Postav krapinskog muzeja (fotografije: Muzej krapinskih neandrtalaca)
Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo moglo bi dobiti tzv. Oznaku europske baštine, javljaju iz Ministarstva kulture. Kako se ističe, devet lokaliteta koji slave i simboliziraju europske ideale, vrijednosti, povijest i integraciju danas je predloženo za te oznake.
Oznaka europske baštine osim za naše neandrtalce je namijenjena i za sljedeće glazbene institucije, povijesne građevine, muzeje i druge kulturne znamenitosti (izvorni nazivi): Olomouc Premyslid Castle and Archdiocesan Museum (CZ), Sagres Promontory (PT), Imperial Palace (AT), Historic Ensemble of the University of Tartu (EE), Franz Liszt Academy of Music (HU), Mundaneum (BE), WWI Eastern Front Cemetery N°123 (PL) i European District of Strasbourg (FR).
Inače, države članice su ove godine u prvom krugu izabrale osamnaest lokaliteta od kojih je nezavisno povjerenstvo Europske komisije izbacilo poloovicu te je izdvojilo i predstavilo njih devet. Komisija će Oznaku dobitnicima službeno dodijeliti u veljači 2016., a svečana dodjela održat će se u travnju 2016. u Bruxellesu.
– Ovi lokaliteti predstavljaju put Europe prema jedinstvu, borbi za mir i izgradnji našeg povijesnog naslijeđa. Oni su posebno mjesto slobode, demokracije i otvorenosti u Europi te nas podsjećaju na vrijednosti koje moramo njegovati i promovirati danas više nego ikada. Toplo pozivam sve da otkriju ove lokalitete i uživaju u njima – kazao je Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.
A čemu uopće služi Oznaka europske baštine? To je, kažu, inicijativa EU kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti lokaliteta u europskoj povijesti, kulturi i razvoju. Oznaka se dodjeljuje svake dvije godine, a svaka država članica EU može predložiti po dvije lokacije dok povjerenstvo odabire jednu lokaciju u svakoj državi članici. Ministarstvo kulture je 2015. g. prvi puta dobilo priliku prijaviti dva hrvatska lokaliteta za Oznaku europske baštine: Muzej krapinskih neandertalaca i Centar industrijske baštine Rijeke.
– NEANDERTALCI su magičan i mističan pojam europskoga pračovjeka, jedna od mnogih tajni naših prapočetaka. Tko su bili ti ljudi stariji od 30 ili gotovo 300 tisuća godina? Kako ih je otkrivala i tumačila znanost 19. stoljeća i što na početku našega trećeg milenija znamo o kamenodobnim ljudima koji su ovdje lovili nosoroge prije 125 milenija? Gdje je položaj neandertalaca na rodoslovnom stablu života? Želite li odgovore na ta pitanja, dođite u novi MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, u Krapinu, u Hrvatsku! – pozivaju iz Krapine.
Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je davne 1899. godine kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina (1899.-1905.) pod nadzorom professora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Njegova djela dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku.
U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što predstavlja najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka prikupljenu na jednom lokalitetu.
Ovo visoko europsko priznanje su strpljivi neandrtalci čekali oko 125 000 godina, koja je procijenjena starost ovog arheološkog lokaliteta.
Oglas
