Ravnateljica Državnog arhica u Šibeniku Nataša Mučalo i arheolog Joško Zaninović (Foto: Tris/H: Pavić)
U izložbenom prostoru Muzeja grada Šibenika sinoć je otvorena izložba ‘Šibenska ratna luka u Prvom svjetskom ratu’, koju su predstavili ravnateljica Državnog arhiva Nataša Zaninović i autor izložbe Joško Zaninović.
Kao dio opsežnog istraživanja Prvog svjetskog rata provedeno je i predstavljeno istraživanje ratne luke, kojom se autor Joško Zaninović, kaže igrom slučaja, bavio desetak godina.
– Te 1914. godine, po izbijanju prvog svjetskog rata, u šibenskoj luci je bila stacionirana austrougarska ratna flota i bila je druga po važnosti luka u austrougarskoj carevini. Provedena je mobilizacija i brodovi su stavljeni u prvi stupanj pripravnosti, ne samo brodovi nego i sva postrojenja i topovske bitnice. Da je tome bilo razloga i povoda svjedoče česti upati francuskih podmornica na šibensko područje, pred sami šibenski kanal, gdje su u zasjedama čekali brodove iz Šibenika. Na svu sreću, niti jedan brod nisu uspjeli topredirati i potopiti – rekao je u uvodnom izlaganju Zaninović.
Tijekom rata u šibenskoj luci je uvijek bilo 30 do 50 velikih ratnih carske mornarice, čemu je, među ostalim, razloga i objava rata Italiji 1915. godine. Jedan od najjačih napada austrougarske mornarice na talijanske gradove, željeznička i vojna postrojenja s mora krenuo je 23. srpnja 2015. upravo iz Šibenske luke.
– Veliki brodovi austrougarske mornarice bili su stacionirani manjeviše u pulskoj luci, zbog toga što se cijenilo da je ona laka za obranu, ali je imala niz nedostataka, među kojima i mogućnost presijecanja koridora iz same luke. Zato su sva operativa i jedinice bili stacionirani mahom u Šibeniku. Tu je bila flotila razarača tipa Husar i Tafra, te i torpiljarke tipa Kajman koje su odigrale najveću ulogu u prvom svjetskom ratu. One su više puta napadale ne samo savezničke brodove nego i talijansku obalu, a jedan od najznačajnih pothvata bio je oslobađanje Palagruže koju su Talijani bili nakratko zauzeli – rekao je Zanininović.
Na kraju rata dolazi do raspada ratne pornarice, a u šibeniku je tada zatečeno 16 ratnih brodova carske mornarice. Predali su se Talijanima koji su su ih trijumfalno odveli u Veneciju i Pulu.
Unatoč velikoj važnosti u Austro-ugarskoj carevini, šibenska luka za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i SFRJ propada i više nikada nije dosegla ni približan značaj. Iz tog slavnog vremena Šibenik baštini nekoliko vrijednih spomenika vojne arhitekture, od kojih je jedan nedavno srušen zbog izgradnje hotela D Resort. – Ostalo je i groblje u Mandalini koje je praktički posve devastirano, gdje su pokopani ti mornari i gdje su spomenici stradalima u vojnim akcijama. Groblje je sada u žaloasnom stanju, a ja se nadam da ćemo slijediti logiku Pule koja je takvo groblje proglasila spomenikom kulture. Mandalini za to još uvijek nije kasno, ali ako se to brzo ne učini i zadnji ostaci bit će uništeni – upozorava Zaninović.
Na tom mornaričkog groblju pokopana je i medicinska sestra Marija Depase i ranjenici koje je prevozio bolnički brod Elektra, a 18. ožujka 1916. godine oko deset sati ujutro kod rta Ploča u blizini Rogoznice, unatoč jasno vidljivim oznakama Crvenog križa, torpedirala ga je francuska podmornica Ampere. Na izložbi se može saznati puno toga o ovom i drugim događajima iz Prvog svjetskog rata, prije svega o okršajima i bitkama pred Šibenikom i onima koji su krenuli iz Šibenika, a zanimljivo je i danas neobično vidjeti da su se nekad vodili ratovi u kojima nisu uništavani civilni ciljevi.
Bolnički brod Elektra torpediran je kod rta Ploča
I parabrod Kupa je kod rta Ploča pogodio francuski torpedo, promašivši razarača koji mu je bio u pratnji
