Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
DRUŠTVO (NE)ZNANJA / POLITIKA
Neki bi reformirali školstvo pa da bude ovakvo (foto: Facebook)

Srednjovjekovno obrazovanje:
U Hrvatskoj informatika nebitna, a u Finskoj ju uče u prvom razredu osnovne škole

Neki bi reformirali školstvo pa da bude ovakvo (foto: Facebook)

Kako je poznato, danas se širom svijeta maršira za znanost i obrazovanje. Milijuni ljudi su upravo na ulicama kako bi svoje političke elite upozorili  da neće dopustiti smanjenje obrazovnih standarda. Na žalost, takva praksa je već poznata: srozavanje obrazovanja odgovara međunarodnim vladajućim straukturama, jer je neobrazovanim masama lakše manipulirati te ih, primjerice, plašiti komunističkim utvarama.

Takvo što svojstveno je i hrvatskim Vladama, smatra se. Konkretan dokaz za to je rušenje tzv. kurikularne reforme i otvoreno agitiranje nekih koji bi hrvatsko školstvo vratili srednjovjekovnim standardima. Čini se da bi takvima najviše odgovaralo da dječaci i djevojčice u odvojenim školama kleče na kukuruzu u kutu razreda čitajući Stari zavjet, dok ih učitelj(ice) preventivno šibaju po leđima.
No vratimo se u sadašnjost, kontroverzni ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji je inače osumnjičen za plagiranje i prepisivanje znanstvenih radova, za RTL je, na primjer, ustvrdio kako ‘će informatika u 7. i 8. razredu ostati tek izborni predmet’.

Nije bitno ni poduzetništvo, ni domaćinsvo…

U vremenima u kojima su informatika i računala sveprisutna, a bez funkcija ‘copy-paste’ neki nikada ne bi dosegli neka akademska zvanja, u Hrvatskoj ministar smatra da informatika nije toliko važna kao predmet.
Jednako tako ništa od uvođenja predmeta poput ‘poduzetništvo’ i ‘domaćinstvo’, kaže ministar. No zato ‘vjeronauk’ ostaje, a sposobni ministar najavljuje još jednu novu retro-mjeru, povratak ocjenjivanja na polugodištu, a koje je napušteno jer je ocijenjeno nezgrapnim, zastrarjelim i nepotrebnim, te dodatnim opterećenjem za učenike, koji su ionako često preopterećeni besmislenim obvezama.
– Zbog ukidanja prije četiri godine učenici bi se previše opustili, a popravak ocjena je bio teži – obrazlaže ministar, kojemu očito smeta da se djeca opuštaju, jer bi valjda bilo bolje da su napeta, preplašena i u grču čim se sjete škole.

No posebno je zanimljiv njegov odgovor na pitanje zašto se u Hrvatskoj informatika pojavljuje tek na kraju osnovnoškolskog obrazovanja i nije obavezna, dok u ‘zaostaloj’ Finskoj informatiku djeca uče već u prvom razredu?
– Nemamo dovoljno osposobljenog nastavnog kadra u ovom trenutku koji može izučavati takve sadržaje – odgovara taj ministar, premda informatičari masovno bježe iz Hrvatske u druge države kako bi se zaposlili u tamnošnjem informatičkom sektoru.

Neće biti bubanja i štrebanja

No ta ledena Finska ne staje s nekim izmišljanjima tog nekog njihovog novog školstva, kakve bi u Hrvatsko s ovakvim političkim kadrom na vrhu moglo biti uvedeno za otprilke 350 godina.
Naime, premda se njihov obrazovni sustav smatra među najboljima na svijetu, oni ne prestaju s novotarijama u obrazovanju.
Tako sad najavljuju ukidanje klasičnih predavanja po izvojenim predmetima kao do sada: više neće biti zasebnih predavanja iz fizike, matematike, književnosti, povijesti ili zemljopisa.
– Još uvijek postoje škole u kojima se nastava odvija na zastarjeli način kao da su počeci 1900-tih godina, no potrebe društva više nisu iste. Zato nama treba obrazovanje koje odgovara 21. stoljeću – jezgrovito pojašnjava potrebu za promjenama dr. Marjo Kyllönen  – šefica Odjela za obrazovanje u Helsinkiju.
Umjesto automatiziranog bubanja i štrebanja pojedinih predmeta, studenti će proučavati događaje i pojave u interdisciplinarnom formatu. Na primjer, o Drugom svjetskom ratu će se učiti pa ispitivati iz šire perspektive povijesti, geografije i matematike. Primjerice, engleski jezik, ekonomiju i komunikacijske vještine će učenici istodobno savladavati kroz program “Rad u kafiću”, u kojem će u različitim ulogama ‘uživo’ stjecati saznanja iz navedenih predmeta.

Neki bi reformirali školstvo pa da bude ovakvo (foto: Facebook)

Kako veli dr. Marjo Kyllönen, za početak će ovaj sustav biti uveden za starije učenike od 16 godine naviše, a opća ideja je da na ovaj način studenti lakše odaberu što će studirati u budućnosti, jer će kroz ove obrazovne metode lakše spoznati svoje sposobnosti i shvatiti vlastite ambicije. A u Hrvatskoj se pak u istom povijesnom trenutku traži od znatno mlađe djece da sebi odrede budućnost na kraju osnovne škole odabirom određe srednje škole, što ih pak može onemogućiti u budućem studiranju ako odaberu ‘pogrešnu’ školsku ustanovu.

Učenici neće biti komad drveta u klupi

Nadalje, u Finskoj će se odbaciti tradicionalni oblik komunikacije i odnosa nastavnika i učenika. Učenici više neće morati pasivno kao komadi drveta sjediti u školskim klupama i čekati u stresu kada će biti prozvani kako bi bili ispitani. Umjesto toga, oni će raditi zajedno, u malim grupama, kako bi razgovarali međusobno o problemima i njihovim rješenjima.
To je osnova finskog obrazovnog sustava: ono nastoji razvijati kolektivno djelovanje i suradnju među učenicima. Te se promjene odnose i na nastavnike, pa će sada profesori reazličitih predmeta radi novog programa morati tješnje surađivati. Finski nastavnici se više neće družiti samo 10-ak minuta u zbornicama ili na sindikalnim izletima, već će svakodnevno raditi i predavati zajedno.
Za oko 70% učitelja u Helsinkiju su već poduzete pripremne radnje u skladu s novim sustavom, a uz to će ići i stimulirajuće povećanje plaća. Prtepostavlja se kako će u Finskoj ovaj sustav zaživjeti za oko dvijei pol godine, to jest 2020. godine. (!)
Bilo bi zanimljivo čuti mišljenje aktualnog ministra o ovom finskom obrazovnom modelu.
Zapravo i ne bi.

Škola u Zambiji (ilustracija Wikimedia Commons)

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI