Kao što znamo svi koji čitamo, gledamo i slušamo medije, posljednjih godina se osobita pažnja uredništava tih medija posvećuje vijestima i izvještajima o vremenskim prilikama, odnosno neprilikama. S naslovnica se medijski konzumenti upravo bombardiraju nerijetko senzacionalističkim i nepotrebno dramatičnim upozorenjima i najavama raznih ‘crvenih alarma’, strašnih vrućina, orkanskih vjetrova, enormnih padalina i tome slično. Nerijetko te najave samo dobro isprepadaju ljude, a ne dogodi se ništa posebno, kako bi se reklo. No zaludu, takva se praksa nastavlja, pa evo i danas i tzv. ozbiljni mediji najavljuju nekoliko dana vrućina pa pad temperature relativno umjerenim naslovima poput: Temperature se ovaj tjedan penju i do +38, a onda stiže ozbiljno zahlađenje!
Premda neki izražavaju stajalište kako je u ovom dijelu godine nekako normalno da još bude ljetnih vrućina, pa onda bude i po koji hladniji dan jer se bliži kraj ljeta, s druge strane, ne treba zatvarati oči pred činjenicom kako je ovo ljeto bilo najtoplije u posljednjih desetljećima, a neki kažu i dulje, otkad postoje statistički uređeni podaci o mjerenju temperature, količine padalina i sl.
Sa svih strana pristižu podaci o velikim sušama, a i oni koji se šeću prirodom, primjerice u Hrvatskoj, primjećuju kako je suša velika, kako se vegetacija bori sa velikim temperaturama i manjkom kiša, kako su vodotokovi sve niži, kako su presušili neki stoljetni izvori i bunari, bare, lokve…
Ilustracija: Pustinja, suha…foto TRIS/G. ŠIMAC)
No i o tome bi valjalo uravnoteženo i mudro izvještavati, te umjesto da se razmašu katastrofičarska pera po portalima, bilo bi bolje i opće korisnije dati riječ stručnjacima koji će obrazovati čitatelje, te pojasniti štio se zbilja događa. Tako sada i u izvještavanju o evidentnim klimatskim promjenama postoje dvije oprečne teze: jedna kako je napokon došlo vrijeme da priroda naplati stoljeće ljudskog bezumlja prema okolišu, dok drugo stajalište nastoji poručiti kako su to gluposti, te kako čovjek s time nema nikakve veze, pa se onda može ponašati kao i do sada. Dok neki govore o nedvojbenom globalnom zatopljenju, drugi smatraju kako se radio o programiranom globalnom zatupljenju…
Lažne vremenske prognoze
Ovim se problemom odnosa medija prema izvještavanju o vremenskim prognozama, pogodama i nepogodama, sušama, klimatskim promjenama pozabavio i projekt Medijska pismenost, te istoimeni portal kojeg su pokretači i osnivači Agencija za elektroničke medije i UNICEF, a portalom upravlja Agencija za elektroničke medije.
-Medijska pismenost shvaća se kao krovni pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama. medijska se pismenost ne bi trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena i na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih situacija i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica. Posebice je važno vještinama medijske pismenosti učiti djecu i mlade, jer je to najbolji način zaštite od dezinformacija, propagande, potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja, kao i zaštite privatnosti i podataka u digitalnom svijetu– pojašnjava se, uz ostalo.
Dakako to se odnosi i na sveprisutne vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana.
-Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinskog nevremena, olujnog vjetra ili vrlo visokih temperatura. Moderne vremenske prognoze u medijima, osobito na televizijskim kanalima, vizualno su vrlo atraktivne s mnoštvom podataka, prognostičkih karata, animacija, simbola i boja koje označavaju, primjerice, tlak zraka, smjer vjetra ili temperature. – ističe se na portalu Medijskapismenost.hr.
Ilustracija: istodobne prognoze požara i poplava na nekoj američkoj televiziji (foto Facebook)
Međutim, moguće su i prijevare, jer se jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti dezinformacije, najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo.
Inače, globalno zatopljenje je, prema većini objavljenih znanstvenih studija, direktna posljedica ljudskih aktivnosti koje, ako se ne dovedu u razumne okvire, u stotinu ili dvjesto godina mogu potpuno uništiti prirodni okoliš pogodan za život kakav danas poznajemo. Na žalost, ako se pogleda pozornije, možda je navedeni rok i puno kraći, kako sada stvari stoje. Bez kiša i voda ne može biti ni poljoprivrede i proizvodnje hrane, a učinci suša su već vidljivi.
Tako se prema podacima američkog sveučilišta Cornell, koje prenosi MP, čak 99,9% znanstvenih studija slaže se da smo krivci za klimatske promjene nitko drugi nego mi, ljudi.
Klimatski skeptici
-Zagrijavanja mora i oceana, česte kemijske reakcije pri površini tla (poput za ljudski organizam štetnih povećanja koncentracije ozona u zraku koji udišemo), ekstremne temperaturne oscilacije poput sve dužih i ekstremnijih valova vrućina tijekom ljeta i hladnoće tijekom zime, otapanje ledenog pokrivača u visokim planinama i u polarnim područjima, tek su neke od posljedica globalnog zagrijavanja o kojemu raspravljaju znanstvenici i međunarodna zajednica.- ističe se.
No, nije malo i onih koji zastupaju suprotno mišljenje, u medijima često nazivani klimatskim skepticima koji smatraju da ljudske djelatnosti uopće nisu krivac za globalno zagrijavanje, te koji vlastite stavove promoviraju na različite načine, među ostalim i širenjem dezinformacija.
Ide se tako daleko da se falsificiraju odnosno krivotvore i kreiraju namjerno iskrivljene i netočne prognostičke karte, po kojima se ‘predviđa’ vremenske prilike kakve nemaju veze s realnijim stanjem na nebu i kopnu.
-Svakodnevno se na društvenim mrežama dijele objave koje negiraju klimatske promjene (1), a nisu rijetki ni slučajevi krivotvorenja prognostičkih karata o čemu je pisalo više hrvatskih i svjetskih medija (1, 2, 3). – navodi MP.
O trendu porasta prosječne temperature u nižim slojevima atmosfere često se raspravlja u medijima i pri tome je, bez obzira slažete li se da je ljudska aktivnost odgovorna za klimatske promjene ili ne, važno stjecati potrebna znanja kako bi se prepoznali pokušaji manipulacije i netočnih informacija, među ostalim i u vremenskoj prognozi.
Ironična prognoza
-Mediji različito prezentiraju podatke o vremenu ovisno o ideološkom i političkom usmjerenju, te o publici koju žele privući. U Velikoj Britaniji, koja ima dugu tradiciju medijskih sloboda, tijekom toplinskog vala sredinom srpnja 2022. objavljivane su brojne informacije koje su se prilično razlikovale ovisno o svjetonazoru i uredničkim odlukama. Dok je ugledni BBC u tamno crvenim bojama na prognostičkim kartama ukazivao na područja koja će biti zahvaćena jakim toplinskim valom koji je prouzročio temperature više od 40 Celzijevih stupnjeva, tabloidi kao što su Daily Mail i The Sun najavljivali su tek nešto toplije dane koji su zapravo pogodni za opušteni odlazak na plažu. S jedne strane su, dakle, mediji koji upozoravaju na temperature koje mogu biti opasne po zdravlje i izazvati fatalne posljedice, posebice kod osjetljivih skupina građana poput starijih i djece, dok su s druge strane oni koji poručuju da se na nove vremenske uvjete jednostavno trebamo naviknuti i ne dizati paniku. – navodi portal Medijska pismenost.hr.
S druge strane, bilo je i evidentno izmišljenih vijesti koji su u eri covida-19 govorile o nenadanom oporavku prirode.
Lažni delfini i pijani slonovi
National Geographic je tada javljao da su vijesti o labudovima i delfinima u Veneciji, kao i pijanim slonovima u Kini, zapravo lažne. U doba kada se ljudi suočavali s brojnim nedaćama, širenjem zaraze, izolacijom i manjkom medicinskih potrepština, upravo su vijesti o oporavku prirode bile te koje su mnogima pomogle da nađu smisao u cijeloj ovoj situaciji, pojasnili su, no usput su doprinijele stvaranju krivog stajališta.
Kako se objašnjava, kada odlučujemo kojoj ćemo od tih dviju suprotstavljenih interpretacija vjerovati, važno je obratiti pažnju na to da se mentalno na neki način mnogi od nas odupiru prihvaćanju podataka o globalnom zagrijavanju jer ljudska psiha najčešće nije u stanju pojmiti kompliciranost klimatskih uvjeta. Radi se naime, kažu psihijatri, o problemu koji nam je kao pojedincima nepojmljivo velik i teško razumljiv, te nam mediji odmjerenim pristupom mogu pomoći u prikupljanju znanja i činjenica.
Unatoč tome što je to trebalo biti uređeno odavno, za sada, međutim, medijske kuće te znanstvene i druge institucije nisu pronašle načine kako uspješno komunicirati s građanima o temama vezanima na probleme globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, među ostalim i zato što je potrebno postići dogovore koji se tiču cijelog svijeta, a ne tek jedne države ili pojedinog kontinenta.
Ilustracija
– Brojni znanstvenici predlažu da se čim prije zaustavi ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, što znači da bismo svi mi građani u ne tako dalekoj budućnosti trebali pristati na brojna odricanja, primjerice prestati voziti automobile, jesti meso ili putovati zrakoplovom. Takav prijedlog borbe protiv globalnog zatopljenja zapravo znači da bismo trebali potpuno promijeniti stil života kakav poznajemo, a ako to ne učinimo prijeti nam, tvrde mnogi klimatolozi, potpuno istrebljenje. Mentalno smo dakle svi na neki način barem malo klimatski skeptici jer još uvijek niti ne pomišljamo da će možda za deset ili dvadeset godina preporuka glasiti da vlastitim automobilom ne putujemo ni na godišnji odmor. Mediji, znanstvena zajednica, međunarodne institucije i nacionalne vlade u budućnosti će sve više spominjati globalno zagrijavanje, a na građanima je da staloženo analiziraju ponuđene podatke i donesu vlastitu prosudbu. – navode na portalu Meidjskapismenost.hr.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će sljedeći tjedan potpisati zakon vrijedan 430 milijardi dolara, koji se smatra najvećim paketom za borbu protiv klimatskih promjena u povijesti SAD-a, a osmišljen je za smanjenje emisije stakleničkih plinova te za smanjenje troškova liječenja.
Prijedlog zakona nudi tvrtkama i obiteljima milijarde poticaja za kupnju električnih vozila i energetski učinkovitih uređaja, kao i za poticanje novih ulaganja u energiju vjetra i sunca, a koliko je vjerovati vlastima SAD-a, to će se tek vidjeti.
Statistički podaci, smatra se, dakako ako su provjereni i pouzdani, mogu pomoći u razumijevanju dugoročnih trendova i mogućih posljedica, te zato nije na odmet potražiti više informacija na internetu koji obiluje takvim izračunima. U donjem je grafikonu primjerice iskazan temperaturni trend koji za Hrvatsku ilustrira kontinuirani prosječni rast krivulje za proteklih 40 godina i najavljuje moguće scenarije do kraja stoljeća.
Prosječna temperaturna odstupanja pri površini za Hrvatsku, od predindustrijskog razdoblja do danas, izvor: Berkeley Earth
Klimatska anksioznost
Iako Hrvatska u usporedbi sa drugim državama Europe nema puno industrije i jedna je od rijetkih država na kontinentu koja zagađuje atmosferu manje od svjetskog prosjeka, posljedice globalnog zatopljenja već se osjećaju, među ostalim i kroz zagrijavanje Jadranskog mora. Stoga je upravo Hrvatska dokaz da se pojedinačna država ne može sama nositi s klimatskim promjenama, smatra se.
Kako se navodi, u pojedinca koji prati medijske informacije o globalnom zatopljenju i shvati da njegov grad ili država ne mogu sami izaći na kraj s tim problemom, često se javljaju osjećaji beznadnosti i depresivnosti koji su već dobili naziv klimatska anksioznost.
Dakle, osim što u Hrvatskoj
ljudi mogu biti anksiozni što godinama gledaju nesposobne i korumpirane vlasti koje nisu u stanju urediti državu po mjeri poštenog čovjeka, te pomoći razvoju društva, sada se, posebice mlađe generacije, susreću i s anksioznošću zbog prijetnji klimatskim katastrofama.
Od takvog poremećaja najčešće pate mlađe osobe, jer im klimatske promjene ugrožavaju budućnost i donose neizvjesnost s kojom se teško nositi.
-Predstoje nam, dakle, brojne rasprave o klimatskim promjenama koje će osim podataka o porastu temperature analizirati mentalno i fizičko zdravlje građana, te strahove od neizvjesne budućnosti, a mediji nam mogu pomoći kontinuiranim objavljivanjem isključivo provjerenih informacija. – zaključuje se na portalu Me9idjskpismenost.hr.
S tom svrhom i mi objavljujemo ovaj tekst.
Ilustracija -suša (foto Pexels
