti kao što su šaranski ribnjaci u kontinentalnoj Hrvatskoj – slažu se zaštitari prirode.
Ilustracija: Lovci u Africi ubili žirafu (foto Facebook)
U vezi lova na ribnjacima ističe se da ovaj prijedlog ne predviđa mogućnost kažnjavanja osoba koje love otrovnom olovnom sačmom na močvarnim područjima. Iako se Hrvatska međunarodnim ugovorima obvezala zabraniti lov olovnom sačmom, te je jednim podzakonskim propisom iz 2010. načelno zabranjena upotreba olovne sačme na močvarnim staništima, važećim Zakonom o lovstvu kao i ovim prijedlogom nije moguće kazniti počinitelje budući da ne postoji prekršaj koji opisuje i sankcionira lov olovnom sačmom na močvarnim staništima. Udruge upozoravaju da upotrebom olovne sačme u močvarnim staništima dolazi do kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima pri čemu od akutnog trovanja stradaju ptice i druge divlje životinje. Olovna sačma je opasnost i za ljudsko zdravlje budući da je kontaminacijom olovom zahvaćena i riba namijenjena ljudskoj prehrani koja se uzgaja na ribnjacima.
Lov je poslovna tajna
Iako su vodeći hrvatski pravni stručnjaci u lipnju prošle godine, tijekom javnog savjetovanja koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede o ovom prijedlogu Zakona, pokušali upozoriti nadležno Ministarstvo da je ovaj prijedlog u dijelu u kojem se zabranjuje pristup javnosti podatcima o lovstvu protivan Ustavu i drugim zakonima RH, njihove primjedbe nisu usvojene u ni ovom prijedlogu, upozoravaju na sljedeći bitan problem vezan uz lovstvo u Hrvatskoj.
– Prema predloženoj zakonskoj odredbi svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima (!), izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova, a radi se o bitnim informacijama koji se tiču zajedničkog resursa koji pripada svim građanima RH, te čije pravo na pristup javnosti štite Ustav Republike Hrvatske i međunarodni sporazumi. Upravo otvorenost tih podataka ključna da bi se mogao neovisno nadzirati lov – ističu Udruga Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te WWF Adria.
Veliki vranac… (foto Wikipedia)
U Europi zaštićena ptica je u Hrvatskoj lovna vrsta
U odnosu na prijedlog zakona koji je bio dostupan javnosti na javnom savjetovanju, u prijedlogu koji je upućen u Sabor, na popis lovnih vrsta je dodan i veliki vranac, zaštićena ptica u EU koja ne može biti lovna vrsta, navode Udruge u priopćenju. Udruge ističu da je dodavanje vranca na popis divljači i njegov odstrjel, osim što je protivno propisima EU zbog čega bi Hrvatska mogla snositi kazne, ujedno i metoda koja nije pokazala uspjeh u drugim državama. Pucanjem se rastjeruje dio vranaca, ali se također rastjeruju i druge ptice. Udruge se slažu da postoji problem s hranjenjem vranca na ribnjacima, ali naglašavaju da je to potrebno riješiti kroz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i odštete ribnjačarstvima, budući da su zaštićene ptice u njihovoj nadležnosti.
Udruge podsjećaju i kako je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske još 2015. dva postupka zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti što je jedan od razloga zbog kojih se i donosi novi Zakon o lovstvu.
-Ovaj prijedlog je još u lipnju prošle godine bio na javnoj raspravi sa zainteresiranom javnošću na kojoj su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene. Sada, godinu dana kasnije, prijedlog Zakona o lovstvu je upućen u Sabor. Na prijedlog su se do sada očitovali saborski Odbor za zakonodavstvo te Odbor za poljoprivredu, dok se Odbor za zaštitu okoliša nije očitovao. Prvo čitanje prijedloga u Saboru trebalo biti danas, nakon čega bi Vlada kao predlagatelj trebala sastaviti konačnu verziju zakona koji bi trebao biti izglasan nakon ljetne stanke u Saboru – zaključuju u tri Udruge.
Dakako, zaštitari prirode se nadaju kako će razum prevladati pri donošenju konačne verzije Zakona o lovstvu, te kako će dugoročna zaštita zajedničkih javnih dobara, bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti zakonodavcima biti važnija od nečijih kratkoročnih privatnih interesa.
Čahure olovne sačme, Ornitološki rezervat Prud na Neretvi, Andrea Rutigliano, 2017.
