Kao što mnogi znaju, danas je u Hrvatskoj neradan dan. No dogodi se i da neki zaborave što se to obilježava i kome zahvaliti što su uspjeli produžiti vikend. Odgovor je u šumi: Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja, jer je na taj dan prije 74 godine, odnosno 1941. godine, u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.
A evo i još jedan podatak koji povjesničari ističu: bila je ujedno i prva vojna postrojba koja je formirana u svrhu borbe protiv okupatorske armade Adolfa Hitlera, u tadašnjoj okupiranoj Europi. No takvo što se rijetko ističe, pa umjesto da smo u svijetu poznati kao država čiji su stanovnici među prvima ustali protiv nacista i fašista, kod nas se događa da suludi pojedinci, potaknuti od smutljivaca, budala i neznalica u političkim strukturama, dan danas po zidovima crtaju zlokobna obilježja, te tako veličaju najveću tragediju u poznatoj povijesti čovječanstva.
Fašisti i nacisti krivi za smrt oko 55 milijuna ljudi, a maloumnici i dalje crtaju…
Naime, pretpostavlja se kako je u Drugom svjetskom ratu poginulo 55 milijuna ljudi, i to zahvaljujući zastavama s kukastim križevima, kakve maloumnici crtaju i dan danas, ne shvaćajući što zapravo čine.
Za mlađe generacije nije naodmet spomenuti niti zanimljivi podatak kako je u tom prvom partizanskom odredu u mladosti sudjelovao i Janko Bobetko, preminuli general Hrvatske vojske, jedan od ključnih vojnih figura koji je 50 godina kasnije bio angažiran u obrani Hrvatske od četnika i JNA u Domovinskom ratu.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od – pola milijuna hrvatskih građana.
A evo u nastavku i službene čestitke predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke građanima Hrvatske čestitku povodom Dana antifašističke borbe u kojoj stoji:
Leko: Oni koji veličaju nacističke simbole čine zlo Hrvatskoj
„Osnivanjem Prvoga sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kraj Siska, započeo je na tlu Hrvatske pokret otpora protiv brutalne, rasističke, nacističke i fašističke ideologije koja je u suradnji s domaćim, ustaškim i četničkim izdajnicima porobila i raskomadala Hrvatsku, dok je stanovništvo Hrvatske, a posebno Židovi, Srbi i Romi, živjelo u strahu od terora i ubijanja.
Sudionici antifašističke borbe, kao i svi oni koji su na druge načine pružali otpor nacizmu i fašizmu u Drugome svjetskom ratu, svoje su živote izložili velikoj opasnosti i pogibelji uime čovječnosti, uime prava svakoga čovjeka na život u slobodi i miru.
Antifašistički pokret u Hrvatskoj oslobodio je i ujedinio vjekovna hrvatska područja te je odlukama ZAVNOH-a postavio temelje državne suverenosti, a time i današnje, demokratske, neovisne i samostalne, hrvatske države za koju su se tijekom Domovinskoga rata borili hrvatski branitelji.
Antifašizam je slobodarski ustanak naroda Europe protiv ekstremizma, totalitarizma, nasilja, ubijanja i rata. Zahvaljujući snazi partizanskog pokreta na svom tlu Hrvatska je bila ponosan član međunarodne savezničke pobjedničke koalicije u Drugome svjetskom ratu. Te vrijednosti antifašizma ugradila je i u temelje današnje demokratske, samostalne, europske Hrvatske.
Oni koji pozivanju na nasilje, na mržnju prema drugima ili drukčijima i veličaju nacističke i fašističke simbole čine zlo Hrvatskoj u čije ime to najčešće rade udarajući upravo u temelje njezine slobode, samostalnosti i neovisnosti.
Obilježavanje Dana antifašističke borbe doprinos je izgradnji društva mira, tolerancije i demokracije. U želji da zlo ekstremizma i totalitarizma više nikada ne zavlada ovim prostorima, svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe.“
Grafit sa zida jednog europskog grada
Oglas
