Bili smo na predavanju jednog od najpoznatijih hrvatskih fizičara.
Vladimir Paar (YouTube screenshot)
Fizičar Vladimir Paar bio je junak nekadašnjeg Školskog programa Televizije Zagreb. U međuvremenu je postao akademik i autor brojih stručnih radova te stekao svjetsku reputaciju. A onda je na vlastitoj koži osjetio da znanost ima više dogmi nego ijedna religija na svijetu. Postao je, naime, “kontroverzan” jer se usudio propitivati teoriju globalnog zatopljenja. Nije Paar jedini koji tvrdi da Zemlja možda ide ka novom ledenom dobu, a bogme nije ni prvi koji smatra da se proizvodnja ugljičnog-dioksida neće smanjiti sve dok novac pokreće svijet. Dobro, ovo drugo nije baš ekslicitno rekao na današnjem predavanju studentima šibenskog Veleučilišta, ali smo to iščitali između redaka u uvodu izlaganja nazvanog „Otvoreni fizikalni izazovi klimatskih promjena“.
– Sve su se države načelno složile da se treba smanjiti proizvodnja ugljika, ali svaka će vlada sama smanjivati ispuštanje ugljik-dioksida u mjeri u kojoj njoj to odgovara. Zašto? Jer su najveći proizvođači CO₂ – Kina, SAD i Indija – otvoreno rekli da njihove vlade i parlamenti neće usvojiti nikakve konkretne obaveze. Naime, prijelaz s fosilnih izvora energije – nafte, plina i ugljena – na izvore energije koji ne proizvode stakleničke plinove, bio bi fantastično skup. Nitko nije spreman donijeti takvu odluku koja bi snizila životni standard, a pogotovo ako ne postoji uvjerljiv znanstveni dokaz da bi to trebalo napraviti – rekao je Paar.
Deterministički kaos na Suncu
A tvrdnja o „nepostojanju uvjerljivog znanstvenog dokaza“ je taj detaljčić, kad je o globalnom zagrijavanju riječ, koji dijeli “kontroverzne” od “nekontroverznih” znanstvenika.
– Fizika još nije riješila neka ključna pitanja u vez i klimom. Kao prvo, fizičarima je velikim dijelom misterija kako se stvaraju oblaci, odnosno kakav efekt ima vezanje električnog naboja na kondenzaciju. Drugo, ne razumije se ni što je s intenzitetom kozmičkih zraka koje nas bombardiraju. Taj intezitet ovisi o Suncu, a magnetsko polje koje ono proizvodi ne možemo izračunati, jer su procesi na njegovoj površini u režimu determinističkog kaosa. To je ono područje fizike u kojemu nismo u stanju predvidjeti što će se dogoditi.
Fizika, dakle, ne može objasniti dosta toga. Ni zašto trenutačno gotovo da nema pjega na Suncu, niti što će za nas značiti slabljenje njegova magnetskog polja… Zato Vladimir Paar poseže u prošlost:
– Zemlja već milijun godina prelazi između velikih ledenih doba i velikih međuledenih doba. Sad smo u međuledenom doba, koje je započelo prije 11 tisuća godina. Po nekim izračunima, mi smo već trebali početi ulaziti u novo ledeno doba, no ne možemo predvidjeti što će se ustvari dogoditi. Ali znamo da nijedno međuledeno doba nije trajalo ovoliko dugo. Neki američki znanstvenici tvrde da je to zbog efekta staklenika, prema njima, rast temperature na Zemlji će prestati, bit će razbolje stagnacije, a onda će temperatura početi padati. Ne znam… no ono što je dokazano, a često se prešućuje, jest da je od 1998. do danas globalna temperatura prestala rasti, unatoč tome što ugljični dioksid raste brže nego ikad. Zasad ne postoji definitivno objašnjenje za to – objašnjavao je Paar.
Vladimir Paar (www.zvjezdarnica.hr)
Ukratko, zadnje veliko ledeno doba trajalo je više od 100 tisuća godina, još uvijek čekamo novo, a u međuvremenu bilo je nekoliko manjih ledenih doba, ali i globalnih zatopljenja. Zadnje „malo“ ledeno doba trajalo je od 14. do 19. stoljeća i, osim na klimu, utjecalo je i na neka povijesna zbivanja, poput sloma Sulejmana Veličanstvenog pred Bečom, pada Napoleona, obrane Sinja od Turaka… Drugim riječima, osvajači su se pripremili za ljetna osvajanja, ali ih je uhvatila velika zima. Malom ledenom dobu pripisuje se pojava kuge i kolere, a posljednja istraživanja govore da je jedno od „manjih“ globalnih zatopljenja krivo za pad Rimskog carstva. Vladimi Paar kaže da znanost ne može objasniti zašto je dolazilo da takvih razdoblja zahlađenja, odnosno zatopljenja, ali se definitivno radi o prirodnim procesima, s tim da u novije vrijeme čovjek također ima utjecaj na promjenu klime, ali ne zna se u kojem smjeru niti u kolikoj mjeri.
– Klima je jedan nelinerani, dinamički sustav koji ekstremno ovisi o nizu faktora, od kojih su nam neki poznati, za neke približno znamo, a o nekima pojma nemamo – reći će Paar. – Na našu klimu, među ostalim, utječu Jupiter, Mars i Venera, to je dokazao još i Newtonov zakon gravitacije. Oni Zemlji mijenjaju izduženost putanje, nagnutost i precesiju osi. Jupiter je, uz Sunce, glavni uzročnik velikih ledenih doba i globalnih zagrijavanja. Jupiter udara tempo, a postoji nešto što pojačava njegovo djelovanje, no znanstvenicima je to i dalje misterija.
Fuzijske elektrane
Osvrnuo se Paar i na medijska manipuliranja informacijama o klimatskim promjenama. Istina je, kaže, uvijek tu negdje, ali nikad nam se ne pružaju kompletne informacije. – Istina je, recimo, da se u ovome trenutku ledenjaci tope. Ali ne toliko koliko su se topili u tzv. srednjevjekovnom toplom razdoblju. Ispod tog leda sada vidimo ostatke vikinških naselja. Ne znamo ni što je uzrokovalo ta prijašnja otapanja leda, kao ni što je prouzročilo zahlađenje između 14. i 19. stoljeća. Istina je i da je trenutačni broj sunčevih pjega smanjen, a hoće li to dovesti do smanjenja temperature, vidjet ćemo. Mediji uvijek daju samo dio informacije, odnosno objavljuju ono što međunarodne klimatske institucije odluče podijeliti s javnošću.
Predavanje Vladimira Paara na šibenskom Veleučilištu bilo je dupkom puno. Ne znamo jesu li studenti bili „ucijenjeni“ kakvim potpisom ili izlaskom na kolokvij, no koncentrirano su sat vremena odslušali predavanje redovitog profesora Prirodoslovno-matematičkom fekultetu u Zagrebu, koji ni u jednom trenutku nije rekao da je ijedna od teorija u koje vjeruje apsolutno točna. Jedino u što vjeruje jest da bi najbolja energetska budućnost civilizacije bila u fuzijskim elektranama.
– Radi se o potpuno ekološkim elektranama, koje proizvode ogromne količine energije bez radioaktivnog otpada, a jedini nusprodukt je helij, plemeniti plin – završio je Vladimir Paar.
Oglas
