Instalacija “Plastični val” kao upozorenje na osam milijuna tona plastike koje godišnje bacimo u mora i oceane

Instalaciju „Plastični val“ postavio je danas na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, Greenpeace Hrvatska u sklopu europske kampanje protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Cilj kampanje, koju osim u Hrvatskoj Greenpeace provodi i u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Bugarskoj je utjecati na raspravu u tijelima Europske unije o izmjenama Direktiva o otpadu.

„Plastični val“, instalacija  duga 6, a visoka 4,5 metara inspirirana je fotografijom surfera nad kojim se diže val s plastičnim otpadom.  Nedavno je izložena i u Španjolskoj, a simbolično predstavlja sve veće onečišćenje naših mora i oceana plastikom. Cilj kampanje, koja se osim u Hrvatskoj provodi i u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Bugarskoj, jest utjecati na raspravu u tijelima Europske unije o izmjenama Direktiva o otpadu i novoj Strategiji o plastici.

Zanimljivo je kako se nitko od predstavnika relevantnih ministarstava i saborskih odbora nije se odazvao pozivu da prisustvuje ovom događaju.

– Hrvatska, nažalost, trenutno nema ministra zaštite okoliša, koji bi zajedno s drugim ministrima odlučivao o novim europskim propisima. Jučer je Vijeće EU bitno smanjilo predložene ciljeve za recikliranje plastike. U narednom razdoblju, dok traje tzv. trijalog s Komisijom i Europskim parlamentom, pozivamo Hrvatsku vladu da se zauzme za što strože mjere smanjenja plastičnog zagađenja, jer to duguje našem Jadranu i našim građanima!, izjavio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.

Greenpeace Hrvatska je postavljanjem instalacije koja upozorava na sve veće onečišćenje mora pozvao građane i da potpišu peticiju  Spasimo Mediteran od najezde plastike naslovljenu na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike od kojeg se traži da izmijenjeni zakoni o otpadu EU omoguće zemljama EU da ograniče i smanje glavne izvore plastičnog otpada i smeća te da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu i potakne promjenu stava i ponašanja te inovacije!

“Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je većinom u potpunosti nepotrebna, a recikliranje nije dovoljno kao rješenje problema. Ova najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu! Nemojte dopustiti da plastika uguši naša prekrasna mora, ubija morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, a zadržava se u našem okolišu stotinama godina. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Pomozite nam da tome stanemo na kraj”, stoji u tekstu peticije koja je dosad prikupila više od 55 tisuća potpisa.

Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac.

Europski čelnici ove godine imaju priliku uvesti ozbiljne mjere za smanjivanje onečišćenja mora i oceana plastikom. U sklopu paketa mjera kružne ekonomije Europske unije, može se riješiti uzrok problema. Zastupnici u Europskom parlamentu traže da se do 2030. godine 70% otpada reciklira, u usporedbi s današnjih 44%, a da se na odlagalištima deponira samo 5% otpada. Ovo su ambiciozni ciljevi, no mora ih još potvrditi Vijeće Europske unije.

Gomilanje plastičnog otpada drastično se povećalo u svijetu te se smatra da je 60-80% otpada u moru plastika. Ta se brojka alarmantno povećava. Između 2002. i 2013. godine, količina plastičnog otpada povećavala se gotovo 50% godišnje! Očekuje se da će se 2020. godine ta brojka popeti na 500 milijuna tona.

Europska unija sada ima priliku postupno ukidati jednokratna plastična pakiranja i istaknuti se se kao lider u borbi protiv onečišćenja plastikom. Tijekom 2017, u sklopu Akcijskog plana za kružnu ekonomiju, bit će izmijenjene tri direktive povezane s plastikom (Direktiva o otpadu, Direktiva o odlagalištima otpada i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu). Nadalje, plastični otpad smatra se prioritetnom temom u ovom akcijskom planu, a ove godine donosi se i Europska strategija o plastici.

-Europska unija je pokazala da ima vodeću ulogu u pitanjima očuvanja okoliša. No, iako je ozbiljnost problema prepoznata, EU i dalje ne poduzima mjere da riješi onečišćenje plastikom.  Nacionalne vlade trebale bi iskoristiti ovu priliku i djelovati kako bi se u europske zakone uvele značajne mjere za eliminiranje plastičnog otpada i smanjenje stvaranja otpada na izvoru, ističe Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.

Europa ima ključnu ulogu u globalnoj industriji plastike. Ona je drugi po veličini proizvođač plastike u svijetu, od čega na plastičnu ambalažu otpada 39,5% ukupne proizvodnje plastike u EU. To je više od 10% iznad globalnog prosjeka. Reciklira se tek 29,7% korištenog plastičnog otpada koji je ušao u sustav otpada u EU 2014. godine [2]. Ostatak završi na odlagalištima ili u spalionicama. Sustav je očigledno neodrživ jer se bavi isključivo posljedicama, što ne samo da je dovelo do nedovoljne razine recikliranja plastičnog otpada, nego i do nastanka golemih količina plastike. Ona potom završava u prirodi gdje dodatno utječe na kopneni ekosustav i putem vodenih tokova konačno dospijeva u mora i oceane.

Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je uglavnom nepotrebna, a recikliranje nije dovoljno kao rješenje problema. U Hrvatskoj se reciklira tek 16% otpada, dok je europski prosjek 43%. Većina plastike koja završi u oceanima i morima dolazi s kopna, čak 80%, a treba joj stotine godina da se razgradi. Ova najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožava morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, zato što se plastika u moru usitnjava te prelazi u mikroplastiku.  U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Znanstvenici procjenjuju da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike te ga uspoređuju s tzv. „oceanskim vrtlozima” plastike.

Greenpeace poziva ministre da podrže zabranu vrećica za jednokratnu uporabu i ostalu jednokratnu plastičnu ambalažu. Potrebno je osigurati poticaje za smanjenje plastične ambalaže i naglasiti odgovornost proizvođača te ih primorati na redukciju proizvodnje plastike, a ne samo na poticanje recikliranja.

– Korištenje plastike za jednokratnu upotrebu naprosto treba ukinuti. Reciklaža plastike nije dovoljna, a mora i oceani ovakvu praksu jednostavno ne mogu podnijeti, pogotovo znamo li da je proizvodnja plastike i dalje u porastu. Europske vlade moraju preuzeti inicijativu, primijeniti i promicati konkretna rješenja kojima će jednokratna upotreba plastike u dogledno vrijeme postati stvar prošlosti, poručuje Zoran Tomić.

– Ovom kampanjom želimo zaštititi Jadran i Mediteran, a to se može postići donošenjem zakona koji će eliminirati plastiku za jednokratnu upotrebu, mijenjanjem navika svih nas i proširenom odgovornošću proizvođača. Pozivamo građane da potpišu peticiju i da koriste vrećice za kupnju za višekratnu upotrebu – tako će na lak i jednostavan način pridonijeti velikoj promjeni!, poručila je Mihaela Bogeljić, voditeljica kampanje.