Danijela Barišić, veleposlanica, Šibenčanka u Skopju:
Nisam prva koja će reći da je ovo zemlja divnih ljudi i prekrasne prirode

Piše: Milena Georgijevska

Danijela Barišić, Šibenčanka u Skopju

Danijela Barišić (1971) nova je veleposlanica Republike Hrvatske u Makedoniji. Riječ je o mladoj osobi sa solidnim iskustvom u politici i diplomaciji. Rođena Šibenčanka, ponosno kaže da je sa sobom donjela u Skopje dio Dalmacije i posebno Šibenika.
Kako doznajemo, i prije nego li je imenovana veleposlanicom, u najužim makedonskim diplomatskim krugovima visoko je ocijenjen hrvatski prijedlog da upravo ona bude na toj poziciji. Tim više što su Makedoniji sada potrebna iskrena iskustva prijateljskih država iz regije, koje su već članice Europske unije. No, idemo redom.

Danijela Barišić, početkom rujna stupila je na dužnost veleposlanice u Skoplju, gde je neposredno po dolasku predala akreditive makedonskom predsjedniku Đorgu Ivanovu i obavila prve susrete sa makedonskim dužnosnicima, među kojim i predsjednikom Sobranja RM, Trajkom Veljanovskim. Prije dolaska u Makedoniju obnašala je funkciju glasnogovornice ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić. U svojoj karijeri rukovodila je odnosima sa javnošću u Uredu predsjednika Stjepana Mesića, da bi sa te pozicije bila imenovana hrvatskom veleposlanicom u Sofiji (Bugarska).

„Premija“

O svojim prvim iskustvima u Makedoniji veleposlanica Barišić kaže da je dolazak u blisku sredinu, kao što je Makedonija, zaista „premija“, pa je tako i doživjela Skopje. Kaže, puno je jednostavnije kada dolaziš u sredinu koju razumiješ (jezik, običaje, kulturu…) i u kojoj proces prilagodbe traje vrlo kratko pa samim time možeš početi raditi praktički odmah po izlasku iz aviona.

– Jako cijenim otvorenost i srdačnost ovdašnjih ljudi što zaista pomaže da se odmah osjetite kao kod kuće. S obzirom da je ova jesen bila topla i sunčana, imala sam prilike i putovati i vidjeti gradove kao što su Ohrid i Bitola, Tetovo, Gostivar i Kriva Palanka. Priroda zaista obara s nogu i smatram da Makedonija ima veliki turistički potencijal, posebno kada se dovrši cestovna infrastruktura – kaže hrvatska veleposlanica u Makedoniji.

Za svega nekoliko mjeseci koliko je u Makedoniji, kako kaže, samo su potvrđeni i produbljeni njeni dojmovi koje je imala o Makedoniji, budući da je tu zemlju posjećivala i prije, kao dio izaslanstva predsjednika Mesića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić.

Danijela Barišić i Zoran Zaev, lider oporbenog SDSM-a

– Sigurno nisam prvi ambasador koji će reći kako je ovo zemlja divnih ljudi i prekrasne prirode, ali, zaista je tako – kaže.

I potencira da je ono što je naviše veseli i olakšava posao to što ima osjećaj „da nisam stranac, nego dio ove lijepe zemlje“. O diplomatskom poslu kaže da to nikada nije i ne može biti rutinski, dosadan i predvidljiv posao i baš u tome vidi izazov poziva veleposlanika.

– Ako želite biti dobar diplomat, diplomaciju smatrajte pozivom, a ne običnim poslom. Dakle, ova situacija s migrantskom krizom je izazov na način da treba drugačije posložiti prioritete, ali u isto vrijeme, ne zaboraviti onaj primarni cilj – razvoj bilateralnih odnosa. Zato je i jedna od ključnih karakteristika diplomacije upravo brza prilagodba novonastalim okolnostima – ističe.

Izbjeglička kriza i pouzdane informacije

Po pitanju krize sa izbjeglicama kaže da kako vrijeme prolazi suradnja među zemljama je sve bolja i bolja. Navodi da se naša regija našla prva na udaru vala izbjeglica pa u početku nije bilo dovoljno koordinacije među državama na migrantskoj ruti.

– Ni sama Europska Unija nije bila dovoljno pripremljena za brzinu kojom se ovo dogodilo, tim više što je Turska upozoravala da ima ogroman broj izbjeglica na svom teritoriju i da se sve teže nose s tim. U međuvremenu je usvojena zajednička deklaracija koja govori o cijelom nizu novih elemenata suradnje između država EU-a i država koje čine prvi krug oko Sirije – Turske, Jordana i Libanona te s državama zapadnog Balkana. Strašni teroristički napadi koji su se dogodili u Parizu, dodatno su senzibilizirali javnost u svim državama te još više pojačali suradnju među državama članicama EU, ali i država u susjedstvu. Hrvatska je država koja, od ulaska migranata u zemlju do njihova izlaska, ima kretanje izbjeglica pod policijskom pratnjom i nadzorom i s time će nastaviti i zato je vrlo važna suradnja svih zemalja na migrantskoj ruti. Smatramo i da bi Europska komisija trebala poslati grupu za konstatiranje činjenica i načina zbrinjavanja izbjeglica i migranata u svim zemljama zapadnobalkanske rute da bi se dobio uvid u realno stanje i prikupile pouzdane informacije – veli Barišić.

Za budućnost Makedoniji i makedonskog naroda smatra da je jako bitan proces pristupanja RM u EU, jer je to budućnost ove naše regije. Prenoseći hrvatsko iskustvo u tom segmentu, kaže da je proces pristupanja i reformi jednako važan kao i samo članstvo u Europskoj uniji.

– Jer proces pristupanja Europskoj uniji uvijek treba kombinirati s reformama koje su dio tog procesa, kao i s jačanjem kapaciteta institucija, jer proces pregovaranja, zapravo znači izgradnju institucija države, provođenje reformi i normalizaciju. Jednako tako, nije floskula kada se kaže da se reforme ne provode radi Bruxellesa i Europske unije, nego zbog građana samih. Međutim, to je nešto čega postanete svjesni tek nakon što provedete bolne i teške reforme – dodaje.

Hrvati u Makedoniji

Kada su u pitanju Hrvati u Makedoniji i njihova prava kao nacionalne manjine, veleposlanica Barišic je decidirana da će dati sve od sebe da hrvatska manjina uđe u makedonski Ustav kao hrvatska manjina, a ne kao “ostali”, što bi u stvari značilo i reciprocitet u tom djelu, jer makedonska nacionalna manjina je ušla u hrvatski Ustav pod ustavnim imenom, kao “Makedonci”. Ali, dodaje, kada će to biti i realizirano, ovisit će i o ostalim objektivnim okolnostima.

Danijela Barišić i predsjednik Gjorge Ivanov

Inače je jako zadovoljna sa aktivnošću makedonskih Hrvata i njihovim radom projektima koji donose korist ne samo njima kao manjinskoj zajednici nego pridonose i tome da i građani Makedonije bolje upoznaju hrvatsku kulturu i tradiciju. Objektivna je prepreka što su disperzirani po cijelom području Makedonije. Naime, Hrvata najviše ima u Skopju i Bitoli, a u manjem broju žive i u ostalim gradovima srednje i istočne Makedonije. Također, Hrvata ima oko 2 600, što predstavlja 0,1% od ukupnog broja stanovništva, ali Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj, potpisan još 2007. g. trebao bi jamčiti Hrvatima u Republici Makedoniji povoljniji položaj i ostvarivanje zajamčenih prava. Na temelju tog Sporazuma osnovan je međuvladin Mješoviti odbor sa zadaćom praćenja provedbe Sporazuma i predlaganja konkretnih mjera Vladi Republike Makedonije i Vlade Republike Hrvatske na poboljšanju statusa jedne i druge nacionalne manjine. Održane su do sada tek dvije sjednice, a veleposlanica se iskreno nada se da će se u skoro vrijeme ipak održati i naredna sjednica kako bi se zaista krenulo u implementaciju sporazuma.

Medulićeve stube

Vraćamo se na Šibenik. Tamo je Danijela Barišić napravila svoje prve korake u životu. Rano djetinjstvo na Meduličevim stubama na šibenskoj Gorici nosit će uvjek sa sobom. Prve godine života provela je sa bakom i djedom u povjesnoj kući u neposrednoj blizini katedrale Sv. Jakova, odnosno u danas poznatom turističkom apartmanu kog javnost prepoznaje kao “Johnny’s place”. Majka veleposlanice Barišić rođena je Šibenčanka iz stare i brojne obitelji Mikulandra. Danas u Šibeniku živi sestra veleposlanice, njeni nečaci, kao i mnogobrojna dalja rodbina.

Život ju je zatim odnio u Split gdje je završila srednju školu i fakultet. A nakon toga odlazi u Zagreb.
S neskrivenom emocijom veli da su za nju najveće zadovoljstvo reminiscencije iz šibenskog života, a posebna poslastica su povremeni dolasci i posjete rodnom gradu. Kako nam je kazala jako je veseli što je njena veza sa Šibenikom dobila nove impulse zahvaljujući njenoj suradnji sa nevladinom građanskom udrugom “Hrvatsko-makedonska tangenta”, čije je sjedište upravo Šibenik, i koja posebno diljem regije promiće vrijednosti Šibenika u kontekstu izvrsnih hrvatsko-makedonskih političkih i kulturnih veza.

I konačno, kako nas je informirala profesorica dr. Snježana Trojačanec, predsjednica vladinog Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske i dugogodišnja predsjednica Zajednice Hrvata u Makedoniji, brojna hrvatska dijaspora u Makedoniji, sa velikim zadovoljstvom i pozornošću dočekala je novu hrvatsku veleposlanicu u Makedoniji.