Neovisni novinarski portal
18.10.2021.
projekti / prostor
Foto: TRIS/A.Tešić

Naš mir:
U Šibeniku uređuju novu zelenu zonu s pogledom na grad

Foto: TRIS/A.Tešić

Na brdima i jezerskim dolinama jednog od svojih zelenih plućnih krila, na zapuštenom i devastiranom a prekrasnom Zablaćkom poluotoku, u Šibeniku uređuju novu rekreacijsku zonu za sve aktivne građane i one koji će to tek postati, podebljavajući ujedno turističku ponudu grada. Uređuju se postojeći makadamski putovi među starim zaselcima, obrađenim maslinicima, naslaganim suhozidima, betonskim ruševinama prošlih vojski i zanemarenim ostacima povijesno izuzetno važnih solana koje su hranile i gradile srednjovjekovni Šibenik. Prva dva od ukupno 19 kilometara makadamskih putova kojima je premrežena zelena zona s pogledom na grad s druge strane zaljeva i na slana jezera prema otvorenijem moru projektno uređuje gradska administracija,  najavljujući da su osigurana financijska sredstva za projekt pješačko-biciklističke staze po uzoru na popularnu šibensku šetnicu u kanalu sv. Ante. Drugi dio buduće uređene rekreacijske zone, onaj uz jezero Velika Solina, uređuje se udruženim snagama civilnog društva, uz financijsku i stručnu pomoć institucija, zasad volonterskim uklanjanjem apokaliptičnih prizora divljih odlagališta smeća, a ovoga proljeća i postavljanjem informativno-edukativnih tabli koje će poučavati o važnosti tog zaboravljenog lokaliteta.

Započeto oplemenjivanje Zablaćkog poluotoka početak je inicijative uređenja zelene zone mrežom uređenih pješačko-biciklističkih staza, šetnica i vidikovaca, opremljenih urbanom opremom i nadograđenih obrazovno-kulturnom komponentom. U ovoj prvoj fazi Grad Šibenik uz pola milijuna kuna podrške Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sa ukupno 1.298.931,25 kuna, uređuje dva kilometra trase postojećeg makadamskog puta kojeg pretvara u pješačko-biciklističku stazu projektno nazvanu Naš mir. Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika objašnjava za Tris da će, najjednostavnije rečeno, staza biti ista kao postojeća šetnica u kanalu sv. Ante.

Foto: TRIS/A.Tešić

-To znači da se stavlja stabilizer podloga, rubni kamen, a na dva velika uspona stavlja se klesani kamen kaldrma. Što se tiče urbane opreme, planirano je uređenje odmorišta, nekoliko klupa i postavljanje info-tabli, ništa luksuzno. Duž čitave staze na nekoliko mjesta planiramo urediti vidikovce sa minimalnim intervencijama u okoliš, a u planu je i postavljanje sustava video-nadzora jer imamo loših iskustava sa devastiranjem postojećih staza motornim vozilima. U tu ukupnu cijenu dobivenu na javnoj nabavi uključena je i sanacija divljih deponija, jedne veće i nekoliko manjih hrpa odbačenog otpada. Staza će biti široka tri metra, namijenjena je pješacima i biciklistima, kreće od proširenja ceste prema Zablaću nasuprot Veteranskog centra u izgradnji i preko brda ide prema vili Moj mir odnosno šetnici u kanalu sv. Ante. Sa sjeverne staze jezera Velika Solina postojeće makadamske putove uređuju volonteri, a naš je konačni cilj povezati stazu sa područjem Velikih i Malih Solina, čime će se stvoriti jedinstvena rekreacijsko-turistička cjelina u zelenoj zoni sa stazama u dužini 19 kilometara – kaže pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika.

Foto: TRIS/A.Tešić

Volontere koje Mišura spominje okupio je Goran Šimić, ekološki aktivist i entuzijast, profesionalni ronilac i powerlifting dizač utega, koji je sa članovima svog Powerlifting kluba Šibenik i uz pruženu pomoć voljnih pojedinaca, sportskih klubova, udruga i institucija, u posljednjih par godina na šibenskom području organizirao i proveo pedesetak akcija čišćenja na moru i kopnu.

Foto: Goran Šimić

Od lanjskog proljeća čisti se već postojeća biciklistička staza oko slanog jezera Velika Solina u neposrednoj blizini kanala sv. Ante, značajnog zaštićenog krajolika sa mletačkom pomorskom utvrdom Svetoga Nikole pod zaštitom UNESCO-a. Na akcijama čišćenja gotovo redovito je i Dino Karađole, direktor Turističke zajednice grada Šibenika, ne samo zbog načelne institucionalne podrške volonterskom angažmanu ekoloških aktivista nego i sam kao ljubitelj prirode kojemu nije teško za njenu čistoću i u dane vikenda prebirati po naslagama smeća.

Foto: TRIS/A.Tešić

-Na tim akcijama čišćenja razgovarali smo o mogućim rješenjima, rampama, stupićima, video-nadzoru, tablama sa upozorenjima da priroda nije mjesto za bacanje smeća. Onda se rodila ideja da ljudima pokušamo opisati značaj tog područja za povijest Šibenika, da informativno-edukativnim tablama ispričamo priču o značaju srednjovjekovnih solana koje su hranile grad i bile najveći izvor prihoda u to doba, a ostaci kojih se nalaze u jezeru. Osim tabli izradit ćemo i brošuru, sve radimo u koordinaciji sa Muzejom grada Šibenika, u finalnoj smo fazi i sve bi trebalo biti završeno ovoga proljeća – otkriva Karađole, napominjući da će se sve raditi u koordinaciji sa Gradom Šibenikom koji paralelno uređuje pješačko-biciklističku stazu Naš mir i podsjeća da bi jednoga dana sve skupa trebala biti zaokružena cjelina.

Foto: TRIS/A.Tešić

Koordinacija sa Muzejom grada Šibenika podrazumijeva stručnu muzejsku podršku u izradi tabli, angažman kustosa i povjesničara Bruna Brakusa koji je prije dvije godine u Muzeju postavio izložbu Šibensko solarstvo – sol kao bogatstvo Šibenika kojom je pokazao ogromni značaj solana kao ekonomskog temelja za brzi razvoj i procvat srednjovjekovnog grada. Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, podržava angažman svog mladog kolege.

Foto: TRIS/A.Tešić

-Tablama se hoće pokazati značaj solarstva za Šibenik, koliko je solarstvo značilo za bogatstvo grada i da je na račun tog područja koje se godinama devastira ilegalnim odlaganjem otpada Šibenik bio jedan od najbogatijih gradova na Jadranu. Taj značajni dio šibenske povijesti bi trebalo sačuvati, možda čak i revitalizirati i na neki način prezentirati – kaže Krnčević i dodaje da Muzej Brakusovim angažmanom daje stručnu podršku mladoj etnologinji i kulturnoj antropologinji Kristini Dobri u osmišljavanju teksta koji će pisati na informativno-edukativnim tablama uz jezero Velika Solina.

Foto: TRIS/A.Tešić

Uz to što je etnologinja i kulturna antropologinja, Kristina Dobra je i ekološka aktivistica, članica šibenske Planinarsko-ekološke udruge Stribor, koja je i sama sudjelovala u akcijama čišćenja raspršenog divljeg odlagališta komunalnog i građevinskog otpada uz stazu oko jezera. Na jednoj od akcija čišćenja sudjelovala je u razgovoru o mogućim načinima kako spriječiti ljude u daljnjem bacanju smeća i predložila skretanje pažnje na nekadašnje solane.

Foto: TRIS/A.Tešić

-Razmišljala sam o mogućim rješenjima, a s obzirom da je postojao plan izrade tabli i kako sam od kolegice u udruzi Marine Rossini koja živi u Zablaću puno slušala o važnosti solana za Šibenik, predložila sam kako bi table mogle izgledati i da ću za potrebe izrade teksta provesti malo istraživanje. Iako sam u akcijama sudjelovala kao član PEU Stribor i došla sam prvenstveno čistiti, istovremeno sam provodila istraživanje i zaključila da ljudi nisu svjesni koliko su solane utjecale na razvoj srednjovjekovnog Šibenika. Fokus mog istraživanja bio je na tome da otkrijem kako ljudi doživljavaju solanu danas, kako su je doživljavali prije i zaključila sam da znaju današnje toponime povezati sa nekadašnjim solarstvom, ali ne više od toga, da ne idu dalje u razmišljanju o povijesnoj važnosti solana – navodi Kristina Dobra i naglas promišlja da bi nakon postavljanja tabli idući potez u oživljavanju tog prostora i sprječavanju divljih bacača mogle biti i organizirane pješačke ture uz edukativne radionice.

Foto: TRIS/A.Tešić

Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, volonterskom angažmanu ekoloških aktivista i podršci institucija, neuređeni i smećem zatrpani vrijedni prostor mogao bi možda u dogledno vrijeme postati ono za što je u prostorno-planskoj dokumentaciji i namijenjen – tematski park sa šetnicom u kojem bi predstavljene bile iščezle gospodarske i poljoprivredne aktivnosti, s izraženom obrazovno-kulturnom i hortikulturnom komponentom. Jednoga dana, zasad bez približnog roka, taj se prostor planira spojiti sa pješačko-biciklističkom stazom Naš mir i tvoriti uređenu i oplemenjenu rekreacijsku zonu na brdima i jezerskim dolinama jednog od zelenih šibenskih plućnih krila na danas zapuštenom i devastiranom a prekrasnom Zablaćkom poluotoku.

Foto: TRIS/A.Tešić

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI