WWF-ova inicijativa Sat za planet Zemlju 24. ožujka ponovno će ujediniti milijune ljudi diljem svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planetu. Najveći svjetski pokret za očuvanje planeta usmjeren je na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.
Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Budući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju će se ove godine usredotočiti na djelovanje u smjeru biološke raznolikosti i prirode.
“Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti “, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF International.
Poveži se sa Zemljom/Poveži se sa rijekom
U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u boravke naših domova. Sada je trenutak da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni. Kroz slogan ‘Connect2Earth‘ (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. Kolumbijci će od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine. Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.
U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena. Sloganu ‘Connect2Earth’ WWF dodaje ‘Connect2Rivers‘ i cijelu inicijativu usmjerit će na zaštitu slatkovodnih ekosustava i važnih rijeka.
“U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana. Uskoro ćemo pokrenuti peticiju za njezin spas”, ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije, voditeljica inicijative Sat za planet Zemlju. „U Sloveniji privodimo kraju peticiju za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih. U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom”.
Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu – 81 posto u posljednjih 50 godina – uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
