Europske zvjezdice se kockaju – na račun mladih

Zbilja, kakva budućnost čeka EU-mladež? (foto: www.bertelsmann-stiftung.de)

U Europskoj uniji gotovo trećini (27,9 %) djece i mladih prijeti siromaštvo i socijalna isključenost, pokazala je nova studija njemačke Zaklade Bertelsmann. Njihov Social Justice Index, odnosno Indeks socijalne pravde, godišnja je studija u kojoj analiziraju socijalnu sliku 28 članica Europske unije. Zaklada Bertelsmann u studiji  (poveznica na izvorni dokument) za 2015.godinu naglašava sve veću razliku sjevera i juga Europe, sve manje perspektive za djecu i mlade tzv. eurozone i tvrdi kako su najveće žrtve krize upravo – mlade generacije.

Velika zaduženost država rezultirala je sve manjim ulaganjima u obrazovanje i razvoj, što se sada vraća kao bumerang, jer za 28 % mladih u EU nema svijetle budućnosti, kako se može iščitati iz ove studije.

Socijalna (ne)pravda u Eu – na dnu,  ali pomaka nema

Indeks socijalne pravde temelji se na šest pokazatelja – prevenciji siromaštva, dostupnosti obrazovanja, pristupu tržišta rada, socijalnoj koheziji i nediskriminaciji, zdravlju i međugeneracijskoj pravdi.

Ključni nalazi studije kada je riječ o socijalnoj (ne)pravdi u Europskoj uniji ukazuju kako je najniža stopa već dostignuta od 2012.-2014.godine. Međutim značajnijih pomaka od tog dna još uvijek nema. U većini zemalja opseg socijalne pravde u odnosu na rezultate iz 2014. godine ipak nije doživio daljnje pogoršanje što je ocijenjeno pozitivnim. No razloga za optimizam nema, jer studija upozorava kako 26 milijuna djece i mladih u EU prijeti siromaštvo i društvena isključenost koja će biti direktna posljedica isključenosti sa tržišta rada. Promjene nabolje, koje su se dogodile na području tržišta rada,  od 2013. godine do danas, nisu toliko značajne da bi pokazale naznaku  skorog preokreta.

I dok se za većinu zemalja eurozone može reći kako gore ne može, europski jug pokazuje drugačije. Španjolska i Portugal predvode  11 zemalja u kojima se stanje dodatno pogoršalo i sada je čak gore nego u vrijeme prije same krize.

Ogroman jaz između sjevera i juga Europe

Gotovo četvrtini europskog stanovništva ( 24,6%) prijeti siromaštvo i socijalna isključenost. Te su brojke, ističe se u studiji, ekstremno visoke i zabrinjavajuće jer je riječ o 122 milijuna ljudi.

Razlika između europskih zemalja sjevera i krizom najviše pogođenih južnih zemalja u tim je podacima najizraženija. Tako je u Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj broj ljudi ugroženih siromaštvom nastavio rasti. U Grčkoj 36 % stanovništva prijeti siromaštvo, u Španjolskoj je ta brojka prešla 29 % , a u Portugalu je porasla na 27,5 %. Za Hrvatsku taj postotak iznosi 29,9%, ali je u odnosu na prošlogodišnju studiju smanjen.

Za djecu i mlade ti su postoci još i veći, a činjenica kako svaku godinu nastavljaju rasti vrlo je zabrinjavajuća. U Španjolskoj je 35,8 % djece i mladih prijeti siromaštvo, a u Portugalu 31,7 %. Najzabrinjavajuće je u Grčkoj, navodi studija, jer je broj djece i mladih kojima prijeti siromaštvo alarmantnih 36,7 %. Broj djece koja žive u uvjetima teške materijalne oskudice u Grčkoj u posljednjih je 7 godina udvostručen i sada iznosi 23,2 %.

Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je, po podacima za 2013., bilo izloženo 29,9% djece i mladih, a velikoj materijalnoj oskudici 13,7%.
Perspektive za mlade na jugu Europe sve su manje, a u ukupno 13 europskih zemalja podaci su s godinama sve gori. Situacija je osim u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu do kritične točke došla čak i u Italiji. Upravo se na te četiri zemlje u studiji skreće pozornost jer pokazuju koliko je taj problem narastao i zašto je važno na njega upozoriti . Kako se navodi u studiji zaklade Bertelsmann u te četiri krizom zahvaćene države stopa siromaštva je u posljednjih 7 godina narasla za 5 %, a to je porast od 1,16 milijuna djece u samo te 4 države!

Umirovljenicima bolje nego mladima

Zaklada Bertelsmann ističe i zabrinjavajući trend rasta razlika među generacijama. Dok se broj mladih kojima prijeti siromaštvo diljem Europske unije u zadnjih 7 godina povećao, broj umirovljenika kojima prijeti siromaštvo se smanjuje. Kao razlog tome Zaklada navodi kako države u krizi nisu toliko rezale mirovine i otpremnine radnika koliko primanja mlađih generacija.

Nastavak povećanja dugova  dodatno pogoršava razliku u socijalnoj jednakosti među generacijama. Usprkos naporima da se državni proračuni konsolidiraju, studija Zaklade Bertelsmann ističe, kako su oni nastavili rasti. Prosjek duga u EU narastao je od 62,5 %, koliko je bio 2008.godine,  na 87,7 % BDP-a. Gruba politika štednje nije postigla željene rezultate. Države europskog juga koje se još uvijek bore s krizom – Portugal, Grčka i Italija sada nose teret duga koji iznosi između 130-177 % BDP-a. Samo u Cipru dug države je od 2008.-2014. godine više nego udvostručen, sa 44,7% skočio je na 107 % BDP-a. Iz toga je jasno kako su fiskalna opterećenja današnjih mladih generacija baš kao i onih budućih u tim  zemljama ogromna.

– Ne možemo si dopustiti da izgubimo cijelu jednu generaciju, bilo socijalno ili ekonomski. EU i države članice moraju uložiti posebne napore da poboljšaju prilike za mlade na održiv način  – rekao je Aart De Geus, predsjednik izvršnog odbora Zaklade Bertelsmann.

EU se ne bi trebala kockati s – mladima.

Što učiniti?

Kada je došao na čelo europske Komisije prošle godine, Jean-Claude Juncker pozvao je Europu da još jednom postigne AAA rejting na polju socijalnih uvjeta. No prema aktualnim analizama EU je još daleko od toga. Zaklada Bertelsmann poručuje kako i države članice i kreatori politike na europskoj razini moraju ozbiljno shvatiti kako više socijalne pravde može utjecati na  rast i razvoj.  Nekoliko studija, napravljenih posljednjih godina  na tu temu, pokazalo je kako više nejednakosti u primanjima ima negativan efekt na dugoročni ekonomski razvoj. Europskoj uniji stoga treba integrirana dugoročna strategija koja će uzeti u obzir tu činjenicu. Zaklada  objašnjava kako univerzalnog recepta nema, ali zaključci njihove studije mogu pomoći jer ukazuju na područja na koja se pojedine države trebaju fokusirati kako bi poboljšale socijalnu jednakost. A ta su područja : prevencija siromaštva, pristup tržištu rada, socijalna kohezija, nediskriminacija i zdravstvena zaštita.

A što je s našom zemljom? Hrvatska se na ljestvici socijalne pravde našla na 22. mjestu i njen je rezultat u studiji ocijenjen kako jedan od najgorih. Najlošije ocjene imamo na području socijalne kohezije, ne diskriminacije i pristupa tržištu rada. Pohvale je Hrvatska zaslužila jedino zbog najmanje stope mladih koji prekidaju obrazovanje(2,7% u 2014.). I prema dostupnosti obrazovanja smo na visokom 7. mjestu u EU.

Hrvatska treba brze mjere

Izazovi s kojima se susreće Hrvatska, prema studiji zaklade Bertelsmann, su prije svega na području tržišta rada. Prema podacima iz 2014. godine samo 54,6% radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj je bilo zaposleno (veći postotak imala je samo Grčka). Za Hrvatsku bi trebao biti zabrinjavajući i postotak o 45,5 % mladih bez posla (od 15-24 godine) koji je od 2008.godine porastao za više od 20 %. Glavni razlog porasta nezaposlenosti je smanjena potražnja, koju dodatno pogoršava i neusklađenost obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada.

Studija zaključuje kako Hrvatska nije pokrenula efikasne mjere koje bi smanjile nezaposlenost i kako ne ulaže dovoljno u primjerice prekvalifikaciju, cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih.  Hrvatska se  mora pokrenuti i na području socijalne kohezije i ne diskriminacije te  smanjivanja   NEET stope koja iznosi 26,1 % ( mladi od 20-24 godine koji se ne školuju , nisu zaposleni niti su na stručnom osposobljavanju), a koja je od 2008. godine porasla za oko 14%. Brza reakcija Hrvatske na tim područjima je nužna  jer studija upozorava kako je zbog starenja stanovništva i visoke stope nezaposlenosti hrvatski mirovinski sustav  već sada teško održiv.