Neovisni novinarski portal
10.2.2025.
EKOLOGIJA
Tupik - foto: Clive Timmons

Ptice izumiru nestajući:
Alarm – svakoj petoj ptičjoj vrsti u Europi prijeti nestanak (FOTO)

Tupik - foto: Clive Timmons

 

Balearski zovoj - foto: Juan Becares

Balearski zovoj – foto: Juan Becares

Mnogi su vikend proveli u prirodi, pa su valjda čuli milozvučni pjev i cvrkut ptica. Pritom je malo kome od nas palo na pamet kakva bi to priroda bila da nema ptičjeg cvrkuta. Uzimamo ga zdravo za gotovo, kako se to kaže. Ipak, netom objavljeni rezultati istraživanja organizacije BirdLife International će valjda neke ipak potaknuti na razmišljanje. Čini se kako ptice izumiru nestajući, a ne da umiru pjevajući, kako kaže naslov jednog nekoć megapopularnog ljubić-romana.

– Alarmantni nalaz: Svakoj petoj vrsti ptica u Europi prijeti izumiranje. Europski Crveni popis ugroženih vrsta ptica, koji je sastavila organizacija BirdLife International, otkriva šokantne podatke: glavni uzroci su degradacija poljoprivrednih područja, gubitak staništa i klimatske promjene. Nakon tri godine rada, BirdLife International je objavio novi Europski Crveni popis ugroženih vrsta ptica. Ta publikacija narednih će godina biti jedan od temeljnih dokumenata za poslove i politiku zaštite prirode u Europi. IUCN Crveni popis prepoznat je kao glavni i najobjektivniji sustav za procjenu rizika od izumiranja vrsta – kaže Vedran Lucić iz Udruge BIOM. 

‘Prvo ptice, zatim i mi…’ 

BIOM je nevladina strukovna organizacija koja okuplja niz mladih znanstvenika, te se bave zaštitom prirode, njenom promidžbom i popularizacijom, a koja je posebno fokusirana na praćenje stanja ptičje zajednice u Hrvatskoj (i šire).
Prvo ptice, zatim i mi. Ukoliko ne budemo pažljivi, mi ćemo biti idući na Crvenom popisu – dovoljno su sugestivne riječi iz uvodnika tog Crvenog popisa, pri čemu se ovo ‘mi‘ odnosi na ljude.
Tupik_- foto: Clive Timmons

Tupik_- foto: Clive Timmons

Naime, kako je zaključeno, čak 13% od 533 procijenjene vrste pod prijetnjom je na razini Europe. To čini 67 vrsta, od toga 10 kritično ugroženih (najviši stupanj ugroženosti). Među njima je i tankokljuni pozviždač, vrsta ptice iz reda šljukarica koja je prije stotinjak godina bila uobičajena pojava za vrijeme selidbe u Dalmaciji, a na popisu kritično ugroženih je i balearski zovoj, najbliži srodnik gregule ili malog zovoja, naše ugrožene morske ptice. Studijom je utvrđeno i da je 18 vrsta ugroženo i 39 vrsta osjetljivo, ističu u BIOM-u.
Europski Crveni popis pokazuje nam da učinkovito djelujemo kako bi spasili najrjeđe vrste tako što u Europi branimo njihova posljednja utočišta i poduzimamo mjere poput suzbijanja invazivnih vrsta i izolacije opasnih strujnih vodova. Nažalost, takve aktivnosti rijetke su u Hrvatskoj, a i mi smo dio europske slagalice. Pred nama su još veći izazovi, od ekološke degradacije poljoprivrednih površina do klimatskih promjena. Ti problemi zahtijevaju puno obuhvatnije i temeljitije mjere. – kaže Krešimir Mikulić, direktor udruge BIOM, hrvatskog BirdLife partnera.

‘Žalostan je svijet bez grlica i vivaka…’

– Za ukupno 29 vrsta podignut je status ugroženosti u odnosu na prethodni Crveni popis iz 2004. godine (na prethodnom popisu imale su status “najmanje zabrinjavajuće” vrste a sad su “gotovo ugrožene” ili “ugrožene”). Među njima se nalaze, u Hrvatskoj dobro poznate vrste, kao što su grlica, vodomar, oštrigar, livadna trepteljka i glavata patka. Za neke vrste koje su prije deset godina bile ugrožene, status i dalje nije poboljšan, a među njima su crkavica, vivak i orao klokotaš – nabrajaju ugrožene pernate vrste u BIOM-u.
Neke među njima su i neke globalno ugrožene, te neke izuzetno karizmatične vrste kao što su kudravi nesit, patka njorka, ćukavica, crna lunja i velika droplja, ističu. 
Crkavica - foto Svetoslav Spasović

Crkavica – foto Svetoslav Spasović

– Novi Europski Crveni popis poziv je na djelovanje za očuvanje prirode. Ohrabrujuće je vidjeti da se oporavlja toliko vrsta koje smo se trudili zaštititi, ali šokantno je vidjeti na popisu ugroženih mnogo vrsta koje su nekad bile toliko česte da su sačinjavale dio krajolika. Žalosno je i zamisliti svijet bez grlica i vivaka uz koje smo odrastali zaključuje na kraju Ivan Ramirez, glavni voditelj zaštite prirode u BirdLife-u za Europu i središnju Aziju.
Za one koji ne mogu pojmiti bez čega bi svijet ostao izumiranjem ptičjih vrsta, neka poslušaju malo ptičjeg youtubea, premda je gubitak cvrkuta tek dijelić negativnih posljedica po ekološku ravnotežu svijeta kakvu donosi gubitak ptičjih vrsta. U nastavku su lijepe fotografije nekih od ptica kojima prijeti izumiranje, uz prateći opis.

 

Tupik: populacije ove predivne i karizmatične vrste odnedavno su u naglom opadanju zbog kombinacije neodrživog ribolova i klimatskih promjena. - foto Michael Finn

Tupik: populacije ove predivne i karizmatične vrste odnedavno su u naglom opadanju zbog kombinacije neodrživog ribolova i klimatskih promjena. – foto Michael Finn

Kudravi nesit gnijezdio je u Hrvatskoj na području ušća Neretve do početka 20. stoljeća. U zadnjih 50-ak godina ima svega nekoliko opažanja ove vrste u Hrvatskoj iako gnijezdi u zemljama u blizini (Crna gora, Albanija, Makedonija...) - foto Sebastian Bugari

Kudravi nesit gnijezdio je u Hrvatskoj na području ušća Neretve do početka 20. stoljeća. U zadnjih 50-ak godina ima svega nekoliko opažanja ove vrste u Hrvatskoj iako gnijezdi u zemljama u blizini (Crna gora, Albanija, Makedonija…) – foto Sebastian Bugari

 

Crkavica_Svetoslav Spasov_EN

Crkavica često stradava od trovanja, kako prilikom zimovanja u Africi, tako i prilikom gniježđenja u Mediteranu. Uz to stradava i od sudara s električnim vodovima, krivolova te gubitka staništa vezanih za tradicionalnu poljoprivredu. Zadnji put u Hrvatskoj gnijezdila na području Paklenice početkom 1980-ih – foto:Svetoslav Spasov

Grlica_Denis Cachia_VU

Grlica_- foto: Denis Cachia

Grlica_Stefan Benko_VU

Grlica_- foto: Stefan Benko

Kudravi nesit_Satriver (Flickr)

Kudravi nesit

Kudravi nesit_Sebastian Bugariu

Kudravi nesit_- foto: Sebastian Bugariu

Krški sokol_Alastair Rae (Flickr, CC BY-SA 2.0)_EN

Krški sokol_- foto: Alastair Rae Krški sokol ugrožen je zbog uznemiravanja na liticama u Mediteranu na kojima gnijezdi i zbog gubitka tradicionalnih poljoprivrednih staništa. U Hrvatskoj je zadnje gniježđenje zabilježeno prije više od 15 godina.

Orao klokotaš(Artemy Voikhansky wikimedia commons)_EN

Orao klokotaš – foto: Artemy Voikhansky

Tupik_Clive Timmons_EN

Tupik_- foto: Clive Timmons

Tupik: populacije ove predivne i karizmatične vrste odnedavno su u naglom opadanju zbog kombinacije neodrživog ribolova i klimatskih promjena

Tupik_Michael Finn_EN

Tupik_- foto: Michael Finn

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI